Prema jučerašnjim cijenama na berzama naftnih derivata i odnosu kursa dolara i eura, gorivo bi moglo da poskupi za 14 do 17 centi. Vlada je snizila akcize za 50 odsto, koliko joj dozvoljava zakon.
Da nije bilo tog smanjenja dizel bi bio skuplji za 27, a benzin za 33 centa.
Zbog novog rasta cijena naftnih derivata na međunarodnim berzama, da je juče rađen presjek, gorivo u Crnoj Gori bi bilo skuplje 14 do 17 centi, pokazuju podaci sa berzi i odnosa kursa dolara i eura.
Iz Ministarstva finansija su nezvanično saopštili da su oni maksimalno primijenili zakonsku mogućnost za smanjenje akciza, kao i da za sada ne razmatraju dodatne mjere snižavanja dažbina na goriva, saznaju Vijesti.
”Prihodi od akciza na goriva u maju su u ozbiljnom zaostatku, ali ćemo pratiti situaciju na tržištu i procjenjivati potrebu za dodatnim mjerama”, saopšteno je nezvanično iz ovog resora, prenose Vijesti.
Sljedeće usklađivanje cijena goriva je 20. juna.
Država godišnje od akciza na gorivo prihoduje oko 160 miliona eura, odnosno 10 do 15 miliona mjesečno zavisno od sezone. To znači da država zbog smanjenja akciza za 50 odsto mjesečno gubi šest do osam miliona eura. Kako akcize ulaze u obračun poreza na dodatu vrijednost i njihove smanjenje snižava poresku osnovicu, državni budžet gubi prihode i zbog niže naplate PDV po ovom osnovu.
Skupština je 5. maja usvojila izmjenu zakona o akcizama kojim je ovlastila Vladu da privremeno može smanjiti akciza na gorivo do 50 odsto njihovog iznosa kako bi zaštitila građane i privredu od rasta cijena. Nakon toga Vlada je usvojila odluku o smanjenju akciza za 40 odsto, a 2. juna i za preostalih 10 odsto koje su već u ponedjeljak, na početku ove sedmice, ukalkulisane u nove cijene.
Da država nije smanjila akcize za 50 odsto, cijene eurodizela sada bi bila veća za 27 centi a benzina za 33 centa. Odluka o smanjenju akciza na gorivo ističe 5. jula nakon čega je Vlada, na predlog Ministarstva finansija, može produžiti.
Vlada više nema mogućnost smanjivanja dažbina na gorivo, dok sa međunarodnih berzi upozoravaju da bi one mogle da značajno rastu u narednom periodu.
Uzrok za najnoviji rast cijena nafte i derivata na berzama, analitičari vide u tome što se uvode sankcije na naftu iz Rusije, dok je istovremeno zajednica zemalja najvećih proizvođača nafte OPEK donijela odluku da tek od jula i to neznatno poveća proizvodnju.
Lider OPEK-a Saudijska Arabija je odbila zahtjev Sjedinjenih Američkih Država da isporuči više nafte na tržište kako bi se nadoknadila proizvodnja izgubljena zbog sankcija Rusiji. Evropska unija i SAD namjeravaju da do kraja godine u potpunosti obustave uvoz nafte iz Rusije, zbog napada te države na Ukrajinu. Da bi u tome uspjeli potrebno je da ostale države veliki proizvođači nafte, značajno povećaju proizvodnju. Međutim, za sada o tome nema ni najave.
Zbog smanjenja akciza cijene goriva su Crnoj Gori sada su među najnižima u regionu, odnosno gorivo je jeftinije samo u Sjevernoj Makedoniji. Prvi put gorivo je jeftinije u Crnoj Gori nego u Bosni i Hercegovini.
Od zemalja regiona jedino je Crna Gora sprovela direktno i značajno smanjenje akciza, dok su se vlasti u Srbiji i Hrvatskoj odlučile na zamrzavanje cijena kada su one dostigle određeni nivo.
U Bosni i Hercegovini odluka o smanjenju akciza nije usvojena u oba doma državnog parlamenta zbog političke krize, dok je Makedonije primijenila kombinovani metod - snizila je PDV na gorivo sa 18 na 10 odsto i djelimično ograničila akcize koje će zavisiti od kretanja cijena na berzama.
Prenose Vijesti, iz naftnih kompanija u Crnoj Gori kazao je da bi ova sadašnja situacija u kojoj je gorivo u Crnoj Gori jeftinije nego u većini susjednih zemalja, mogla značajno povećati promet tokom ljetnje sezone i time nadoknaditi državi dio gubitaka zbog smanjenja akciza.
”Značajan broj turista koji dolazi u Crnu Goru motornim vozilima je ranije punio rezervoare u susjednim zemljama zbog nižih cijena, a sada će to raditi u Crnoj Gori”, kazao je ranije sagovornik Vijestima iz naftnih kompanija.