NEIZVJESNA SUDBINA INSTITUTA SIMO MILOŠEVIĆ

Sudbina Instituta Simo Milošević iz Igala neizvjesna je i nakon jučerašnje Skupštine akcionara, jer je, iako je postignut dogovor o djelimičnoj izmjeni Plana restrukturiranja, došlo do novog spora između Vlade i malih akcionara jer je Vlada pred samu sjednicu predložila novu odluku o dokapitalizaciji koja je neprihvatljiva za male akcionare.

Nastavak Skupštine odložen je za 21. januar, tako da juče nije bilo glasanja o Planu restrukturiranja i Odluci o dokapitalizaciji. Do tada treba da bude izmijenjen Plan restrukturiranja prema postignutom dogovoru, a Vlada mora da vrati raniju verziju odluke o dokapitalizaciji ili pripremi novu koja bi bila prihvatljiva malim akcionarima. U suprotnom Vlada neće dobiti glasove malih akcionara koji su joj neophodni da izglasa i sprovede ove odluke.

Prema prvoj verziji odluke o dokapitalizaciji vrijednoj 23,5 miliona eura u tom postupku mogli su učestvovati svi postojeći akcionari koji bi dobijali akcije po nominalnoj cijeni od 154,93 eura u procentu svog sadašnjeg vlasništva. Na taj način akcionari koji bi učestvovali u dokapitalizaciji mogu očuvati sadašnji procenat vlasništva ili ga djelimično povećati na račun onih koji ne bi učestvovali u tom procesu.

Međutim, juče je pred samu sjednicu, Skupštinu Vlada predala novu odluku o dokapitalizaciji kojom sebi u ovom procesu daje veća prava u odnosu na druge akcionare, kako bi dostigla dvotrećinsko vlasništvo čak i ako bi drugi akcionari učestvovali u dokapitalizaciji. Ovom odlukom predviđa se da od ukupne dokapitalizacije. Na ovaj način dokapitalizacije država bi sa uloženih 15 miliona dobila dodatnih preko deset odsto akcija, dok bi “Vila Oliva” sa dodatno uloženih oko 2,8 miliona imala pad učešće sa 27 na 24 odsto.

Na ovaj način bi Vlada dobila vlasništvo iznad dvije trećine akcija i izbacila bi male akcionare iz daljeg odlučivanja o Institutu. Vlada sada ima 56,4 odsto akcija, “Vila Oliva” suvlasnika Žarka Rakčevića ima 27,4 a ostali mali akcionari oko 16 odsto.

Rakčević je na samoj sjednici kazao da je ovaj predlog odluke o dokapitalizaciji suprotan Zakonu o privrednim društvima i Zakonu o tržištu kapitala i da ga neće podržati.

“Vijestima” je kazao da “Vila Oliva” želi da ostane suvlasnik Instituta, da pomogne njegov oporavak i budući razvoj, ali da ne želi da Vlada na ovakav način dođe do dvotrećinskog vlasništva i da ih izbaci iz daljeg odlučivanja jer se do sada pokazalo da je džava bila loš vlasnik Instituta i da je donosila pogrešne odluku koje su Institutu napravile veliku štetu i dovele ga u situaciju da se sa dugovima od preko 23 miliona nalazi pred stečajem.

“Nije tačno da je ovaj Plan restrukturiranja, rasprodaja imovine Instituta i ovakav način dokapitalizacije jedini izlazak Instituta iz krize. Norme EU o državnoj pomoći kažu da je ona posljednji vid za spašavanje neko kompanije a da se do tada moraju pokušati svi ostali načini. Prednost se daje privatnom kapitalu, zaštiti manjinskih akcionara i svim tržišnim načinima spasavanja kompanije. Mi smo ponudili da sami pokrijemo sve dugove Instituta, kao i da se zemljište u kompleksu Instituta, koje se sada vodi na državu, vrati Institutu kako bi kompanija mogla da uzme dugoročne kredite i sama obezbijedi novac za restrukturiranje bez prodaje imovine. Imamo dokumentaciju iz 1996. i 1997. godine gdje je država na osnovu ovog zemljišta dobila akcije Instituta, dakle zemljište se mora uknjižiti na Institut”, kazao je juče Rakčević “Vijestima”.

On je na Skupštini ponovio svoj raniji predlog da “Vila Oliva” sama pokrije sve dugove Instituta sa 23 miliona eura i spasi kompaniju stečaja. Vlada je za sada odbila taj predlog obrazlažući to time da bi ovaj akcionar tada imao 41 odsto akcija.

“U samom Planu restrukturiranja navedeni su primjeri uspješnog rada devet sličnih instituta za medicinsku rehabilitaciju, kao konkurenata na Evropskom tržištu ovih usluga. Međutim od tih devet sedam je privatno i oni su primjer uspješnog poslovanja. Ovdje Vlada želi da istisne male akcionare iz bilo kakvog odlučivanja. “Vila Oliva” je na nekoliko primjera pokazala kako se može od uništenih i ruiniranih hotela napraviti primjeri uspješnog poslovanja u vrlo kratkom roku. Mi želimo da budemo partneri države u ozdravljenju Instituta”, kazao je Rakčević “Vijestima”.

U jučerašnjem saopštenju, nakon skupštine akcionara, Vlada navodi da Institut ima dva puta - da država otkupi akcije manjinskih akcionara kako bi obezbijedila dvije trećine vlasništva za nesmetano donošenje odluka ili da Institut zajedno sa manjinskim akcionarima obezbijediti 40% ukupnog ulaganja za restrukturiranje.

Iz kabineta premijera su u saopštenju naveli da su spremni za oba scenarija, a imali su i pomiriteljski ton.

“Ukoliko se manjinski akcionar odluči za zajedničko ulaganje sa državom, Vlada je apsolutno spremna da prihvati kompromisna rješenja koja će biti u korist svih vlasnika Instituta, zaposlenih, grada Herceg Novog i države Crne Gore. To dokazuje i dosadašnji pristup rješavanju ovog izuzetno složenog pitanja, do kojeg je došlo upravo neadekvatnim odlukama donesenim u prethodnom periodu”, navedeno je u saopštenju.

Razrješenje sudbine Instituta čeka njegovih preko petsto zaposlenih, kao i hiljade pacijenata korisnika njegovih usluga. “Vila Oliva” i Vlada su u junu spasli Institut od stečaja, kada je Rakčevićeva kompanija obezbijedila pozajmicu od pet miliona a država u istom iznosu uplatila avans.

Osnovni plan restrukturiranja predviđao je da se u Institut za četiri godine uloži 106 miliona eura, od čega kroz više faza dokapitalizacija 64 miliona, od prodaje dijela zgrada i imovine Instituta 28,2 miliona, a iz kredita koji bi uzela kompanija 14,5 miliona.

Predstavnici Vlade juče su na zahtjev Rakčevića pristali da iz Plana restrukturiranja izbrišu namjere prodaje prve faze, E odjeljenja i takozvanog solitera, dok bi ostalo jedino prodaja dječjeg odjeljenja i to državi za rekonstrukciju u buduću osnovnu školu.

Rakčević je juče kazao i da je Vlada, mimo znanja malih akcionara, planirala da dio kompleksa oko Titove vile i njenog parka pretvori u građevinsko zemljište za gradnju stambenih i poslovnih objekata, a da se onda to zemljište prodaje. On je tražio da se ta mogućnost izbriše iz plana restrukturiranja.

“Mi smatramo da nije potrebna prodaja imovine Instituta. Zemljišni kompleks je sada uknjižen kao državno vlasništvo, a Institut je naveden kao korisnik zbog čega ne može da dobija kredite od banaka. Mi imamo dokumentaciju, a ima i Vlada, da je to zemljište 1996. i 1997. računato kao učešće Vlade u kapitalu Instituta i da je država za to zemljište dobila akcije Instituta, što je dovoljan pravni osnov da se to zemljište bude upisano na Institut. Tada bismo mogli bez rizične državne pomoći i mogućeg spora sa EU da omogućimo njegov opstanak i razvoj. Uz našu dokapitalizaciju i kredite koje bi mogao uzeti Institut, bilo bi dovoljno novca za dovođenje cijelog kompleksa Instituta na četiri zvjezdice”, kazao je Rakčević.

Vlada u saopštenju navodi da je “usljed akumuliranih dugovanja, prodaja prve faze jedino moguće rješenje u situaciji da manjinski akcionari ne učestvuju u sprovođenju Plana restrukturiranja”.

“Za razliku od 2018. godine kada je država posljednji put kroz tenderski postupak željela u potpunosti privatizovati Institut, 44. Vlada zbog neprocjenjivog značaja koji Institut ima neće dopustiti da država izgubi većinski paket akcija”, navela je Vlada u saopštenju.