Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine pokrenulo je izradu potpuno novog Zakona o morskom dobru, ocjenjujući da postojeći propis iz 1992. godine ne može biti dorađivan djelimičnim izmjenama, a koji treba da bude utvrđen na Vladi do kraja ove god
Iz ovog resora za “Vijesti” su pojasnili da novi zakon treba sveobuhvatno da uredi pitanja poput svojinskog statusa morskog dobra, određivanja njegovih granica, načina upravljanja, korišćenja, zaštite i valorizacije.
“Imajući u vidu obim i sadržaj izmjena koje treba izvršiti u odnosu na postojeća zakonska rješenja – pitanje morskog dobra nije, po našem mišljenju, moguće urediti kroz izmjenu i dopunu postojećeg Zakona, pogotovu ne kroz izmjene koje se odnose samo na upravljanje morskim dobrom”, poručili su iz resora kojim rukovodi ministar Slaven Radunović.
U okviru pripreme zakona Ministarstvo je planiralo formiranje radne grupe u kojoj bi, pored predstavnika državne uprave i ekspertske javnosti, učestvovali i predstavnici opština. Poziv za učešće upućen je svim relevantnim akterima, uključujući i Zajednicu opština. Međutim, svih šest primorskih opština odbilo je da imenuje predstavnika u ovoj radnoj grupi, pozivajući se na to da je u skupštinskoj proceduri već njihov predlog zakonskih izmjena, koji, kako navode, traži suštinsku decentralizaciju upravljanja obalom, prenose "Vijesti".
“Nećemo se uključivati u radne grupe i davati mišljenja, niti nastaviti bilo kakvu komunikaciju dok se ne nastavi skupštinska procedura u vezi s našim predlozima koji su tamo”, poručio predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović u ime čelnika svih šest primorskih opština nakon sastanka koji su imali krajem juna.
U dnevni red pete sjednice Skupštine, koja je u toku, nalaze se izmjene i dopune ova tri predloga zakona čelnika primorskih opština, prenose "Vijesti".
Primorske opštine podnijele su Skupštini Crne Gore u martu inicijativu za izmjene i dopune Zakona o morskom dobru, Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata i Zakona o lukama, s ključnim zahtjevom za decentralizaciju upravljanja morskom obalom. Kako navode u inicijativi, upravljanje obalom do 1992. godine bilo je u nadležnosti opština, ali je osnivanjem Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom u potpunosti centralizovano, čime je, po ocjeni predlagača, povrijeđeno ustavno pravo građana i lokalnih vlasti na upravljanje lokalnim poslovima. Ističu i da Morsko dobro godinama posluje suprotno Zakonu o privrednim društvima, jer se nije reorganizovalo u zakonskom roku nakon stupanja na snagu Zakona o unapređenju poslovnog ambijenta.
Predložene izmjene zakona predviđaju da se redovno upravljanje morskim dobrom – uključujući planiranje, izdavanje dozvola, upravljanje infrastrukturom i prihodima – prenese na lokalne samouprave, dok bi novoformirano preduzeće (koje bi naslijedilo sadašnje javno preduzeće) imalo ulogu u strateškom, integralnom upravljanju. Opštine bi zadržale 90% prihoda od korišćenja morskog dobra na svojoj teritoriji, uz nadležnost nad privremenim objektima, kupalištima i lukama od lokalnog značaja, prenose "Vijesti".
Kao dodatni argument, opštine navode da se svega trećina prihoda ostvarenih od morskog dobra reinvestira u lokalnu infrastrukturu – od 24.025.136,03 eura prihoda koje je Morsko dobro ostvarilo u periodu 2020–2023. godine, investirano je samo 8.159.843,89 eura.Takođe ističu da slične evropske prakse (Hrvatska, Italija, Albanija) favorizuju decentralizovani model.
Iz Ministarstva prostornog planiranja su kazali da bi u postupku izrade novog Zakona o morskom dobru, imajući u vidu sveukupnu kompleksnost materije, bilo vrlo važno obezbijediti punu inkluzivnost zainteresovanih korisnika morskog dobra, a posebno predstavnika primorskih opština, i na taj način, u skladu sa aktuelnom legislativom, doći do predloga rješenja koja bi bila preduslov za potpunu, sveukupnu i održivu valorizaciju ovog našeg nacionalnog dobra.
“Ako neki od predsjednika opština to ne bi smatrao neophodnim, Ministarstvo će takav stav primiti znanju, ali to svakako neće uticati na proces donošenja novog Zakona, s obzirom da će biti obezbijeđeno učešće eksperata svih relevantnih struka”, poručili su iz ovog resora.
Kako su pojasnili, Zakon o morskom dobru donijet je 1992. godine, od kada nije mijenjan, dok su u međuvremenu izvršene značajne izmjene našeg pravnog sistema u pogledu državne imovine, svojinsko-pravnih odnosa, luka, koncesija, te usvojena evropska regulativa koja se odnosi na područje mora, odnosno integralno upravljanje obalnim područjem, prenose "Vijesti".
“Ovdje je važno istaći da je konačna granica morskog dobra utvrđena ondašnjim Prostornim planom područja posebne namjene za Morsko dobro, koja je preuzeta i u PPPN za Obalno područje. Zakonom o morskom dobru propisano je da morskim dobrom upravlja javno preduzeće, koje je osnovala Skupština odlukom 1992. godine. S druge strane, Zakonom o unapređenju poslovnog ambijenta (2010. godina) propisano je da su javna preduzeća dužna da se reorganizuju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Po obavezi iz Zakona o unapređenju poslovnog ambijenta nije postupljeno, jer je još 2013. godine ondašnja Vlada utvrdila Predlog zakona o morskom dobru, prema kome Vlada osniva Agenciju za upravljanje morskim dobrom i uputila ga Skupštini CG. Zbog velikog broja amandmana koji su na taj tekst predloga zakona podnijeti odnosno prihvaćeni, pripremljen je novi tekst Predloga zakona o morskom dobru koji je Vlada utvrdila decembra 2015. godine. Ovaj tekst upućen je Skupštini CG januara mjeseca 2016. godine, a povučen iz procedure u decembru te godine”, naveli su iz Ministarstva.
Aktuelna Vlada planirala je utvrđivanje predloga zakona o morskom dobru za IV kvartal (oktobar - decembar) 2025. godine, a Ministarstvo prostornog planiranja je procijenilo da je za izradu tog propisa neophodno formirati Radnu grupu, u kojoj bi učešće uzeli, pored predstavnika nadležnih organa, i predstavnici primorskih opština.
“U tom cilju, Ministarstvo se obratilo svim primorskim opštinama molbom da imenuju svoje predstavnike za člana Radne grupe. Takođe, Ministarstvo je uputilo Javni poziv za predlaganje predstavnika NVO u Radnoj grupi, kao i Javni poziv za učešće u konsultovanju zainteresovane javnosti povodom izrade Nacrta zakona o morskom dobru. Tim povodom, predsjednici opština Ulcinj, Bar, Kotor i Herceg Novi obavijestili su Ministarstvo da su primorske opštine već podnijele Skupštini CG inicijativu za izmjene i dopune Zakona o morskom dobru koja, između ostalog, definiše njihov stav o neophodnom redefinisanju nadležnosti Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i usvajanje rješenja koje će primorskim opštinama obezbijediti punu autonomiju u upravljanju obalnim područjem. Stoga, ove opštine ne smatraju, u ovom trenutku, svrsishodnim imenovanje svog predstavnika u Radnoj grupi”, kazali su u Ministarstvu, dodajući da još nije formirana radna grupa.
Ministarstvo smatra da je oblast morskog dobra potrebno urediti novim Zakonom, kojim će se u cjelosti urediti i uskladiti ova oblast po pitanju: pojma morskog dobra, svojinskog statusa morskog dobra, obuhvata morskog dobra, načinu utvrđivanja granice morskog dobra, upravljanja morskim dobrom, načina korišćenja morskog dobra, morskih plaža i kupališta; zaštite morskog dobra, kao i drugih pitanja od značaja za morsko dobro.
Nakon sastanka čelnika šest primorskih opština u Kotoru krajem juna, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović je izjavio da od prošle godine traže da se Vlada izjasni o njihovim predložima.
“U međuvremenu je stiglo novo zakonsko rješenje i traži se od Zajednice opština da krenu u novu zakonsku proceduru. Nećemo se uključivati u radne grupe i davati mišljenja i nastaviti bilo kakvu komunikaciju dok se ne nastavi skupštinska procedura u vezi s našim predlozima koji su tamo. Ako se naši predlozi ne usvoje i nastavi se ignorantski odnos za suštinsku decentralizaciju i vraćanje javnog interesa građanima primorja, mi ćemo svesti komunikaciju s Ministarstvom prostornog planiranja i posebno s Morskim dobrom na minimum”, poručio je Komnenović, dodajući da ne žele prekid dijaloga “ali da šalju jasnu poruku da se ignorantski odnos prema našim zahtjevima ne smije i ne može nastaviti”.
On je istakao da je zadnji trenutak da Vlada, Ministarstvo pomorstva i Morsko dobro “stane na loptu” i da dobro promisli o narednim koracima i odnosu prema primorskim opštinama, prenose "Vijesti".
“Ono što mogu reći kao zaključak s današnjeg sastanka sa svih našim zahtjevima upoznaćemo Stalnog izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marka Šareca i tražiti podršku Evrope koju smo već imali na Zajednici opština.”