„Euro model“, čiji je predlagač Spajić, predviđa povećanje minimalne zarade od Nove godine
Primjena „Euro modela“ mogla bi značajno uticati na finansije pojedinih opština na sjeveru Crne Gore, kojima bi, prema nezvaničnim informacijama „Vijesti“, moglo nedostajati između 10 i 30 odsto novca. Istovremeno, predstavnici malih i srednjih preduzeća upozorili su da bi povećanje troškova poslovanja moglo dovesti do otpuštanja zaposlenih, pa čak i zatvaranja pojedinih firmi.
To su, prema informacijama „Vijesti“, neke od ključnih poruka koje je premijer Milojko Spajić čuo tokom odvojenih sastanaka sa predsjednicima opština i predstavnicima Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG). Od Vlade je zatraženo da predvidi zaštitne mjere za lokalne samouprave koje bi bile najviše pogođene, kao i da razmotri faznu primjenu reforme kako bi privreda imala dovoljno vremena da se prilagodi dodatnim troškovima.
Sagovornici „Vijesti“ navode da Spajić tokom sastanaka nije dao odgovore na pojedina pitanja koja se odnose na „Euro model“ — ko ga je izradio, na kojim analizama je zasnovan i iz kojih izvora bi se obezbijedio novac za njegovu realizaciju. Naredni koraci, kako tvrde, nijesu precizirani, dok je premijer poručio da je model održiv.
Dogovoreno je da se dodatno analiziraju posljedice reforme po opštinske budžete, kao i da se pronađe mehanizam kojim bi država zaštitila lokalne samouprave ukoliko njihovo finansiranje bude ugroženo. Privrednicima iz djelatnosti koje bi mogle biti posebno pogođene poručeno je da se Vladi obrate preko UPCG-a.
„Euro model“, čiji je predlagač Spajić, predviđa povećanje minimalne zarade od Nove godine. Za radna mjesta koja zahtijevaju osnovno i niže obrazovanje minimalna zarada trebalo bi da iznosi 1.000 eura, za radna mjesta sa srednjim obrazovanjem 1.250 eura, dok bi zaposleni sa visokim obrazovanjem imali minimalnu zaradu od 1.400 eura.
Planirano je i da dio prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica, poreza na nepokretnosti i motorna vozila, kao i naknada od igara na sreću, bude preusmjeren iz opštinskih u državnu kasu. Ministarstvo finansija, prema navodima „Vijesti“, nije učestvovalo u izradi ove reforme.
Više učesnika sastanka kazalo je „Vijestima“ da niko od oko stotinu privrednika prisutnih na razgovoru sa Spajićem nije podržao njegov program.
„Traženo je da Vlada povuče predloge zakona koje je usvojila i da se sve vrati na socijalni dijalog sa poslodavcima. Jedan od predloga je bio i da primjena počne od 1. januara 2028. kako bi se privreda mogla pripremiti“, rekao je jedan od sagovornika.
Među primjedbama privrednika bila je i tvrdnja da je Vlada tokom prethodne godine u pregovorima sa poslodavcima odlagala povećanje vrijednosti koeficijenta za obračun zarada od 10 odsto, pozivajući se na analize, stručnjake, nedostatak novca i moguće posljedice po budžet. Istovremeno, kako su naveli, sada se predlaže višestruko veće povećanje minimalnih zarada bez prethodnog dogovora sa privredom.
Pojedini privrednici predstavili su vlastite računice, tvrdeći da njihova preduzeća ne bi mogla da izdrže planirano povećanje troškova. Neki su upozorili da bi poslovanje u takvim okolnostima moglo dovesti do gubitaka, dok su pojedini pomenuli i mogućnost proglašenja bankrota.
Spajić je nakon sastanka sa poslodavcima kazao da je cilj „Euro modela“ da crnogorska privreda spremnije dočeka članstvo u Evropskoj uniji i da se smanji odlazak radne snage zbog viših zarada na evropskom tržištu.
On je naveo da su nakon više od tri sata razgovora sa privrednicima dogovoreni naredni koraci za primjenu modela, ali nije konkretno precizirao šta oni podrazumijevaju. Takođe nije odgovorio na pitanje ko je autor „Euro modela“.
„Prvo da se zahvalim Uniji poslodavaca na organizaciji jednog ovakvog događaja. Mislim da smo uživali negdje u razmjeni mišljenja direktno sa poslodavcima. Preko tri sata smo bili tu i najbitnije je da smo se dogovorili o sljedećim koracima - kako da se ‘Euro model’ primijeni u Crnoj Gori. Mislim da je najbitnije razumjeti okolnosti zbog kojih je evropski model donesen. Ulaskom u Evropsku uniju, Crna Gora, pored svih benefita koji su neupitni - dobija i fiskalnu podršku, imaćemo i mnogo veliko tržište koje se otvara našoj državi, 22 triliona, odnosno 22 hiljade milijardi BDP-a, dobija prostor koji crnogorska privreda može da iskoristi”, kazao je Spajić novinarima nakon sastanka, ali nije precizirao koji su to koraci.
Premijer je ocijenio da članstvo u Evropskoj uniji, pored ekonomskih koristi, donosi i određene izazove, među kojima je izdvojio potencijalni odliv radne snage zbog viših zarada u zapadnoevropskim državama. Prema njegovim riječima, „Euro model“ trebalo bi da pomogne domaćoj privredi da se pripremi za ulazak na jedinstveno evropsko tržište i zadrži zaposlene.
Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica kazao je nakon sastanka da postoji bojazan zbog situacije koja bi za brojna preduzeća mogla nastupiti 1. januara.
„Nama treba taj period, godinu, dvije dana uz podršku fondova i svega ostalog da bismo stvarno preporodili svoju ekonomiju. A to treba i Vladi da one probleme sa ekonomijom zapošljavanja i efikasnosti, na što smo ukazivali ranije, bez barijera, da i taj segment podigne da je na viši nivo, profesionalizuje i da te zarade stvarno imaju adekvatnu potporu u toj produktivnosti“, dodao je on.
Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević kazao je „Vijestima“ nakon sastanka sa premijerom da je riječ o prvom u nizu razgovora koji će predstavnici lokalnih samouprava imati sa Spajićem, a koji će biti posvećeni reformskim zakonima u okviru „Euro modela“.
„Na današnjem sastanku smo istakli zabrinutost da će primjena euro modela imati negativne posljedice po budžete lokalnih samouprava, posebno na sjeveru Crne Gore“, kazao je Raičević.
On je naveo i da je od premijera zatražio mogućnost donošenja posebnog zakonskog rješenja kojim bi se uredilo pitanje zarada u sistemu lokalne samouprave.
Predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj kazao je „Vijestima“ da podržava „Euro model“, ali je istakao da izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave ne bi smjele dovesti do smanjenja prihoda opština.