Klimatske promjene prijete budućnosti evropskih skijališta, a novo istraživanje utvrdilo je da će čak i mašine za vještački snijeg samo djelimično moći da nadoknade manjak prirodnog snijega.
Otprilike polovini evropskih skijališta prijeti visok rizik od nedostatka snijega ako prosječna globalna temperatura poraste za 2 stepena, navodi se u istraživanju objavljenom u naučnom časopisu Nature Climate Change.
Ogromna većina skijališta izložena riziku
U slučaju da temperatura u ovom vijeku poraste za 3 stepena, 91 posto evropskih skijališta bilo bi izloženo riziku od premalo snijega za zimske sportove. A ako temperatura poraste 4 stepena, tada bi snijega manjkalo gotovo u svim skijalištima u Evropi.
U Evropi se nalazi skoro polovina svih svjetskih skijališta, a istraživanje je obuhvatilo 2234 skijališta u 28 evropskih zemalja.
Posebno pogođeni Alpi
Kada bi se globalnim naporima uspjelo ograničiti povećanje globalne temperature na 1.5 stepeni, kako je predviđeno Pariskim sporazumom, samo bi 32 odsto skijališta bilo izloženo riziku od nedostatka snijega. Taj udio smanjio bi se na 14 do 26 odsto pomoću vještačkog snega.
Prema projekcijama, posebno bi bili pogođeni Alpi. Uz globalno zagrijavanje od 3 stepena, rizik od manjka snijega bez vještačkog, iznosio bi 100 odsto u njemačkim Alpima, 94 posto u austrijskim, 93 posto u francuskim i 87 posto u švajcarskim.
Šta bi skijališta trebalo da preduzmu?
Kada bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1.5 stepeni, što je po mišljenju stručnjaka sve manje vjerovatno, rizik od nedostatka snijega u njemačkim Alpima iznosio bi 20 odsto, u austrijskim 7, u francuskim 4, a u švajcarskim 5 odsto.
Skijališta bi trebalo da ulažu u mašine za veštački snijeg, što bi im osiguralo pouzdanu zalihu snijega za dio godine u nekim područjima. Neki stručnjaci napominju da će to povećati potražnju za vodom i strujom, kao i emisije staklene bašte u skijalištima.
Autori istraživanja pozivaju da se preispita da li bi neke regioni trebalo da ostanu zavisne od zimskog sportskog turizma, posebno s obzirom na veliku potrošnju energije i vode koje su već oskudne u nekim planinskim područjima.