Uprkos tome što se cio svijet nadao da do toga neće doći, Rusija je vojno napala Ukrajinu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pravda vojnu operaciju na susjednu zemlju time što želi da zaštiti prorusko stanovništvo u Donjecku i Lugansku, oblastima koje su proglasile nezavisnost od Ukrajine. Međutim, Zapad smatra da je to samo izgovor, da nema nikakvog ''genocida'', kako je to u više navrata tvrdio Putin koji je i priznao nezavisnost dvije otcijepljene ukrajinske teritorije.
Umjesto toga, Putinovi ciljevi su, vjeruje se, da dodatno proširi teritoriju i moć Rusije, Zapadu pokaže da je Rusija i dalje velika sila i kazni one koji mu, poput Ukrajine, prkose. Jedan od glavnih ciljeva mobilizacije ruskih kopnenih, morskih i vazdušnih snaga jeste opkoljavanje i vojno onesposobljavanje Ukrajine, kao i slabljenje tamošnjih vlasti.
Sledeće je zauzimanje Marijupolja?
Kao dio vojnih operacija, mnogi vojni analitičari vide preuzimanje luka na Crnom moru kao naredne Putinove korake. Rusija je sprovodila vojne vježbe sa Bjelorusijom kao paravan za pripreme za ofanzivnu operaciju velikih razmjera i izvršila invaziju praktično bez upozorenja. Zajednička vežba Rusije i Bjelorusije bila je fokusirana na ofanzivu kombinovanog naoružanja, uključujući uspostavljanje nadmoći u vazduhu i pružanje vazdušne podrške velikim, mehanizovanim snagama. Svijet se u to i uvjerio. Napadnuti su ciljevi širom Ukrajine, a ruska vojska je stigla gotovo do samog Kijeva.
Stručnjaci za odbranu iz Atlantskog savjeta objavili su procjene koje zabrinjavaju. Vojni analitičari dalje predviđaju aktivnosti i na moru.
"Na moru, predviđamo da bi ruska mornarica mogla da nastoji da kontroliše vodne puteve u Azovskom moru uz moguće zauzimanje luke Marijupolj dok povećava pritisak na sve jedinice NATO-a u Crnom ili Sredozemnom moru. U nedavnim ruskim pomorskim vježbama u kojima su učestvovale četiri flote, vidjeli smo da je fokus na protivpodmorničkom ratu, osmatranju, zajedničkim vazdušnim i protivvazdušnim operacijama i površinskom ratu. Ove vježbe vjerovatno pokazuju kako bi ruska mornarica djelovala i držala u opasnosti brodove NATO-a", navode analitičari Atlantskog savjeta.
Sva dešavanja iz Ukrajine pratite u našem blogu uživo!
Rusija je inače, u toku u četvrtak noći i tokom dana granatirala i Marijupolj, pa sve ukazuje na to da su analitičarske prognoze vrlo moguće. Uz moguću buduću rusku aneksiju otcijepljenih republika Donbasa, Rusija bi mogla da teži ka zauzimanju luke Mariupolj, kažu analitičari. Marijupolj je značajna komercijalna luka u Azovskom moru i kontroliše veći dio izvoza žitarica i različitih pošiljki u regionu.
Slabljenje Kijeva i Zapada
Putin želi da preoblikuje evropsku bezbjednosnu arhitekturu i poremeti odbrambena obećanja NATO-a bivšim sovjetskim državama. U tom cilju, Putin je spreman da vrati Ukrajinu u rusku orbitu (''Ruski mir'') na bilo koji način. Svoje nemilosrdne namjere sažeo je na posebno grub način na nedavnoj konferenciji za štampu: ''Sviđalo ti se to ili ne, strpi se, ljepotice moja''.
Pogledajte situaciju u Kijevu
Tim se riječima obratio ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, kada je tvrdio da se on ne pridržava pravila o prekidu vatre, uspostavljenim Sporazumom iz Minska. Međutim, taj sporazum defakto krše obje strane već godinama, a Putinov ton je pokazao da definitivno ne smatra Zelenskog svojim pandanom, već da na njega gleda snishodljivo.
Zašto je Putin fiksiran na Ukrajinu?
Kako je bivši američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Zbignjev Bžežinski objasnio početkom 1994, ''Sa Ukrajinom potčinjenom, Rusija automatski ponovo postaje imperija".
Nasuprot tome, pojava jake, prosperitetne i demokratske Ukrajine, koja predstavlja održiv alternativni politički model za Ruse, predstavljala bi značajnu prijetnju Putinovom legitimitetu i kontinuiranom držanju vlasti. Putin za sada uspijeva u svom cilju da stvori paniku u Ukrajini. Ljudi se masovno naoružavaju i strahuju za svoje živote. Ukrajinske vlasti se nadaju pomoći Zapada.
Vjeruje se da Putin želi da dovede do rušenja ukrajinske demokratski izabrane vlade i na njeno mjesto dovede svoje poltrone. U marionetskoj vladi bi se tako našli ljudi koji su njemu vjerni, kao što je to bio slučaj sa nekadašnjim predsjednikom Viktorom Janukovičem.
Pogledajte ruski vojni brod koji je napravio masakr
Napad Rusije na Ukrajinu ima međutim i cilj da stvori haos na Zapadu. SAD, Evropska unija, Velika Britanija i drugi se muče da nađu rješenje. Sankcije su već najavljene protiv Rusije, ali je veliko pitanje da li će one uopšte imati ikakvog efekta i natjerati Putina na povlačenje.
Nuklearna prijetnja
U međuvremenu, Rusija nastavlja da koristi svoje nuklearne snage da signalizira Sjedinjenim Državama i NATO-u da dalje uključivanje u ukrajinsku krizu nosi rizik od nuklearnog sukoba. Nakon što je Rusija nezakonito anektirala Krim 2014. godine, Putin je zaprijetio da će odbraniti poluostrvo koristeći ruske nuklearne snage da li bi isto moglo da se desi i za okupirani Lugansk i Donjeck? To se za sada čini malo vjerovatnim, ali bi moglo biti posledica eventualne aneksije. Vježbe su ove godine održane ranije nego inače, samo nekoliko dana prije nego što je Rusija u ponedjeljak odlučila da prizna Lugansk i Donjeck.
Putin je zajedno sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom nadgledao djelove vježbi. Ovo dobija dodatni značaj s obzirom na nedavni plan Bjelorusije da revidira svoj ustav kako bi se omogućilo da se i na njenoj teritoriji nađe rusko nuklearno oružje.
Vježbe su uključivale testiranje relativno novog ruskog nuklearnog hipersoničnog oružja, uključujući balističku raketu Kinžal i protivbrodsku krstareću raketu Cirkon. Kao i mnoga ruska oružja sa dometom od nekoliko stotina do nekoliko hiljada kilometara, ona mogu da budu naoružana i konvencionalnim bojevim glavama i nuklearnim bojevim glavama, kažu stručnjaci.