Aleksander Motil smatra da je ruski predsjednik uveo ratno stanje u okupiranim područjima da bi legalizovao zločine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je ratno stanje u sve četiri pripojene ukrajinske teritorije: zaporoškoj i hensonskoj guberniji i takozvanim luganskoj i donjeckoj narodnoj republici. Mnogi su se zapitali čemu ovakav potez kada u ovim oblastima već vlada ratno stanje samim tim što na tim teritorijama bijesni ratni sukob. Šta Putin može da dobije ovakvom odlukom. Naravno, odmah su se našli stručnjaci da nam objasne namjere ruskog predsjednika, a jedan od tih stručnjaka je i Aleksander Motil, profesor političkih nauka na Univerzitetu Rutgers. On ovu odluku vidi kao način da se pojačaju represivne mjere na lokalno stanovništvo.
Rusija gubi rat
"Rusija gubi rat sa Ukrajinom, pošto su ruske trupe potisnute sa teritorija koje su okupirale nakon što je invazija počela 24. februara. Posebno se čini da su ukrajinske oružane snage na ivici da ponovo zauzmu deo provincije Herson koji je nalazi se na zapadnoj obali rijeke Dnjepar. Ruski administratori i civili već su započeli masovnu evakuaciju na sigurniji teren na istočnoj obali. Putin se očigledno nada da će mu proglašenje ratnog stanja nekako pomoći da zaustavi ili uspori ukrajinsko napredovanje i omogućiti mu da zadrži kontrolu nad oblastima koje još uvijek zauzima", cijeni Motil, pa zatim objašnjava kako ovaj to namjerava da učini.
"Za početak, to neće imati nikakvog uticaja na stvarne uslove na bojnom polju, gdje je ruska vojska dosledno pokazivala izuzetnu nesposobnost. Niti će to uticati na rusko genocidno bombardovanje ukrajinskih civila i civilnih ciljeva. Suština uvođenja ratnog stanja je da pomogne ruskim okupacionim vlastima u onome što već rade: omogućava im da suzbiju neistomišljenike i političke aktivnosti, mobilišu resurse za ratne napore, vrše genocid i učestvuju u sistematskom silovanju."
Legalizacija terora
Po njemu ratno stanje dozvoljava vlastima da uvedu i pojačaju određene represivne i mobilizacione mjere, objasnio je Motil, a onda nabrojao koje su to mjere.
"Objekti od ekonomskog, društvenog i kulturnog značaja' mogu se premještati, dok se civilno stanovništvo može preseliti u 'bezbedne zone'. Očekujte da će Rusi demontirati fabrike i fabrike i otpremiti ih u Rusiju, kao i da se angažuju u etničkom čišćenju okupiranih teritorija preseljavanjem Ukrajinaca u Rusiju. 'Građani' se mogu regrutovati za rad kao podršku odbrani, za pomoć u vanrednim situacijama i tako dalje. Očekujte da će ruske vlasti grabiti civile sa ulica i natjerati ih da rade bez plate u opasnim sektorima okupiranih teritorija. 'Imovina organizacija i građana' može se 'oduzeti' za potrebe odbrane. Očekujte da će okupacione vlasti zaplijeniti, ukrasti i opljačkati sve čega se dočepaju. Očekujte procvat korupcije i krijumčarenja. Ljudi mogu biti zaustavljeni i pretreseni 'kad god je potrebno'. Očekujte da će se uznemiravanje civila povećati, što će povećati njihov podsticaj da prećutno pristanu na deportaciju u Rusiju", objasnio je Motil u svojoj analizi, na kraju ne propustivši da pohvali američkog predsjednika Bajdena zbog njegove "pronicljivosti".
Bajden je bio u pravu
"Procjena predsjednika Bajdena bila je tačna kad je kazao: 'Mislim da se Vladimir Putin nalazi u nevjerovatno teškom položaju. Jedino dostupno sredstvo koje ima je da brutalizuje pojedine građane Ukrajine, da pokuša da ih zastraši da kapituliraju. Oni to neće učiniti'. Da li će Ukrajinci uopšte razmišljati o kapitulaciji u svijetlu Putinovog rastućeg očaja? Da li će dozvoliti da vanredno stanje promjeni njihovu strategiju u odnosu na Rusiju i okupirane teritorije? Pitanja su, naravno, retorička", zaključio je Motil.