Prvi čovjek NATO Jens Stoltenberg obratio se u svom tekstu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i prokomentarisao rat u Ukrajini koji je obilježio odlazeću 2022. godinu.
Godina 2022. je bila najizazovnija za evropsku bezbjednost od Drugog svjetskog rata. Bila je to i izuzetno bolna godina za narod Ukrajine. Za predsjednika Vladimira Putina ovo je bila godina sumornog neuspjeha. Napravio je dvije velike strateške greške kada je pokrenuo svoju brutalnu invaziju, piše u svom autorskom tekstu generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg za Fajnenšl Tajms.
Prvo, Putin je potcjenio Ukrajinu. Mislio je da može zauzeti Kijev i obezglaviti vladu za nekoliko dana. Deset mjeseci kasnije, ukrajinski narod, oružane snage i rukovodstvo nastavljaju da brane svoju domovinu vještinom, hrabrošću i odlučnošću koji su inspirisali svijet. Desetine hiljada ruskih vojnika su povrijeđene ili ubijene. Otprilike milion ljudi napustilo je Rusiju od početka godine, mnogi da bi izbegli regrutaciju za rat u koji ne vjeruju. Ovaj rat izbora ostavio je Rusiju siromašnijom i više izolovanom nego decenijama.
Druga Putinova greška je bila potcjenjivanje jedinstva NATO. Mislio je da može da nas podijeli i odvrati od podrške Ukrajini. Iako NATO nije strana u ovom sukobu, saveznici su ujedinjeniji nego ikada u pružanju vojne pomoći bez presedana kako bi podržali pravo Ukrajine na samoodbranu, koje je sadržano u povelji UN, i pomogli joj da ostane slobodna i demokratska zemlja.
Ovo se zasniva na dugogodišnjoj podršci NATO-a Ukrajini. Od 2014. SAD, UK, Kanada i drugi saveznici u NATO-u obučili su desetine hiljada ukrajinskih vojnika i podržali reformu oružanih snaga. Dakle, kada je Rusija pokrenula svoju invaziju u punom obimu u februaru, ukrajinske oružane snage su bile bolje vođene, bolje obučene i bolje opremljene da se odupru novoj agresiji Rusije.
Od februara, saveznici isporučuju Ukrajini napredne sisteme protivvazdušne odbrane, oružje, municiju, gorivo, zimske uniforme i generatore. Ovo čini razliku na terenu svaki dan. NATO takođe radi sa odbrambenom industrijom, i kroz naš proces odbrambenog planiranja, kako bi popunio iscrpljene zalihe oružja i municije i masovno pojačao proizvodnju — za Ukrajinu i za našu odbranu.
Putin je tvrdio da želi manje NATO na ruskim granicama. On dobija suprotno - jači, veći NATO. Nakon što je Rusija ilegalno zauzela Krim 2014. godine, NATO je sproveo najveći remont naše kolektivne odbrane u jednoj generaciji. Sada dodatno pojačavamo naše prisustvo na istočnom krilu i spremnost naših snaga širom alijanse. Finska i Švedska će se uskoro pridružiti NATO-u kao punopravne članice, što je korak koji je teško zamisliti prije ruske invazije.
Putin završava svoju godinu neuspjeha sa više okrutnosti prema ukrajinskim civilima, gradovima, infrastrukturi i zdravstvenim ustanovama. Namerni napadi na civile su ratni zločini i odgovorni moraju odgovarati. Oko 12 miliona ljudi, više od četvrtine stanovništva Ukrajine, prekinuto je snabdjevanje energijom. Milioni Ukrajinaca su pobjegli u inostranstvo. Mnogi, uključujući i djecu, prisilno su deportovani u Rusiju. Uprkos ruskim poricanjima, ukrajinske vlasti i međunarodni eksperti istražuju mnoge izvještaje da su pripadnici ruskih snaga počinili silovanje, mučenje i pogubljenja po kratkom postupku.
Poslednjih mjeseci, ruski lideri su mobilisali preko 200.000 dodatnih vojnika i pokazali spremnost da uzmu veliki broj žrtava. Oni traže više oružja i municije od drugih autoritarnih režima, kao što je Iran. Rusija se nada da će zamrznuti rat kako bi omogućila svojim snagama da se pregrupisaju, naoružaju i pokušaju da pokrenu obnovljenu ofanzivu.
Predsjednik Volodimir Zelenski predložio je Rusiji da počne sa povlačenjem trupa do Božića kao korak za okončanje sukoba, ali je Moskva to otvoreno odbacila. Putin je bio taj koji je započeo rat. On to može da okonča danas tako što će otići iz Ukrajine. Trenutno ne pokazuje znake da traži pravi mir.
Većina ratova se završava pregovorima, a Zelenski je iznio svoj mirovni plan. Ali ne zaboravimo da je ono što se dešava za pregovaračkim stolom neraskidivo povezano sa onim što se dešava na bojnom polju. Moramo da nastavimo da podržavamo Ukrajinu kako bi ona preovladala kao suvjerena, nezavisna država u Evropi.
Ako Putin pobjedi u Ukrajini, poruka Rusiji — i drugim autoritarnim režimima — biće da će im sila dati ono što žele. Ovo bi bila katastrofa za Ukrajinu. Ali to bi takođe učinilo cio svijet opasnijim, a sve nas ranjivijim. Tako da je u našem sopstvenom bezbjednosnom interesu da zadržimo našu podršku Ukrajini ove zime, i onoliko koliko je potrebno.
NATO saveznici su jaki i ujedinjeni. Branićemo svaki pedalj savezničke teritorije. I mi ćemo stajati uz Ukrajinu, za njenu budućnost i za našu.