Ekonomija

Influenserska reklama pod lupom: Zarađuju na društvenim mrežama, a pravila sve stroža

Autori CdM / RTCG Nađa Vujačić

Preporuka influensera može vrijedjeti više od klasične reklame, ali svaki komercijalni sadržaj mora biti jasno označen – stručnjaci upozoravaju i na poreske obaveze

Izvor: MONDO / Instagram

Društvene mreže odavno nijesu samo mjesto za zabavu i komunikaciju. Instagram, TikTok i Jutjub postali su veliko tržište, dok preporuke influensera često imaju snažniji uticaj na potrošače od klasičnih reklama.

Kako prenosi RTCG, fizička lica koja objavljuju reklamne sadržaje dužna su da ih jasno označe, dok prihod ostvaren po tom osnovu podliježe poreskim obavezama. Iako u Crnoj Gori ne postoji poseban zakon koji reguliše influensersku djelatnost, na njihov rad može se primijeniti više postojećih propisa.

Ako influenser preporučuje određenu kremu, suplement, odjevni predmet ili drugi proizvod, objava može djelovati kao spontana lična preporuka, iako iza nje zapravo stoji komercijalni ugovor.

Željko Tomović iz Ministarstva ekonomskog razvoja kazao je, kako prenosi RTCG, da crnogorskim propisima rad influensera nije regulisan kao posebna djelatnost, ali da se na njih mogu primijeniti Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o nedozvoljenom oglašavanju.

„Prije svega je to Zakon o zaštiti potrošača, koji zabranjuje nepoštenu i obmanjujuću poslovnu praksu, uključujući posebne norme o zabranjenom oglašavanju, kao i Zakon o nedozvoljenom oglašavanju“, kazao je Tomović.

Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka navodi da kreatori koji monetizuju sadržaj oglašavanjem proizvoda ili prodajom roba i usluga moraju imati status trgovca.

RTCG prenosi da se, u zavisnosti od vrste aktivnosti influensera, mogu primjenjivati i Zakon o elektronskoj trgovini, propisi iz oblasti medija i audiovizuelnih medijskih usluga, kao i posebni propisi koji se odnose na ljekove, dodatke ishrani, finansijske usluge i druge regulisane kategorije.

Jedno od ključnih pravila jeste transparentnost. Kao i u tradicionalnim medijima, komercijalni sadržaj mora biti jasno naznačen kako potrošač ne bi bio doveden u zabludu.

„Nije poenta u jednoj propisanoj riječi, već da oznaka bude jasna, vidljiva i razumljiva, i da se komercijalna priroda objave ne skriva, na primjer, među haštagovima ili iza nekih drugih opcija koje nijesu odmah jasno vidljive potrošaču“, istakao je Tomović.

U slučaju da reklama nije jasno označena ili da influenser iznosi netačne tvrdnje o proizvodu, odgovornost se utvrđuje u skladu sa konkretnim okolnostima.

Kako prenosi RTCG, potrošači takvu praksu mogu prijaviti nadležnoj inspekciji putem sajta potrošač.me.

Posebno pitanje predstavljaju situacije kada influenser za promociju ne dobije novac, već besplatan proizvod, putovanje, hotelski smještaj, uslugu ili popust. I u tim slučajevima, prema riječima stručnjaka, komercijalna veza sa brendom mora biti transparentna.

Novac ostvaren putem društvenih mreža, ističe Rabrenović, takođe nije oslobođen poreskih obaveza.

„Mi u Crnoj Gori nemamo evidenciju influensera, frilensera i ostalih kategorija fizičkih lica koja se bave ovim poslovima, ali ne znači da ne bi trebali izmjenama zakona raditi na tome“, poručio je Rabrenović.

Vijest prenosi RTCG da ni Evropska unija trenutno nema jedinstveni zakon kojim bi posebno bila uređena influenserska djelatnost, već se primjenjuje više različitih propisa.

Rabrenović smatra da je potrebno dosljedno primjenjivati postojeće zakone, posebno propise o zaštiti potrošača, uz jasne smjernice, standarde označavanja i koordinisani digitalni i poreski nadzor.

Prostor za dodatno regulisanje, prema riječima Tomovića, postoji i na evropskom nivou.

„Postoji određena inicijativa da se putem takozvanog Digital Fairness Acta, koji je u pripremi u Evropskoj komisiji, ovo pitanje značajno reguliše. U skladu sa tim ćemo i regulisati to pitanje i kod nas“, kazao je Tomović.

Kako prenosi RTCG, Evropska komisija je sprovela kontrolu 576 influensera u 22 države članice EU. Rezultati su pokazali da je čak 97 odsto njih objavljivalo komercijalne sadržaje, ali ih je samo 20 odsto adekvatno označavalo.

Brojke tako pokazuju da granica između lične preporuke i reklame na društvenim mrežama postaje sve tanja, dok se od influensera očekuje sve veća transparentnost prema publici i odgovornost za sadržaj koji plasiraju.