Da li će se i kada javiti nova pandemija u svijetu i ko će najviše stradati, naučnici su otkrili u najnovijoj studiji.
Pandemija korona virusa traje već dvije godine, a pitanje koje smo svi postavljali još kada je virus registrovan u Crnoj Gori jeste - kada će biti kraj? Sudeći po broju novih mutacija koje se, čini se na svakih nekoliko mjeseci javljaju, a izazivaju nove brige i strahove da vakcine u njihovom slučaju neće djelovati, djeluje kao da ćemo se još dugo boriti sa novim vrstama virusa....
A šansa da se još jednom u životu suočimo sa pandemijom poput ove koju je prije dvije godine izazvala korona je veoma velika, tvrde naučnici. Ističu i da bi već sada trebalo da se poradi na globalnoj strategiji za sprečavanje ovakve situacije.
Omikron soj nije prva mutacija kovida-19 koja izaziva veliku zabrinutost širom svijeta. Kada je prije koju nedjelju otkriven u Južnoj Africi, odmah je uslijedila uobičajena reakcija - panika, obustave putovanja, pooštrene restriktivne mjere, a svaka zemlja samostalno odlučuje koliko će daleko otići u pokušaju da zaustavi širenje novog soja.
Profesor Marko Marani, zaposlen na Odsjeku za građevinarstvo, arhitekturu i inženjerstvo zaštite životne sredine na Univerzitetu u Padovi, ističe da čovječanstvo upravo pokušava da suzbije prijetnju koja postoji već dugo, piše "RT"
"Ja sam inženjer i bavim se statistikom ekstremnih događaja. Zato sam se zainteresovao za procjenu rizika od pojave slične pandemije. Bio sam iznenađen kada sam otkrio da, očigledno, niko nije postavio to pitanje, podaci nisu postojali", rekao je on.
Marani je zajedno sa nekoliko drugih stručnjaka bavio pitanjem kolike su šanse da nas ponovo zadesi jedna ovakva pandemija. Kako je naveo, njegov tim je uspio da pronađe sve dostupne podatke, ali sve na različitim mjestima.
"Epidemiolozi se fokusiraju na malariju, žutu groznicu. Razumljivo je što su specijalizovani za određene bolesti. Ali opšte pitanje u vezi sa pandemijom koja se javlja bez obzira na konkretnu bolest, izgleda da to pitanje nikada ranije nije postavljeno. Imamo informacije koje ranije nisu bile objedinjene i kao takve uzete u razmatranje", kaže naučnik.
Detaljna analiza smrtonosnih bolesti
Tim je analizirao podatke počevši od 1600. godine do danas, posmatrajući najsmrtonosnije bolesti koje su pogodile čovječanstvo. A zaključak do kog su došli je zabrinjavajuć.
"Za one rođene početom 2000-ih vjerovatnoća je 38 odsto. To je vrlo vjerovatan događaj. Da li biste se kladili u svoj cjelokupni imetak da postoji 40 odsto šansi da ćete da izgubite sve što imate? Iskreno, ne biste. To kako se ponašamo i šta radimo govori nam da nismo spremni. Ovo je znak za uzbunu. Naša djeca imaju najmanje 38 odsto šanse da se suoče sa još jednom pandemijom i to je nešto što bi trebalo da natjera ljude da požure i da se pripreme za nju, bez obzira što borba protiv trenutne pandemije još uvijek traje", naglasio je Marani.
U 20. vijeku ljudi su se suočili sa izuzetno smrtonosnom pandemijom španske groznice koja je trajala tri godine. Marani kaže da je iz tog iskustva izvučeno veoma malo pouka.
"Ljudsko pamćenje je prekratko, a ove posledice su mogle da se spriječe", kaže on.
"Moram da povučem paralelu sa poplavama. Nevjerovatno je da nakon užasnih poplava na nekim mjestima, a kojima smo bili svjedoci, 50 godina kasnije se sve zaboravlja. Čak na područjima na kojima su se poplave dogodile, ljudi počinju ponovo da grade iako nikako ne bi trebalo", zaključio je.