Profesionalni vozači sve teže mogu da obavljaju posao zbog pravila 90/180 dana, a prvi slučajevi vraćanja sa granice već se pojavljuju. Ako se ne pronađe rješenje, posljedice neće osjetiti samo prevoznici – već cijela Crna Gora, saopštio je Đorđije Lješnjak.
Crnogorski drumski prevoznici mjesecima upozoravaju na problem koji bi, ukoliko se hitno ne pronađe rješenje, mogao ozbiljno ugroziti njihovo poslovanje, ali i širu crnogorsku privredu. Profesionalni vozači sve teže mogu da obavljaju međunarodni transport zbog pravila 90/180 dana, a prema informacijama sa terena, već su zabilježeni prvi slučajevi vraćanja vozača sa granica Evropske unije, prenosi CdM.
Predsjednik Udruženja prevoznika Đorđije Lješnjak kazao je da se problem više ne može posmatrati samo kao administrativno pitanje, jer direktno utiče na mogućnost crnogorskih kompanija da obavljaju posao na evropskim tržištima.
Zbog toga će crnogorski prevoznici 31. avgusta, od 12 do 14 časova, održati protest upozorenja ispred Delegacije Evropske unije u Podgorici, zahtijevajući posebno rješenje za profesionalne vozače.
“Evropska unija predstavlja se kao prostor zajedničkih vrijednosti, ekonomskog razvoja, slobode kretanja i boljih mogućnosti za građane i privredu. Ali danas moramo postaviti jedno jednostavno pitanje: Da li je Evropska unija zaista partner Crnoj Gori ako evropska pravila počnu da ugrožavaju opstanak crnogorskih kompanija? Ovo pitanje posebno se odnosi na crnogorske drumske prevoznike i profesionalne vozače koji svakodnevno prevoze robu između Crne Gore i država Evropske unije”, navodi Lješnjak u saopštenju.
Suština problema, kako je pojasnio Lješnjak, nalazi se u pravilu prema kojem državljani zemalja van EU u okviru kratkog boravka mogu provesti najviše 90 dana u bilo kojih 180 dana u Šengenu.
Evropska komisija navodi da se dani boravka računaju kumulativno, bez obzira na broj ulazaka i izlazaka iz prostora u kojem se primjenjuje pravilo.
“Za turistu to pravilo možda nije veliki problem. Ali profesionalni vozač nije turista, on ne ulazi u Evropsku uniju da bi proveo odmor, on ulazi da bi radio”, pojasnio je Lješnjak.
Crnogorski vozač, kako dodaje, sjeda u kamion u Crnoj Gori i prevozi robu prema Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Belgiji, Holandiji, Hrvatskoj i drugim evropskim državama. Nakon završetka ture vraća se u Crnu Goru po novu robu, a zatim ponovo ulazi u EU.
“Njegov posao je međunarodni transport. Njegov „boravak“ u Evropskoj uniji nije turistički boravak – to je njegov posao. I upravo tu nastaje problem”, istakao je.
Prema informacijama sa terena koje dolaze od crnogorskih prevoznika, već je bilo slučajeva da su profesionalni vozači iz Crne Gore vraćani sa granica Evropske unije zbog prekoračenja dozvoljenog boravka, piše CdM.
U pojedinim slučajevima, prema navodima prevoznika, vozačima je nakon prekoračenja izrečena i zabrana ulaska u Šengen na određeni period.
Za vozače to, kako upozoravaju iz Udruženja prevoznika, nije samo administrativna neprijatnost.
“To znači da čovjek koji živi od svog rada, koji ima porodicu i koji je godinama profesionalni vozač, može preko noći da ostane bez mogućnosti da obavlja svoj posao na evropskim relacijama. A šta tada radi njegova firma? Ko preuzima kamion? Ko prevozi robu? Ko ispunjava ugovor prema klijentu? Ko plaća troškove i ko nadoknađuje štetu crnogorskom prevozniku?”, upitali su.
Lješnjak smatra da posljedice pravila 90/180 mogu imati mnogo šire ekonomske posljedice.
“Ako crnogorski vozač ne može da provede dovoljno vremena na evropskim relacijama, ko će voziti tu robu? Da li će posao preuzeti prevoznici iz država članica Evropske unije? Ako je odgovor da hoće, onda moramo postaviti pitanje: Da li pravilo koje je jednako za sve u praksi stvara nejednak položaj između crnogorskih i evropskih prevoznika?”, upitao je Lješnjak.
Kako je pojasnio, evropski prevoznik nema isti problem sa boravkom svog vozača na teritoriji EU, dok crnogorski prevoznik takvo ograničenje ima.
Upravo zbog toga, smatraju prevoznici, pravilo koje je formalno jednako za sve u praksi može proizvesti različite posljedice za kompanije iz EU i one koje posluju iz zemalja Zapadnog Balkana.
Lješnjak upozorava i na mogućnost da dio crnogorskih transportnih kompanija, ukoliko ne bude pronađeno održivo rješenje, bude primoran da poslovanje preseli u neku od država članica EU.
“Na prvi pogled, problem je riješen. Ali da li je? Firma se seli, kapital se seli, dio poreskih prihoda odlazi iz Crne Gore, radna mjesta se mogu seliti”, dodao je Lješnjak.
Sa kompanijama, upozorava, mogu otići i profesionalni vozači.
“Jer ako crnogorska firma više ne može da organizuje posao, vozač će tražiti posao tamo gdje može da radi bez ovakvih ograničenja. Tako se jedan problem u transportu može pretvoriti u problem odlivanja ljudi, kapitala i kompanija”, dodao je Lješnjak.
Zbog toga, kako ističe, više nije riječ samo o problemu jedne privredne grane, već o pitanju ekonomskog interesa Crne Gore.
Crnogorski prevoznici, kako naglašavaju, ne traže ukidanje kontrola na evropskim granicama niti nekontrolisan ulazak u EU.
“Ne traže da se ukine kontrola. Ne traže da se dozvoli nekontrolisan ulazak. Traži se da se prepozna specifičnost profesije profesionalnog vozača u međunarodnom transportu. Jer vozač koji ulazi u Evropsku uniju sa urednim dokumentima, kamionom, CMR-om i robom koju mora da isporuči nije isto što i turista koji dolazi da provede nekoliko sedmica na odmoru”, istakao je Lješnjak.
Prema njegovim riječima, potrebno je pronaći posebno, jasno i kontrolisano rješenje koje bi uz poštovanje bezbjednosnih procedura omogućilo profesionalnim vozačima da nesmetano obavljaju posao.
“To može biti poseban režim za profesionalne vozače. Posebna dozvola, posebna vrsta dugotrajnog statusa ili drugo rješenje koje bi omogućilo da se kontroliše ko ulazi i pod kojim uslovima, ali da se profesionalnom vozaču omogući da obavlja posao za koji je angažovan. Crna Gora ne traži privilegiju već rješenje”, poručio je Lješnjak.
Iz Udruženja prevoznika smatraju da bi odnos Evropske unije prema Crnoj Gori trebalo da bude zasnovan na partnerstvu, posebno imajući u vidu evropski put zemlje.
“Ako je Crna Gora partner, onda njena privreda ne smije biti posmatrana samo kao tržište. Jer crnogorski prevoznici nijesu samo ljudi koji voze kamione. Oni povezuju crnogorsku privredu sa evropskom privredom. Bez njih nema redovnog snabdijevanja, normalnog izvoza i uvoza. Bez njih evropska roba ne dolazi u Crnu Goru, a crnogorska roba teško dolazi do evropskog tržišta.
Zato se mora postaviti pitanje: Da li je u interesu Evropske unije da crnogorski prevoznici opstanu i nastave da rade – ili da njihov posao postepeno preuzmu evropske kompanije?”, upitao je Lješnjak.
Dodaje da odgovor na to pitanje moraju dati i Brisel i Podgorica.
“Upravo zbog svega navedenog, crnogorski prevoznici odlučili su da svoj glas dodatno podignu i javno ukažu na ozbiljnost problema sa kojim se suočavaju. Crnogorski prevoznici će 31. avgusta, u periodu od 12 do 14 časova, održati protest upozorenja ispred Delegacije Evropske unije u Podgorici”, istakao je Lješnjak.
Kako je kazao, protest će biti održan uoči sjednice država članica Šengena na kojoj se očekuju promjene vizne politike, a cilj je da se evropskim institucijama pošalje jasna poruka da pitanje mobilnosti profesionalnih vozača ne može biti odloženo niti tretirano kao sporedno pitanje.
“Ovo nije protest protiv Evropske unije. Ovo je protest za rješenje. Protest za pravo profesionalnih vozača da rade. Protest za opstanak crnogorskih transportnih kompanija. I protest upozorenja da bi dalje ignorisanje ovog problema moglo imati ozbiljne posljedice ne samo za prevoznike, već i za cjelokupnu privredu Crne Gore”, dodaje Lješnjak.
Protest upozorenja 31. avgusta istovremeno će održati i prevoznici iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije, ispred predstavništava Evropske unije u svojim državama.
Na taj način, kako navode prevoznici, četiri države Zapadnog Balkana poslaće zajedničku poruku evropskim institucijama.
“Jer problem nije samo crnogorski. Isti problem imaju i profesionalni vozači iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije, koji svakodnevno zavise od nesmetanog obavljanja međunarodnog transporta prema Evropskoj uniji. Zato će 31. avgusta prevoznici regiona, u isto vrijeme i na različitim mjestima, poslati jasnu poruku da profesionalni vozač nije turista. On je radnik koji povezuje ekonomije Zapadnog Balkana i Evropske unije, ne ulazi u EU da bi koristio turističke pogodnosti, već da bi obavljao posao, prevozio robu i omogućio funkcionisanje evropskih i regionalnih lanaca snabdijevanja. Ovaj protest treba da bude upozorenje prije nego što problem postane mnogo veći. Prevoznici ne žele sukob. Ne žele zatvaranje granica, ugrožavanje evropske privrede. Žele rješenje. Žele da Evropska unija prepozna specifičnost profesionalnih vozača i pronađe mehanizam kojim će im biti omogućeno da nesmetano obavljaju svoj posao”, istakao je Lješnjak.