Uživo
Pratite najnovije vijesti o ratu Rusije i Ukrajine uživo iz minuta u minut!
Sukobi u Ukrajini traju skoro punih mjesec dana, i najnovije vijesti od četvrtka, 24. marta čitajte u "Razvoju događaja". Detaljan izvještaj prethodnog dana čitajte u blogu uživo - rat Rusije i Ukrajine, 23. mart.
Predsjednik samoproglašene Donjecke Narodne Republike Denis Pušilin objavio je danas na Telegramu da je stigao u Marijupolj, grad koji je nedjeljama pod opsadom, da bi nadgledao distribuciju humanitarne pomoći civilima.
U video snimku koji je objavilo "ministarstvo informisanja" oblasti Donjeck prikazuje se Denis Pušilin u posjeti centru za humanitarnu pomoć koji drži ruska vojska postavljen u hangaru, i desetine civila kako dobijaju prehrambene proizvode. Agencija Frans pres navodi da za sada nije bilo moguće provjeriti tačnost tog izvještaja.
Američki predsjednik Džo Bajden rekao je da će svijet iskusiti nestašicu hrane kao rezultat ruskog napada na Ukrajinu, a povećanje proizvodnje je bilo predmet razgovora na današnjem samitu G7.
"To će biti stvarnost. Cijena sankcija nije samo nametnuta Rusiji. To je takođe nametnuto velikom broju zemalja, uključujući evropske zemlje i našu zemlju", rekao je Bajden na konferenciji za novinare u Briselu.
"Od 24. februara poginulo je 75 stanovnika Kijeva, uključujući četvoro djece, a više od 300 ljudi je povrijeđeno", izjavio je gradonačelnik Kijeva Kličko.
Rusija i Ukrajina razmijenile su zarobljenike, potvrdili su u četvrtak Kijev i Moskva, što je, kako je Ukrajina rekla, prva razmjena vojnika otkako je Moskva prije mjesec dana naredila ulazak vojske u Ukrajinu.
U saopštenju ruskog ministarstva odbrane se navodi da odluka o nastavku podrške Kijevu pokazuje da zapadna alijansa želi da se sukob nastavi, u saopštenju koje je prenijela ruska novinska agencija Ria.
Kako se navodi u saopštenju ruskog ministarstva, Zapad "žanje užasnu žetvu" zbog svoje odluke da naoruža Ukrajinu, što je ohrabrilo ukrajinsku vladu da upotrebi silu protiv ljudi u Donbasu, prenosi BBC.
Rusija ne može da ucjenjuje Evropu svojim energetskim resursima i neće joj biti dozvoljeno da zaobilazi i izbjegava sankcije tražeći plaćanje u rubljama za svoje isporuke nafte i gasa, rekla je danas predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Američki predsjednik Džo Bajden imao je pres konferenciju u Briselu na kojoj je razgovarao o aktualnom problemu rata u Ukrajini. Na početku je napomenuo da rat traje tačno mjesec dana. Objasnio je da kada se NATO prvi puta sastao, članovi NATO pakta su imali tri cilja: podržati Ukrajinu s vojnom i humanitarnom pomoći, uvesti sankcije Rusiji i osnažiti istočnu Europu u kojoj su NATO-ovi saveznici.
U zajedničkoj izjavi nakon Samita od četvrtka, lideri G7 upozorili su Rusiju da ne koristi hemijsko, biološko ili nuklearno oružje u invaziji na Ukrajinu.
"Upozoravamo Rusiju da ćemo reagovati na svaku prijetnju upotrebom hemijskog, biološkog i nuklearnog oružja i sličnih materija. Ostajemo jedinstveni u svojoj riješenosti sa obnovimo mir i stabilnost i poštovanje međunarodnog prava", napisali su lideri posle sastanka u Briselu.
Rat između Rusije i Amerike je česta tema geopolitičkih i vojnih stratega. Od kada traje njihov sukob oko Ukrajine razrađuju se scenariji ko bi pobijedio u eventualnom sukobu, a u četvrtak je glasno pomenuta i mogućnost Trećeg svjetskog rata. "The Week" je podrobno analizirao ovu situaciju još iz vremena Baraka Obame. Realno, ništa se nije promijenilo. Sukob je oko Ukrajine, a vojna moć Moskve i Vašingtona manje više ista kao i tada.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da su zapadne sile spremne da pojačaju sankcije protiv Rusije dok nastoje da dodatno izoluju Moskvu i izdejstvuju prekid vatre.
"Ove sankcije imaju uticaja i mogu se osjetiti i mi moramo da nastavimo sa njima jer imaju efekat odvraćanja", rekao je Makron na pres konferenciji nakon samita lidera NATO i G7 u Briselu, prenosi Rojters.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocijenila je da je današnjim prisustvom lidera EU, SAD, Velike Britanije i Kanade Brisel postao ”centar slobodnog svijeta”.
"Nase veze su jače nego ikada. Odlučili smo da pojačamo našu podršku Ukrajini, zaoštrimo sankcije protiv Rusije i oslobodimo se od ruskih fosilnih goriva", izjavila je fon der Lajen.
Ona je dolazeći na samit lidera EU 27, a nakon samita NATO i G7, izjavila da će sa američkim predsjednikom Džosefom Bajdenom sjutra predstaviti novo poglavanje međusobnog energetskog partnerstva i najavila da će dodatni tečni gas stići u Evropu iz SAD kao zamjena za dosadašnje isporuke gasa iz Rusije.
Ukrajinske oružane snage saopštile su da Rusija raspoređuje oružje u susjednoj Bjelorusiji. To je, kako tvrde, novi ruski plan - žele da opkole prijestonicu Kijev.
"Cilj je da pokušamo da pripremimo i izvedemo ofanzivne operacije za opsadu grada Kijeva", navodi se u saopštenju oružanih snaga.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je ponovo velikom većinom odobrila rezoluciju okrivljuje za humanitarnu krizu u Ukrajini. UN su pozvale na hitan prekid vatre i zaštitu miliona civila i domova, škola i bolnica koji su ključni za njihov opstanak.
Za rezoluciju je u četvrtak glasalo 140 prema 5, a samo su se Bjelorusija, Sirija, Sjeverna Koreja i Eritreja pridružile Rusiji u protivljenju toj odluci. Uzdržano je bilo 38, uključujući Kinu.
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljne poslove i sigurnosnu politiku Žozep Borelj pozvao je 27 zemalja EU da nastave da naoružavaju ukrajinsku vojsku jer će "sve biti odlučeno u idućih 15 dana".
Zemlje članice NATO produžile su danas mandat Jensu Stoltenbergu na čelu zapadne vojne Alijanse za još godinu dana, do 30. septembra sledeće godine. Istovremeno, Stoltenberg neće preuzeti mjesto guvernera norveške centralne banke, navodi se u saopštenju ministarstva finansija te zemlje dostavljenom Rojtersu.
Ukrajinski predsjednik opet se obraća svjetskim liderima putem video linka, ovog puta tokom sastanka G7.
Sastanku, prema riječima Bijele kuće, prisustvuju Džo Bajden, Olaf Šolc, Džastin Trudo, Emanuel Makron, Mario Dragi, Kišida Fumio, Boris Džonson, Ursula fon der Lajen, Šarl Mišel i Jens Stoltenberg.
Američki predsjednik Džo Bajden rekao je da se NATO složio da uspostavi četiri nove borbene grupe u Slovačkoj, Rumuniji, Bugarskoj i Mađarskoj.
Bajden je rekao da će SAD nastaviti da podržavaju predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i njegovu vladu sa "značajnim i sve većim količinama bezbjednosne pomoći u borbi protiv ruske agresije i očuvanju njihovog prava na samoodbranu".
Nakon sastanka čelnika NATO-a novinarima se obratio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Poručio je da će NATO nastaviti da šalje vojnu opremu Ukrajini. Na upit jednoga novinara da komentariše zahtjev Volodimira Zelenskog, koji je zatražio "samo 1% svih aviona i tenkova NATO-a', Stoltenberg je odgovorio:
"Ukrajini šaljemo razno oružje, nastavićemo to da radimo. Činimo sve što možemo. Odobrene su četiri nove borbene skupine u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj, rekao je.
Vlasti u Moskvi odlučile su da jednog diplomatu iz ambasade Crne Gore proglase za personu non-grata, kao odgovor na odluku Crne Gore da protjera ruskog diplomatu.
U Briselu je jutros oko 9.40 nepoznati muškarac napao kolonu predsjednika Amerike, Džoa Bajdena. Cio incident su zabilježile i sigurnosne kamere. Policija je odmah savladala i privela muškarca koji je bacio flašu u pravcu kolone. Kako se navodi, napadač je bio u alkoholisanom stanju.
Odlukom Vladimira Putina da izvrši invaziju na susjednu Ukrajinu, analitičari kažu da je Putin napravio najveću grešku u svojoj političkoj karijeri i da je oslabio Rusiju u godinama koje dolaze. "Ali sada je zapravo dramatično oslabio Rusiju, u svakom pogledu", rekao je Kurt Volker, bivši američki ambasador u NATO- u. Pročitajte više u ovoj analizi.
Volodimir Zelenski se obratio prisutima na Nato samitu, i požalio se liderima da treba da se poveća vojna podrška njegovoj zemlji koja ratuje sa Rusima. On je upozorio da Rusija sljedeće lako može napasti članicu alijanse iz istočne Evrope, uključujući Poljsku. "Rusija želi da napreduje u osvajanju, želi da osvoji istočne članica Nato-a. Baltičke zemlje, Poljsku sigurno", rekao je on i dodao "da Nato još nije pokazao da može da pomogne ljudima" istakao je on.
U svom govoru se zahvalio na pomoći koju mu pružaju, ali je zatražio ofanzivno oružje. I naglasio da mu je potrebna vojna pomoć bez ograničenja. "Rusija nas napada bez ikakvih vojnih ograničenja, koriste svoj pun arsenal" rekao je Zelenski.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se obratio švedskom parlamentu i rekao da je Ukrajina zaslužila da bude punopravna članica Evropske unije. On je putem video linka naglasio: "Mi se ne borimo samo za narod Ukrajine, nego za evropsku bezbjednost, i pokazali smo da zaslužujemo da čudemo članica".
Velika Britanija je u četvrtak najavila 65 novih sankcija za ruske kompanije i oligarhe. Među novim kompanijama kojima su uvedene sankcije su Alfa Bank i Gasprombank, a među osobama šef uprave Sberbanka i poćerka Sergeja Lavrova, ruskog ministra spoljnih poslova. Uz Vagner grupu, tu je i ruska državna kompanija Ruske željeznice. Britanija je do sada uvela sankcije za više od 1000 ruskih pravnih i privatnih subjekata.
Ruski zamjenik ambasadora u Ujedinjenim nacijama smatra da imaju pravo da koriste nuklearno oružje, ukoliko to žele.
"Ako Rusija bude isprovocirana od strane NATO-a, ako bude napadnuta, zašto da ne, mi smo nuklearna sila" rekao je Dmitrij Beljanski za Skaj njuz. Dok je na pitanje o žrtvama rata, koji su mahom civili odgovorio da Ukrajinci sami gađaju svoje stambene zgrade i prave žrtve. O detaljima razgovora pročitajte ovdje.
"Rusija trenutno nema interes da prestane da napada Ukrajinu, jer vojska još uvijek nije postigla svoje ciljeve" kaže Žozep Borelj visoki predstvnik EU.
"Sada, Rusija ne želi da sedi i priča sa bilo kime, već želi da okupira ukrajinsku obalu na granici sa Moladavijom, oni će željeti da pregovaraju tek kada osiguraju svoju poziciju", rekao je on španskom TVE kanalu. Naglasio je da će Evropska unija nastaviti da isporučuje oružje ukrajinskoj vojsci, prenosi Rojters.
Poseban tim za nacionalnu sigurnost napravio je "Tim tigar" kako bi Amerika i njeni saveznici bili spremni za sve moguće reakcije Rusije. O tim planovima i scenarijima se očekuje da će biti riječi u četvrtak, kada će se Bajden sresti sa 29 članica Nato-a. Pročitajte koje sve scenarije sprema "Tim tigar" i koja sitacija im je najveći problem.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović danas će, na poziv generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga, učestvovati na vanrednom Samitu NATO-a.
Iz Službe za informisanje Predsjednika je saopšteno da će šefovi država i vlada na vanrednom Samitu razgovarati o ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Kako je najavljeno, tema Samita biće i podrška Ukrajini i dalje jačanje NATO-ovog odvraćanja i odbrane.
Američki predsjednik Džo Bajden stigao je u Evropu i očekuju ga važni sastanci: sa liderima NATO-a, G7 i zemalja članica Evropske unije.
Očekuju se dugi razgovori u Briselu gdje će odlučiti o narednom koraku protiv Putina i Rusije, a prvi sastanci tiču se povećanja broja vojnika na istoku Evrope, uz granicu sa Rusijom. Već sada je raspoređeno 40.000 vojnika, a razmišlja se o novim jedinicima u Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj i Slovačkoj.
Danas je tačno mjesec dana otkako je Rusija počela vojnu akciju u Ukrajini, a tim povodom svom narodu, ali i svima ostalima, obratio se Volodimir Zelenski.
"Rat Rusije nije samo rat protiv Ukrajine. Njegovo značenje je mnogo šire. Rusija je započela rat protiv slobode. Ovo je samo početak za Rusiju. Rusija pokušava da uzme slobodu svih ljudi u Evropi. Svih ljudi na svijetu. Pokušali su da pokažu da je važna samo gruba i okrutna sila".
"Prošlo je već mjesec dana. Toliko dugo. Slama mi srce, srca svih Ukrajinaca i svake slobodne osobe na planeti".