Ilon Mask je čovjek o kojem se uvijek priča.
"Zamislite da živimo u 3000. godini i da 'Tajm' objavljuje listu 100 najuticajnijih ljudi prošlog milenijuma. Ko bi iz naše epohe mogao da se nađe na listi? Ilon Mask", tako je magazin "Tajm" ranije definisao američkog genijalca, da bi ga nakon toga najpoznatiji svjetski časopis proglasio za najuticajnijeg čovjeka u 2021. godini.
Ilon Mask je čovjek za koga se kaže da vidi vijek ispred drugih, samo što svoj futurizam ostvaruje u realnom vremenu. On je osnivač kompanije električnih automobila "Tesla" i osnivač privatne kompanije "Spejs Iks" koja istražuje svemir sa krajnjim ciljem da naseli Mars. Kao mladić, osnovao je firmu iz koje je kasnije nastao sistem plaćanja "Pejpal". Ukratko, Mask radi sve obrnuto od prosječnog čovjeka - ako prosječan čovjek radi u sadašnjosti da bi dobro živio u budućnosti, Mask prodaje budućnost od koje dobro živi u sadašnjosti.
"Ilon Mask je priča o najubjedljivijem uspjehu koji se desio i koji sam uspio da zapamtim", rekao je u decembru prošle godine za "Oko magazin" profesor Ekonomskog fakulteta u penziji Branko Rakita. "To je priča o surovoj tržišnoj realnosti i surovim posledicama tržišnog uspjeha, po kojem se silne milijarde uglavnom stiču zadovoljavajući prohtjeve najbogatijih".
Genijalac odmalena
Mask je dokazano genijalna ličnost, vodeći izumitelj svoje epohe, popularan poput pop zvijezde. Nije tu riječ samo o 300 milijardi, na koliko se procjenjuje njegovo bogatstvo, nego i o tome što je Mask ekscentrik koji voli provokaciju i uživa u tome da ga prati cio svijet.
Rođen je u Pretoriji u Južnoafričkoj Republici 1971. godine. Njegovo djetinjstvo nije bilo lako, a svjedočio je da je često, kao "štreber", bio žrtva vršnjačkog nasilja. I početak njegove izumiteljske karijere je, simbolički, obilježio prestižni američki magazin: u godini kada je "Tajm" prvi put u istoriji za ličnost godine proglasio kompjuter (1983), Mask je prodao svoju prvu video igricu jednom kompjuterskom magazinu. Imao je tek 12 godina.
Sredinom devedesetih, sa bratom Kimbalom osniva firmu koja se zvala "Zig2" i koja je, kažu upućeni, ličila na "Gugl mape" u trenutku kada Gugl nije ni postojao.
"Imali su samo jedan kompjuter, sajt je radio preko dana, a noć je služila za programiranje. I on je uspio da tu aplikaciju proda 'Njujork tajmsu' i 'Čikago tribjunu'. To je prepoznala firma 'Kobak' koja im je za nju dala više od 320 miliona dolara. Tako je Mask zaradio svoje prve milione u životu", rekao je Saša Marković, inženjer aerokosmonautike, za "RTS".
Prva milijarda
Od tog novca osniva firmu za finansijsko poslovanje iz koje će nastati "Pejpal". Kada je "Pejpal" u oktobru 2002. prodat Ibeju, Mask je zaradio svoju prvu milijardu.
Imao je tek 30 godina kada je samostalno krenuo u istraživanje kosmosa, dok je istovremeno počeo da pravi automobile koji ne idu na gorivo, već na struju. U zemljama u kojima se struja dobija na ekološki čist način, to je trebalo da bude i čista ideja. Čist je, međutim, bio profit. U trenutku kada je cio svijet stao, pandemijske 2020. godine, kretale su se samo akcije kompanije. Tako je firma koja je prodala samo milion automobila, na berzi zavredjela kao narednih devet u zbiru.
Djeca u rudnicima litijuma
Ako ekologija pokreće "Teslu", u Evropi bi ekologija mogla i da ga zaustavi. Kada je Mask u Berlinu najavio otvaranje najveće kompanije u Evropi, ekološki pokreti, ali i njemačka ekološka birokratija, učinili su da je izgledalo lakše lansirati se u kosmos, nego taknuti prirodu u Njemačkoj. Njemci su bili zabrinuti zbog sječe 300 hektara šume, zatim zbog toga što se fabrika gradi u zaštićenom vodnom području, ali i zbog straha od kopanja litijuma koji se koristi za baterije za pola miliona električnih automobila godišnje, koliko je planirano da se proizvede.
Nije samo litijum problem, za nekoga ko važi za ekološkog vizionara. Baterije Maskovih automobila sadržale su i kobalt, rijedak metal koji postoji tek u nekoliko zemalja na svijetu, a najpotresnije slike stizale su iz Konga gdje na iskopavanju metala, u neljudskim uslovima, rade i djeca.
"Kada su Masku skrenuli pažnju da su mu krvave ruke jer je dječji rad ugrađen u svaku bateriju, on je rekao da se svečano obavezuje da će da eliminiše kobalt, ali nikada nije rekao dokle se sa tim stiglo", objašnjava Marković.
Naseljavanje Marsa
Najapstraktniji Maskov izum je kompanija "Spejs Iks", koju je takođe osnovao u ranim tridesetim. Njegov kosmički program vrlo je intenzivan i jedini je privatni program koji parira istraživanjima NASA. Do sada je imao 179 lansiranja od kojih je 170 bilo uspješno, rasprodat je godinama unaprijed i nije izgubio nijedan ljudski život.
Maskov cilj je da kolonizuje Mars, a prvi putnici najavljeni su za 2025. godinu. O cijeni karte se spekuliše, a Mask kaže da će koštati kao "skuplja svadba" od oko pola miliona dolara. Ilon Mask misli da je to moguće - sve što je radio a što je ispočetka izgledalo nadrealno, olako je postajalo dio našeg svakodnevnog života. Maskov plan je da do 2050. godine na Marsu bude milion ljudi, koji će biti transportovani njegovim raketama za deset osoba.
Kupio Tviter
Ilon Mask je kupio Tviter za 44 milijarde dolara, složili su se 25. aprila njeni akcionari i Upravni odbor, iako je bilo nagovještaja da do toga neće doći. On je platio 54,20 dolara po akciji, koliko je ponudio i 14. aprila.
"Sloboda govora je temelj funkcionalne demokratije, a Tviter je digitalni gradski trg na kome se raspravlja o pitanjima od vitalnog značaja za budućnost čovječanstva", rekao je Mask u izjavi priloženoj uz saopštenje.
"Takođe, želim da Tviter učinim boljim nego ikad tako što ću poboljšati proizvod novim funkcijama, učiniti algoritme otvorenim kodom za povećanje povjerenja, pobijediti spam botove i potvrditi autentičnost svih ljudi", zaključio je nedavno milijarder.