Podaci o kretanju penzija u Crnoj Gori jasno pokazuju da postoje dva potpuno različita perioda – period dugog i sporog rasta do 2020. godine i period snažnog povećanja nakon primjene programa Evropa sad, kazao je državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković
,,Ako prvo pogledamo minimalnu penziju, vidimo da je od 2010. do 2020. godine porasla sa 92 eura na 145 eura. To je ukupno povećanje od 53 eura za punih deset godina, odnosno u prosjeku svega oko 5 eura godišnje ili 40 centi mjesečno. Takav tempo rasta bio je gotovo simboličan i nije mogao da prati rast troškova života, zbog čega su penzioneri u tom periodu realno gubili. Nakon primjene programa Evropa sad, minimalna penzija već 2022. godine raste na 253 eura, a 2024. dostiže 450 eura. Drugim riječima, u svega tri do četiri godine minimalna penzija je povećana za skoro 300 eura, što je u prosjeku oko 100 eura godišnje. Takođe, važno je napomenuti da su penzioneri imali „zamrznute“ penzije dvije godine jer su u kratkom roku došli sa 145 eura na 450 eura", naveo je on.
Danas se, dodaje, minimalne penzije ne povećavaju vanredno, već se redovno usklađuju po zakonu, u skladu sa inflacijom i rastom prosječne bruto zarade.
,,Tokom godine slijede još dva redovna usklađivanja i svako naredno će biti veće od januarskog. Nadalje, važno je istaći da je Crna Gora zemlja sa najvećom minimalnom penzijom u regionu, na primjer u Srbiji je minimalna penzija oko 235 eura, u BIH oko 300 eura i da čak od pojedinih zemalja članica EU imamo veće minimalne penzije, kao na primjer od Hrvatske u kojoj je minimalna penzija oko 395 eura, u Bugarskoj je oko 274 eura. Slična dinamika vidi se i kod prosječne penzije. U periodu od 2010. do 2020. godine, prosječna penzija je porasla sa 261 eura na 289 eura , što je povećanje od svega 28 eura za deset godina, odnosno manje od 3 eura godišnje. I ovdje govorimo o dugogodišnjoj stagnaciji i realnom padu kupovne moći penzionera", navodi Turković, javlja Pobjeda.
Dodaje da nakon 2021.godine dolazi do značajnog rasta.
,,Prosječna penzija već 2022. iznosi 329 eura i 2024. raste na 495 eura, a u januaru 2026. dostiže čak 544 eura. To znači da je u nekoliko godina, prosječna penzija povećana za oko 255 eura, višestruko brže nego u cijeloj prethodnoj deceniji. I kod prosječnih penzija danas važi isti princip: redovno zakonsko usklađivanje sa inflacijom i rastom zarada, tri puta godišnje, uz činjenicu da je januarsko povećanje najmanje, a da svako naredno usklađivanje donosi veće povećanje. Treba naglasiti da su se prosječne penzije, za period od kada su minimalne penzije zamrznute, uvećale za oko 50 eura što znači da treba očekivati da će se i minimalne penzije u bliskoj budućnosti usklađivati na sličnom nivou. U suštini, dok se ranije deset godina čekalo na simbolična povećanja, nakon 2021. godine napravljen je snažan iskorak koji je promijenio položaj penzionera. Od 2026. godine minimalne penzije se ne „zamrzavaju“, već se redovno, predvidivo i održivo usklađuju, što obezbjeđuje stabilnost i sigurnost za sve penzionere", zaključuje Turković, prenosi Pobjeda.
Podaci o kretanju penzija u Crnoj Gori jasno pokazuju da postoje dva potpuno različita perioda – period dugog i sporog rasta do 2020. godine i period snažnog povećanja nakon primjene programa Evropa sad, saopštio je državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković.
-Ako prvo pogledamo minimalnu penziju, vidimo da je od 2010. do 2020. godine porasla sa 92 eura na 145 eura. To je ukupno povećanje od 53 eura za punih deset godina, odnosno u prosjeku svega oko 5 eura godišnje ili 40 centi mjesečno. Takav tempo rasta bio je gotovo simboličan i nije mogao da prati rast troškova života, zbog čega su penzioneri u tom periodu realno gubili. Nakon primjene programa Evropa sad, minimalna penzija već 2022. godine raste na 253 eura, a 2024. dostiže 450 eura. Drugim riječima, u svega tri do četiri godine minimalna penzija je povećana za skoro 300 eura, što je u prosjeku oko 100 eura godišnje. Takođe, važno je napomenuti da su penzioneri imali „zamrznute“ penzije dvije godine jer su u kratkom roku došli sa 145 eura na 450 eura, naveo je on.
Danas se, dodaje, minimalne penzije ne povećavaju vanredno, već se redovno usklađuju po zakonu, u skladu sa inflacijom i rastom prosječne bruto zarade.
-Tokom godine slijede još dva redovna usklađivanja i svako naredno će biti veće od januarskog. Nadalje, važno je istaći da je Crna Gora zemlja sa najvećom minimalnom penzijom u regionu, na primjer u Srbiji je minimalna penzija oko 235 eura, u BIH oko 300 eura i da čak od pojedinih zemalja članica EU imamo veće minimalne penzije, kao na primjer od Hrvatske u kojoj je minimalna penzija oko 395 eura, u Bugarskoj je oko 274 eura. Slična dinamika vidi se i kod prosječne penzije. U periodu od 2010. do 2020. godine, prosječna penzija je porasla sa 261 eura na 289 eura , što je povećanje od svega 28 eura za deset godina, odnosno manje od 3 eura godišnje. I ovdje govorimo o dugogodišnjoj stagnaciji i realnom padu kupovne moći penzionera, navodi Turković.
Dodaje da nakon 2021.godine dolazi do značajnog rasta.
-Prosječna penzija već 2022. iznosi 329 eura i 2024. raste na 495 eura, a u januaru 2026. dostiže čak 544 eura. To znači da je u nekoliko godina, prosječna penzija povećana za oko 255 eura, višestruko brže nego u cijeloj prethodnoj deceniji. I kod prosječnih penzija danas važi isti princip: redovno zakonsko usklađivanje sa inflacijom i rastom zarada, tri puta godišnje, uz činjenicu da je januarsko povećanje najmanje, a da svako naredno usklađivanje donosi veće povećanje. Treba naglasiti da su se prosječne penzije, za period od kada su minimalne penzije zamrznute, uvećale za oko 50 eura što znači da treba očekivati da će se i minimalne penzije u bliskoj budućnosti usklađivati na sličnom nivou. U suštini, dok se ranije deset godina čekalo na simbolična povećanja, nakon 2021. godine napravljen je snažan iskorak koji je promijenio položaj penzionera. Od 2026. godine minimalne penzije se ne „zamrzavaju“, već se redovno, predvidivo i održivo usklađuju, što obezbjeđuje stabilnost i sigurnost za sve penzionere, zaključuje Turković.