Iz Ministarstva saobraćaja, na čijem je čelu Radoš Zečević, potvrđeno je za „Vijesti“ da je predlog sa pratećom dokumentacijom upućen Skupštini 23. jula, ali da taj resor nema saznanja o terminu sjednice na kojoj bi se o njemu raspravljalo
Iako je Vlada Crne Gore još krajem jula dostavila Skupštini predlog odluke o poništenju javnog poziva za davanje aerodroma u Podgorici i Tivtu pod koncesiju, poslanici se do sada nijesu izjasnili o tom pitanju. Za sada nema ni informacija o tome kada bi se dokument mogao naći na dnevnom redu parlamenta.
Iz Ministarstva saobraćaja, na čijem je čelu Radoš Zečević, potvrđeno je za „Vijesti“ da je predlog sa pratećom dokumentacijom upućen Skupštini 23. jula, ali da taj resor nema saznanja o terminu sjednice na kojoj bi se o njemu raspravljalo. Iz Generalnog sekretarijata Skupštine nijesu odgovorili na pitanja zbog čega dokument još nije ušao u skupštinsku proceduru, kada će biti objavljen i kada bi mogao biti razmatran.
Dok dio opozicije smatra da vlast pokušava da odgovornost za okončanje dugotrajnog koncesionog postupka prebaci između izvršne i zakonodavne vlasti, ni među poslanicima vladajuće većine nema jedinstvenih informacija o trenutnom statusu Vladinog predloga.
„Ministarstvo saobraćaja, kojim je rukovodio koordinator Filip Radulović, dana 23.07.2026. godine dostavilo je Skupštini Crne Gore Predlog odluke o poništenju javnog oglasa za dodjelu koncesije za korišćenje aerodroma Podgorica i Tivat, zajedno sa pratećom dokumentacijom, radi razmatranja i daljeg postupanja u skladu sa nadležnostima Skupštine Crne Gore. U ovom trenutku, Ministarstvo saobraćaja ne raspolaže informacijom o terminu održavanja sjednice Skupštine Crne Gore na čijem bi dnevnom redu bilo razmatranje predmetnog Predloga odluke”, saopštili su iz tog resora.
Iz Ministarstva su poručili da su trenutno usmjereni na aktivnosti kojima bi trebalo unaprijediti rad Aerodroma Crne Gore (ACG) i povećati njihove kapacitete do naredne ljetnje sezone. Kao ključne ciljeve naveli su bolju operativnu efikasnost, kvalitet usluga i unapređenje postojeće infrastrukture.
Poseban značaj, kako su istakli, imaće izrada master plana razvoja aerodroma, koji bi trebalo da odredi dugoročnu strategiju razvoja vazdušnih luka u Crnoj Gori.
„Posebnu važnost u tom kontekstu ima i predstojeći proces pripreme i izrade master plana razvoja aerodroma u Crnoj Gori, kao strateškog dokumenta koji će definisati dugoročne pravce razvoja aerodromske infrastrukture. Ministarstvo saobraćaja, u okviru svojih nadležnosti, pažljivo prati i pratiće sve njegove faze, od izrade projektnog zadatka, uz fokus na punoj transparentnosti i primjeni odgovarajućih stručnih i profesionalnih kriterijuma sa najvećim svjetskim standardima, kako bi se obezbijedio izbor najkvalitetnijeg i najkompetentnijeg ponuđača za izradu ovog značajnog strateškog dokumenta. Naš cilj je da se kroz ovaj proces stvore kvalitetne osnove za dugoročno, plansko i održivo unapređenje aerodromskog sistema Crne Gore”, naveli su iz Ministarstva.
Vladin predlog za poništenje tendera uslijedio je nakon procjene vrijednosti imovine Aerodroma Crne Gore, koja je utvrđena na 265 miliona eura. Zbog te procjene, u skladu sa zakonskim obavezama, o daljem postupanju mora da se izjasni Skupština.
Koncesioni postupak za aerodrome pokrenut je 2019. godine, a nakon sprovedene tenderske procedure rangirana su dva ponuđača. Prvo mjesto zauzela je južnokorejska kompanija „Incheon International Airport Corporation“ (IIAC), dok je drugorangirana bila „Corporation America Airports“ (CAA).
Međutim, IIAC je tokom ljeta obavijestio Vladu da odustaje od daljeg učešća u postupku, dok je drugorangirani ponuđač iskazao spremnost da nastavi pregovore.
Do odustajanja prvoplasirane kompanije došlo je nakon što Ministarstvo saobraćaja nije prihvatilo mogućnost izmjene ključnih uslova tendera i ponude. Posebno sporno bilo je pitanje avansne koncesione naknade od 100 miliona eura, koju je trebalo uplatiti u roku od 30 dana od potpisivanja ugovora. Sa druge strane, Vlada nije bila spremna da koncesiju dodijeli drugorangiranoj kompaniji, jer njena finansijska ponuda nije ocijenjena kao prihvatljiva. Zbog toga je odlučeno da se Skupštini, kao koncedentu, predloži poništenje javnog oglasa.
Dok se čeka odluka parlamenta, Vlada je početkom septembra formirala poseban tim, kojim rukovodi premijer Milojko Spajić, sa zadatkom da se bavi daljim razvojem crnogorskih aerodroma. Tim je definisao hitne aktivnosti koje bi trebalo sprovesti na aerodromima u Podgorici i Tivtu do narednog ljeta.
Među planiranim mjerama nalazi se i izrada master plana, koji bi trebalo da pruži osnovu za dugoročno upravljanje i razvoj aerodromske infrastrukture. Tim dokumentom biće obuhvaćene procjene budućih kapaciteta, prostorni i infrastrukturni pravci razvoja, prioritetni projekti, dinamika ulaganja, kao i mogući izvori finansiranja.
Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša smatra da predlog Vlade nije ni stigao do faze skupštinskog razmatranja, zbog čega poslanici nijesu imali priliku da se o njemu izjasne. On ocjenjuje da se radi o pokušaju prebacivanja odgovornosti između izvršne i zakonodavne vlasti za okončanje koncesionog postupka.
„To je taj ping-pong između većine u Vladi i većine u Skupštini, kako bi skidali sa sebe odgovornost za tenderski postupak koji je bio kompromitovan i diskreditovan u brojnim segmentima. Pozvao bih izvršnu vlast da se uozbilji i da zajedno sa svojom većinom u Skupštini ne manipulišu ovim stvarima. Treba da preuzmu odgovornost za ono što su radili posljednjih šest-sedam godina a u vezi sa tim tenderskim postupkom. Ovako se samo dodatno komplikuje pitanje koje je odavno moralo biti riješeno”, kazao je Mugoša.
On smatra da bi prije donošenja konačne odluke o budućnosti Aerodroma Crne Gore trebalo sagledati sve raspoložive modele upravljanja i finansiranja, umjesto da se izbor ograniči isključivo na državno vlasništvo ili davanje oba aerodroma pod koncesiju.
„Možemo da razmotrimo da država nastavi sama da razvija aerodrome, da neka strana firma dokapitalizuje kompaniju i uđe kao manjinski akcionar ili da koristimo fondove Evropske unije. Možemo da analiziramo i opciju da jedan aerodrom damo pod koncesiju, a drugi ne. Tek kada sve modele stavimo na sto možemo ozbiljno da ih uporedimo. Državna odluka ne smije zavisiti od toga da li se nekome politički dopada jedan ili drugi model”, rekao je Mugoša.
Poslanik Bošnjačke stranke Adel Omeragić kazao je za „Vijesti“ da, prema informacijama kojima raspolaže, u Skupštinu još nije dostavljen materijal koji se odnosi na poništenje koncesionog postupka za Aerodrome Crne Gore.
„Vjerujem da je važno što prije riješiti status Aerodroma, kao jedne od važnijih strateških tačaka naše države. Bilo da je riječ da Aerodrome treba razvijati kao državno preduzeće ili ih dati na koncesiju uz povoljne uslove za državu i zaposlene, smatram da je važno odluku donijeti što prije”, poručio je Omeragić.
Poslanica Građanskog pokreta URA Milena Vuković nije konkretno odgovorila da li u toj partiji imaju informacije o tome šta se dešava sa dokumentacijom koju je Vlada proslijedila parlamentu. Ipak, ocijenila je pozitivnim to što aerodromi nijesu dati pod koncesiju kroz postojeći tender, ali je istakla da izvršna vlast nakon njegovog neuspjeha nije predstavila jasan plan za dalji razvoj.
URA se zalaže za to da Aerodrom Podgorica ostane u državnom vlasništvu i da se njegova modernizacija finansira javnim sredstvima, dok bi za Aerodrom Tivat trebalo razmotriti mogućnost davanja pod koncesiju privatnom investitoru.
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) i Demokratske narodne partije (DNP) nijesu odgovorili na pitanja „Vijesti“ o predlogu za poništenje tendera iz 2019. godine.
Potpredsjednik Skupštine i poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj kazao je da nema zvanične podatke o tome u kojoj se fazi nalazi Vladin predlog, zbog čega ne želi da nagađa zašto dokument još nije razmatran.
„Vlada je utvrdila svoj predlog, a na Skupštini je da se, u skladu sa procedurama, o njemu izjasni. Vjerujem da će se ovom pitanju pristupiti odgovorno, bez nepotrebne politizacije, imajući u vidu njegov strateški značaj. Nemam informaciju da je ovo pitanje bilo predmet posebnog razmatranja na Kolegijumu. Kada je riječ o Aerodromima, najvažnije je obezbijediti njihov dugoročan razvoj, modernizaciju i zaštitu državnih interesa. Svako rješenje treba cijeniti isključivo kroz korist za građane i ekonomiju Crne Gore”, kazao je Camaj.
On je ocijenio i da prilikom odlučivanja o budućem modelu upravljanja aerodromima ne bi trebalo unaprijed favorizovati nijednu opciju, već sve predloge vrednovati na osnovu njihovih mogućih efekata za državu, privredu i putnike.