Penzije bi od 1. januara naredne godine, kroz redovno usklađivanje, mogle biti uvećane za najviše 40 odsto penzionera u Crnoj Gori,odnosno oko 44 hiljade, jer će preostalih oko 70 hiljade primiti isti zagarantovani iznos od 450 eura, proizilazi iz statističkih podataka.
Na bilbordima Pokreta Evopa sad, koji se postavljaju sada u sklopu kampanja za lokalne izbore, piše i obećanje “Rast svih penzija za 50 do 60 eura od 1. januara 2025. godine”, međutim tek kada ih novinari direktno pitaju da li se to povećanje odnosi baš za sve penzionere, kao v.d. direktora Fonda PIO Vladimira Drobnjaka prošle sedmice na RTCG i premijera Milojka Spajića na konferenciji za novinare prije tri dana, onda kažu da to povećanje važi za sve osim za one koji dobijaju minimalnu penziju.
Kada je krajem prošle godine Skupština usvojila izmjene Zakona o PIO kojim je granica minimalne penzije povećana na 450 eura, dodat je i član da redovna kvartalna usklađivanja neće važiti za korisnike minimalnih penzija sve do početka 2026. godine.
Obračun minimalne
To je počelo da se primjenjuje od januara ove godine. Od tada Fond PIO vodi dvostruku evidenciju - obračunava stvarnu penziju za korisnika prema njegovim koeficijentima, kao i dio koji mu dodaju na taj iznos da bi dobio 450 eura.
Na primjer, ako je nekome stvarna penzija 400 eura i kroz redovno usklađivanje se poveća za dva odsto, ona će iznositi 408 eura a Fond će dodati 42 eura. Ako se kroz naredno usklađivanje negova stvarna penzija poveća za još deset eura, on i dalje dobija 450 eura samo država dodaje 10 eura manje. Kada njegova stvarna penzija dođe do 450 eura onda mu država više ništa ne dodaje i njegova primanja rastu kroz redovna usklađivanja.
U januaru ove godine 74 hiljade penzionera je primalo zagarantovani iznos od od 450 eura, a ukupno je 114 hiljada penzionera u Crnoj Gori. Odnosno, u tom mjesecu je redovno usklađivanje važilo za 40 hiljada penzionera. U međuvremenu je broj korisnika minimalne penzije smanjen, pa ih je u julu bilo 72 hiljade, dijelom i zbog toga što je nekima, zbog dva kvartalna usklađivanja, stvarni iznos penzije prešao iznos od 450 eura.
Zbog ovakvog dvostrukog vođenja evidencije o korisnicima minimalne penzije, do januara postoje i dvije prosječne penzije - prosječna obračunata koja obuhvata stvarne iznose penzija i prosječna isplaćena koja obuhvata i dio penzije koju država dodaje da bi korisnici imali 450 eura.
Tako je u januaru prosječna obračunata penzija iznosila 488 eura, dok je prosječna isplaćena sa dodatkom na iznos do minimalne penzije bila 509,3 eura. Tada je u čak šest opština prosječna obračunata penzija bila ispod minimalne penzije. Slične brojke navode se i narednih mjeseci, pa je za jul prosječna penzija (bez obračunatog dodatka) iznosila 495,13 eura, dok je prosječna isplaćena sa obračunatim razlikama iznosila 515,55 eura.
Prema zakoni o PIO penzije se tri puta godišnje (1. januara, 1. maja i 1. septembra) usklađuju sa rastom inflacije i bruto zarada, u odnosu na prethodna četiri mjeseca. Usklađivanje se obavlja tako što se veći procenat (da li rasta bruto zarada ili inflacije) množi sa 0,75 a niži procenat sa 0,25, zatim se ta dva broja sabiraju i njihov zbir predstavlja procenat usklađivanja.
Sadašnji penzioneri imaju problem zbog toga što u protekle tri godine, zbog smanjenja dažbina, bruto plate, koje se koriste u njihovoj formuli, rastu mnogo sporije nego neto zarade. I sada će zbog smanjenja doprinosa na zarade prosječna bruto zarada porasti za očekivanih 10 odsto (sa 1.070 na očekivanih 1.180 eura), a prosječna neto zarada za oko 20 odsto (sa 850 na malo preko 1.000 eura).
Tako da bi se u ovoj formuli za januarsko usklađivanje koristio procenat rasta bruto zarade od 10 odsto pomnožen sa 0,75, pa bi se dobila brojka od 7,5 odsto.
Uticaj od inflacije na povećanje zarada za ova četiri mjeseca će biti minoran ili čak negativan ukoliko budu uspješna akcija Vlade o ograničavanju cijena i ona dovede do deflacije. Ova akcija je počela prošle sedmice i trajaće do kraja januara naredne godine, odnosno obuhvatiće skoro komplatna četiri posljednja mjeseca u godini. Za obračun usklađivanja penzija koristiće se razlika između prosjeka inflacija u ta četiri mjeseca sa prosjekom inflacije u prethodna četiri mjeseca ova godine (maj, jun, jul i avgust).
Ukoliko Monstat ne utvrdi deflaciju tokom Vladine akcije ograničavanja marži, penzioneri koji primaju preko 450 eura mogli bi računati na povećanje za oko 7,5 odsto
Monstat vrši obračune i rasta prosječne bruto zarade i inflacije, a zatim te podatke dostavlja upavnom odboru Fonda PIO koji formalno tokom januara donosi odluku o procentu usklađivanja penzija i počinje njihovu isplatu oko 20. februara.
Za usklađivanje penzija koje treba da uslijedi za septembar ove godine, Monstat Fondu PIO još nije poslao podatke, već će to, prema informacijama “Vijesti”, uraditi do kraja mjeseca ili početkom oktobra, što je u predviđenim rokovima jer isplata septembarske penzije počinje 20. oktobra.