Stručnjaci upozoravaju da urbanizacija, divlja gradnja i loša kontrola ugrožavaju najplodnije poljoprivredne površine, posebno u Zeti i Bjelopavlićkoj ravnici.
Kako prenosi RTV Podgorica, Crna Gora je između popisa poljoprivrede iz 2010. i 2024. godine izgubila oko 9.000 hektara obradivog zemljišta, dok je korišćena poljoprivredna površina smanjena za oko šest odsto i sada iznosi približno 248 hiljada hektara.
Profesor agronomije Miomir Jovanović upozorava, kako prenosi RTV Podgorica, da su najveći uzroci degradacije zemljišta urbanizacija, prenamjena poljoprivrednih površina u građevinsko zemljište, divlja gradnja, eksploatacija šljunka, erozija i napuštanje obradivih parcela.
Kako prenosi RTV Podgorica, samo na području Podgorice, Zete i Tuzi od 2012. godine do danas oko 3.600 hektara poljoprivrednog zemljišta promijenilo je namjenu i postalo građevinsko zemljište.
Jovanović ističe da Crna Gora ima zakone i strategije usklađene sa evropskim standardima, ali da je najveći problem nedovoljna kontrola njihove primjene na terenu. Kako prenosi RTV Podgorica, upravo izostanak efikasnog monitoringa omogućava nastavak devastacije najvrijednijih poljoprivrednih površina.
Ekolog Vuk Iković upozorava da su na najvećem udaru zetska i bjelopavlićka ravnica, dok je priobalni pojas već izgubio bitku sa betonizacijom. Kako prenosi RTV Podgorica, smatra da bi Ministarstvo poljoprivrede moralo snažnije da reaguje kako bi spriječilo pretvaranje plodnog zemljišta u industrijske i skladišne zone.
Kako prenosi RTV Podgorica, poljoprivredno zemljište čini oko 37 odsto teritorije Crne Gore, ali je svega 13,8 odsto obradivo. Istovremeno, bilježi se i značajan pad stočnog fonda u odnosu na 2010. godinu, uključujući smanjenje broja ovaca, goveda i koza.