Program, čiji je predlagač premijer Milojko Spajić, predviđa da od naredne godine minimalna zarada za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem iznosi 1.000 eura, za one sa srednjim obrazovanjem 1.250, a za zaposlene sa visokim obrazovanjem 1.400 eur
Izmjene šest ekonomskih zakona, kojima Vlada planira da sprovede program „Euro model“, mogle bi državni budžet na godišnjem nivou ostaviti bez dodatnih 650 do 700 miliona eura. Kada se tome doda postojeći deficit od oko 300 miliona, ukupan manjak mogao bi dostići približno milijardu eura, koji bi izvršna vlast morala da nadoknađuje iz drugih izvora – povećanjem dažbina, većom naplatom prihoda, preusmjeravanjem dijela novca iz opštinskih u državnu kasu ili novim zaduženjima.
Program, čiji je predlagač premijer Milojko Spajić, predviđa da od naredne godine minimalna zarada za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem iznosi 1.000 eura, za one sa srednjim obrazovanjem 1.250, a za zaposlene sa visokim obrazovanjem 1.400 eura.
Planirano je i da se od 2027. godine penzije usklađuju četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratile rast zarada.
Spajić je kazao da bi, ukoliko socijalni partneri – Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) i sindikati – podrže povećanje koeficijenta za obračun zarada u privatnom i javnom sektoru, prosječna neto plata mogla preći 2.000 eura.
Vlada je u četvrtak elektronskim putem utvrdila set od šest zakona koji bi trebalo da omoguće povećanje zarada i penzija. Riječ je o izmjenama Zakona o finansiranju lokalne samouprave, Zakona o porezu na dobit pravnih lica, Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i Zakona o radu.
Predlozi su, prema informacijama „Vijesti“, utvrđeni bez podrške ministra finansija Novice Vukovića, dok njegovo ministarstvo navodno nije učestvovalo u njihovoj pripremi.
„Na portal Vlade materijale je postavio Generalni sekretar Dragoljub Nikolić, a predložio ih je Spajić“, potvrđeno je „Vijestima“ iz više izvora.
U dokumentaciji objavljenoj nakon sjednice Vlade nema RIA obrasca, odnosno izvještaja o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa, kao ni mišljenja Ministarstva finansija.
Iz tog resora juče nijesu odgovorili na pitanja „Vijesti“ zbog čega Vuković nije glasao za predloge zakona, da li je Ministarstvo finansija bilo uključeno ili konsultovano tokom njihove izrade, koji će biti naredni potezi ministra i da li je moguća njegova ostavka.
Otvoreno je i pitanje načina finansiranja najavljenih povećanja. Za sada nema odgovora da li će se veće plate i penzije finansirati novim zaduživanjem, koliko će sredstava biti potrebno državi, a koliko privatnom sektoru, niti koliko zaposlenih pripada svakoj od tri kategorije za koje su predviđeni različiti minimalci.
Nije poznato ni koliko će dodatno budžet i Fond PIO koštati usklađivanje penzija četiri puta godišnje od 2027. godine.
Dodatni problem predstavlja činjenica da za nijedan od predloženih zakona nije urađena analiza fiskalnog uticaja. Zakoni nijesu prošli javnu raspravu, niti su o njima prethodno konsultovani socijalni partneri, odnosno sindikati i poslodavci.
Zbog toga nije jasno na koji način Vlada planira da nadoknadi povećani deficit koji bi nastao zbog ukidanja doprinosa, većih zarada, penzija i socijalnih davanja.
U obrazloženjima predloga zakona Vlada navodi da će deficit naredne godine biti iznad granice od tri odsto BDP-a, ali ne precizira koliko će iznositi. Kao osnovni cilj navodi se povećanje zarada i penzija, bez detaljnog obrazloženja njihove dugoročne fiskalne održivosti.
Jedna od ključnih promjena odnosi se na doprinose za obavezno socijalno osiguranje. Vlada predlaže da doprinosi za penzijsko osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti budu svedeni na nula odsto.
Prema ovogodišnjem budžetu, prihod od doprinosa za PIO planiran je na oko 400 miliona eura, dok bi doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti donijeli još oko 30 miliona. Ukidanjem tih doprinosa država bi naredne godine ostala bez približno 430 miliona eura prihoda.
Istovremeno, izmjenama Zakona o radu predviđeno je povećanje minimalne zarade. Za radna mjesta za koja je potrebna školska sprema niža od srednje škole, odnosno I i II stepen, minimalac bi iznosio 1.000 eura. Za III i IV stepen predviđeno je 1.250 eura, dok bi za visoko obrazovanje, od VI stepena naviše, minimalna zarada bila 1.400 eura.
Do sada je minimalna zarada za radna mjesta sa I do V stepenom stručne spreme iznosila 600 eura, dok je za visoku stručnu spremu bila 800 eura.
To znači da bi povećanje minimalca iznosilo između 60 i više od 100 odsto, u zavisnosti od kategorije zaposlenih. Zaposleni sa visokom stručnom spremom koji već imaju zaradu od 1.400 eura ili više mogli bi, samo po osnovu ukidanja doprinosa, odnosno njihovog prebacivanja iz bruto u neto iznos, dobiti povećanje od oko 10 do 12 odsto.
Prema informacijama „Vijesti“, prosječne neto zarade u javnoj upravi koja se finansira iz državnog budžeta za radna mjesta sa srednjom stručnom spremom kreću se između 600 i 700 eura, dok su zarade zaposlenih sa visokom stručnom spremom između 800 i 1.000 eura, u zavisnosti od radnog mjesta i granskog kolektivnog ugovora.
Sagovornik „Vijesti“ procjenjuje da bi, prema predloženim izmjenama, prosječno povećanje zarada u javnoj upravi moglo biti oko 25 odsto. To bi značilo da bi sadašnji trošak od oko 600 miliona eura za neto zarade porastao na približno 750 miliona, odnosno za oko 150 miliona eura.
Rast minimalnih zarada mogao bi uticati i na povećanje prosječne bruto zarade za oko 20 odsto. Prema postojećoj formuli za usklađivanje penzija, to bi moglo dovesti do njihovog rasta od približno 15 odsto.
U tom slučaju minimalna penzija od 450 eura mogla bi porasti na oko 517 eura, dok bi prosječna penzija od 550 eura dostigla približno 632 eura.
Ukupna godišnja izdvajanja za penzije tako bi, prema ovoj računici, porasla sa sadašnjih oko 830 miliona na približno 960 miliona eura, odnosno za oko 130 miliona.
Veće prosječne zarade uticale bi i na rast dijela socijalnih naknada za između 10 i 15 odsto. Za njih bi, prema procjenama, bilo potrebno dodatnih 25 do 30 miliona eura iz budžeta.
Kada se saberu gubici i dodatni izdaci, država bi ukidanjem doprinosa izgubila oko 430 miliona eura prihoda, dok bi povećanje troškova za plate, penzije i socijalna davanja iznosilo oko 310 miliona eura.
Ušteda bi postojala jedino na doprinosima koje bi država inače uplaćivala za svoje zaposlene, a procjenjuje se na oko 70 miliona eura. Konačan efekat svih predloženih mjera mogao bi zato biti povećanje deficita za približno 670 miliona eura. Redovni deficit za ovu godinu projektovan je na oko 280 miliona eura.
Vlada očekuje da dio ovog manjka nadoknadi povećanjem prihoda od poreza na dobit, ali i izmjenama Zakona o finansiranju lokalne samouprave, kojima bi država zadržavala veći dio prihoda od poreza na dohodak, nekretnine i motorna vozila, kao i naknada od igara na sreću.
Izvori „Vijesti“ iz Vlade naveli su da su ministri ekonomije, javne uprave i regionalnog razvoja Nik Đeljošaj, Maraš Dukaj i Ernad Suljević izdvojili mišljenje na izmjene i dopune Zakona o finansiranju lokalne samouprave.
Planirano je ukidanje srednje stope poreza na dobit od 12 odsto, koja se primjenjivala na dobit između 100.000 eura i 1,5 miliona eura. Ti iznosi bi se ubuduće oporezovali po stopi od 15 odsto.
Istovremeno, mijenja se i raspodjela poreza na dohodak između države i lokalnih samouprava. Razvijene opštine primorske i centralne regije do sada su dobijale 40 odsto ovog poreza, dok bi njihov udio sada bio smanjen na 30 odsto.
Opštine sjevernog regiona, kao i Tuzi i Zeta, koje su do sada dobijale 89 odsto prihoda od poreza na dohodak, ubuduće bi dobijale 66 odsto.
Egalizacioni fond za razvoj opština ubuduće bi dobijao 75 odsto prihoda od poreza na motorna vozila, umjesto dosadašnjih 100 odsto. Udio od poreza na nepokretnosti bio bi smanjen sa 20 na 15 odsto, dok bi od naknada od igara na sreću dobijao 30 umjesto dosadašnjih 40 odsto.
Vlada računa i na to da bi veće zarade i penzije mogle povećati potrošnju građana, čime bi se povećali prihodi od PDV-a i akciza. Očekivanje je da bi veća potrošnja, zajedno sa rastom ekonomije, mogla nadoknaditi dio prihoda izgubljen ukidanjem doprinosa za penzijsko osiguranje.
Međutim, kako navode „Vijesti“, u kompletnom setu zakona nema analize fiskalnog uticaja, pa nije precizirano koliko Vlada očekuje da prihoduje od povećane stope poreza na dobit niti koliko bi dodatnog novca dobila smanjenjem transfera lokalnim samoupravama.
Prema ovogodišnjem budžetu, država je od poreza na dobit planirala prihod od oko 240 miliona eura, dok je od poreza na dohodak planirano oko 120 miliona. To znači da bi naplata ovih poreza morala značajno da poraste kako bi se nadomjestio gubitak nastao ukidanjem doprinosa.
Predloženim izmjenama Zakona o porezu na dohodak građana bile bi uvedene dvije stope. Na prihod do 700 eura i dalje bi se primjenjivala stopa od nula odsto, dok bi zarade iznad tog iznosa bile oporezovane jedinstvenom stopom od devet odsto.
Do sada se stopa od devet odsto primjenjivala na dio zarade između 700 i 1.000 eura, dok se iznos iznad 1.000 eura oporezivao po stopi od 15 odsto. Ta viša stopa bi, prema predlogu, bila ukinuta.