U slučaju početka invazije na Odesu postoji mogućnost uključivanja vojske Pridnjestrovlja u otvoren napad.
Osvajanje najveće ukrajinske crnomorske luke Odese bilo je među prioritetima ruskih ratnih planova. Ipak, napad na grad kasni, a ruska vojska povremeno granatira ciljeve u Odesi i okolnim mjestima, dajući na znanje da nije odustala od okupacije cijele ukrajinske crnomorske obale.
I u subotu, 2. aprila, zabilježena su raketiranja šireg područja Odese, a u posljednje vrijeme primijećeno je pregrupisavanje ruskog tzv. mirotvornog vojnog kontingenta i oružanih snaga samoproglašenog Pridnjestrovlja, uz ukrajinsku granicu u smjeru Odese, prenosi Ukrajinska pravda.
Naime, Odesa je oko 180 km od moldavske, odnosno pridnjestrovske granice, vojni kontingent u toj odmetnutoj moldavskoj provinciji broji 1500 vojnika, a vojska Pridnjestrovlja, prema njihovim podacima, broji oko 7500 vojnika, ali i oko 80 hiljada rezervista, kojima se, sada pišu tamošnji mediji, dijele pozivi za mobilizaciju. Ranije se pisalo da je upravo Odesa za Putina sveti grad Ukrajine, a napadnuta je jer je najveći grad na Crnom moru.
Veliki dio tamošnjeg stanovništva ima i rusko državljanstvo te može podlijegati i ruskim vojnim zakonima.
Stoga u Kijevu ne isključuju mogućnost da su tamošnje snage stavljene u stanje pripravnosti zbog mogućih provokacija i demonstrativnih djelovanja uz granicu, ali ni mogućnost uključivanja u otvoren napad na Ukrajinu, u slučaju početka invazije na Odesu, bilo da u tome sudjeluju, bilo da odvlače ukrajinske snage od angažmana u odbrani Odese.
Jedan od glavnih ciljeva ruskog napada na Ukrajinu i jeste bio izlazak na granicu Moldavije i "fizičko" spajanje sa Pridnjestrovljem, nastalim još pre raspada SSSR-a početkom 1990. godine, kada se vodio i rat, u kojem je ruska vojska omogućila njeno nastajanje.
Vlasti u Pridnjestrovlju već su nekoliko puta tražili priznanje od Rusije, a nakon što je Vladimir Putin priznao nezavisnost Donjecka i Luganska - u Tiraspolju su ponovno zatražili da se razmotri njihov predlog o tome da se prvo prizna njihova nezavisnost, pa primi u sastav Rusije.
Sljedećeg vikenda 10. aprila, u gruzijskoj pokrajini Južnoj Osetiji, čiju je državnu "nezavisnost" Rusija priznala još 2008. godine, biti održan referendum o pripajanju Rusiji. Nakon intervencije u Ukrajini Moldavija se odmah pojavila (uz Gruziju) kao moguća sljedeća meta Putinovih imperijalnih planova i mogućeg napada.
Naime, u Kišinjevu je na vlasti prozapadna i prodemokratska vlada i predsjednica Maja Sandu, koja želi članstvo u EU, te je odmah nakon ruske agresije na susjednu Ukrajinu, "preko reda" zatražila od Brisela pregovarački i status kandidata. Moldavija je najavila da ne želi u NATO i spremna je da zadrži neutralni status uz određene sigurnosne garancije. Inače, Moldavija je prihvatila već više od 120 hiljada ukrajinskih izbjeglica, mada je riječ o zemlji s manje od tri miliona stanovnika.