Intervju sa Bajdenom biće obavljen kasnije u nedelju, kako je najavljeno, a u jednom isječku on je govorio o Putinu i nuklearnom oružju. Sada je stigao i odgovor Kremlja.
Američki predsjednik Džo Bajden je u intervjuu za CBS pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da nikada ne koristi taktičko nuklearno ili hemijsko oružje da povrati izgubljene teritorije u Ukrajini, piše Slobodna Dalmacija. Na pitanje Skota Pelija šta bi rekao predsjedniku Ruske Federacije o upotrebi takvog oružja, Bajden je odgovorio: "Nemoj! Nemoj! Nemoj! To bi promijenilo rat kao ništa prije, kao ništa od Drugog svjetskog rata!".
Putin je ove nedelje upozorio da bi Moskva mogla da uzvrati snažnije ako njene snage budu pod dodatnim pritiskom, što je izazvalo zabrinutost na Zapadu da bi mogla da pribjegne nekonvencionalnim sredstvima kao što je nuklearno ili hemijsko oružje.
Odgovor Moskve
Upitan o mogućnosti da Rusija upotrebi nuklearno oružje u Ukrajini, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je, kako prenose RIA Novosti, kratko odgovorio: "Pročitajte doktrinu, tamo sve piše". Od početka rata u Ukrajini, Vladimir Putin i njegovi visoki zvaničnici su više puta prijetili Zapadu odmazdom nuklearnim oružjem. Rekli su da će se Zapad, ako nastavi da pomaže Ukrajini, suočiti sa "posljedicama na koje nikada u svojoj istoriji nisu naišli". Zapad je nastavio da pomaže, a Rusija je nastavila da prijeti "nepredvidivim posledicama", ali dalje od toga niko se nije usuđivao.
Šta kaže ruska nuklearna doktrina?
Prema ruskoj nuklearnoj doktrini, Moskva zadržava pravo da koristi nuklearnu bombu samo "kao odgovor na upotrebu nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje protiv Rusije ili njenih saveznika", kao i "kao odgovor na konvencionalni napad koji ugrožava samo postojanje Rusije kao suverene države". Posljednje ažuriranje doktrine, napravljeno 2020. godine, razjasnilo je još dva scenarija moguće upotrebe nuklearnog oružja: u slučaju dobijanja "vjerodostojnih informacija o lansiranju balističkih projektila" usmjerenih na teritoriju Rusije ili njenih saveznika, ili napad "na kritičnu infrastrukturu koja kontroliše nuklearno oružje".
Diskusije o potencijalnom izbijanju nuklearnog rata ponovo su ažurirale projekcije takvog sukoba koje su na Univerzitetu Prinston razvili istraživači u okviru Programa za nauku i globalnu bezbjednost još 2017. Nazvali su to 'plan A'. Simulacija koju su napravili stručnjaci na osnovu niza parametara pokazuje kako bi se mogao razviti scenario globalnog horora koji bi za samo nekoliko sati zbrisao desetine miliona ljudi sa lica zemlje. "Ono u čemu živimo je najozbiljnija kriza sa potencijalnom nuklearnom dimenzijom koja uključuje Rusiju i Sjedinjene Države/NATO od kraja Hladnog rata", rekao je Aleks Glejzer, jedan od kreatora Plana A, za Njuzvik
Simulacija nuklearnog rata
Plan A pokazuje kako bi lokalizovana nuklearna razmena mogla brzo da eskalira u globalnu katastrofu.Scenario prikazan u prilogu je vjerovatan na osnovu dostupnih dokaza o snazi oružja, mogućim ciljevima i redosljedu odmazde. Neposredne žrtve i žrtve u kasnijim fazama sukoba utvrđene su korišćenjem onlajn alata razvijenog na Tehnološkom institutu Stivens.
"Procjenjuje se da bi u prvih nekoliko sati sukoba bilo više od 90 miliona mrtvih i povrijeđenih", rekao je Glejzer. "Stvarni broj smrtnih slučajeva bi se kasnije značajno povećao, zbog kolapsa medicinskih sistema, nuklearnih padavina i drugih dugoročnih efekata, uključujući moguću 'nuklearnu zimu' na globalnom nivou." Reč je o posljedicama dima koje bi nuklearne eksplozije podigle u stratosferu i koje bi dugoročno zaklonile sunce, što bi izazvalo kolaps poljoprivrede i gladovanje preživelih u svijetu.