Ove godine će biti potrebno prikupiti 44 milijarde eura za hranu, ali je obezbjeđena samo polovina iznosa.
Zbog rata Rusije protiv Ukrajine, a ne zbog sankcija Evrope i NATO, glad će dodatno pogoditi još 40 do 50 miliona ljudi, rekao je američki državni sekretar Entoni Blinken u Berlinu uoči sastanka G7, gdje se održava konferencija o globalnoj prehrambenoj krizi.
"Ne postoje drugi razlozi osim političkih za rusku blokadu Ukrajine i, u mnogim slučajevima, rusko odbijanje da izvozi sopstveno žito", rekao je Blinken na konferenciji za novinare sa njemačkim ministrom spoljnih poslova Analenom Berbokom.
Berbok je pozvala međunarodnu zajednicu da pojača napore u borbi protiv pogoršanja gladi u mnogim djelovima svijeta, nazvavši poteze Rusije "ciničnim", a moguće i destabilizujućim ratom žitarica. Rusija svjesno "koristi glad kao oružje rata i pritom je cio svijet talac", rekla je ona, upozoravajući da nekim zemljama prijeti cunami gladi.
Situacija je, kaže, drastična, sa 345 miliona ljudi kojima potencijalno prijeti glad. Ove godine će biti potrebno prikupiti 44 milijarde eura, ali je obezbjeđena samo polovina iznosa, dodala je ona. Ona je uporedila krizu gladi sa "talasom opasnim po život", čemu kumuju klimatske promjene i pandemija korona virusa.
"Ali tek sa ruskom invazijom na Ukrajinu taj talas je postao cunami“, rekla je Berbok. Ministri 40 zemalja na konferenciji u Berlinu u petak pokušavaju da pronađu konkretna rješenja za prehrambenu krizu izazvanu ratom u Ukrajini. Pod nazivom "Ujedinjeni za globalnu bezbjednost hrane", konferencija se održava uoči samita G7 u Bavarskoj, koji počinje u nedjelju.
Potražite alternativne puteve
Konferencija bi u petak popodne trebala da predloži rješenja, kao što je ubrzanje izvoza hrane iz Ukrajine alternativnim rutama pošto je Rusija blokirala crnomorske luke, rekla je Berbok prije početka razgovora.
Razgovaraće se i o povećanju pomoći zemljama koje su najteže pogođene prehrambenom krizom, iako skup nije najavljen kao donatorska konferencija. Invazija Rusije na Ukrajinu, dvije zemlje koje su glavni proizvođači žitarica, nafte i đubriva, izazvala je nagli rast cijena hrane i podstakla inflaciju.
Rusija poriče odgovornost za blokadu i optužuje sankcije za podsticanje prehrambene krize. "Rusija je proizvela otprilike onoliko žitarica koliko i prošle godine, tako da je ruski narativ da su sankcije izazvale rast globalnih cijena hrane potpuno neosnovan", rekla je ona.
Berbok kaže da Rusija može "da dozvoli izvoz ukrajinskog žita kroz luku Odesa ili jednostavno da prekine rat, a mi moramo ovako da razbijemo glave da bismo pronašli alternativne puteve snabdijevanja". Alternativni pravci su preko Poljske, ali problem je u različitim širinama pruga (zapadna Evropa) i Ukrajine i Rusije, pa to komplikuje cijelu situaciju. "Zato smo izabrali rutu kroz Rumuniju jer može da podstakne plovidbu rekom", rekla je ona.