Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatov je najavio da će u narednom periodu Vlada usvojiti odluku kojom će obezbijediti po 1.000 eura za novorođenčad rođenu u ovoj godini u 17 opština koje su u 2020. godini imale negativan prirodni priraštaj.
Za novorođenčad u ostalim opštinama biće obezbijeđeno po 500 eura.
"Nova mjera koju predlažemo, a biće usvojena na nekoj od narednih sjendnica je 1.000 eura za svu novorođenčad u opštinama koje su 2020. zabilježile negativan prirodni priraštaj, odnosono u 17 opština. Svako dijete koje se rodi u ovoj godini u ovih 17 opština će imati 1.000 eura, a u opštinama sa pozitivnim prirodnim priraštajem po 500 eura", kazao je on.
Kazao je da će ta mjera stupiti na snagu odmah nakon što Vlada na sjednici usvoji tu odluku.
"Pretpostavljamo da će se ova mjera ticati 7.000 novorođene djece u ovoj godini, i iz budžetske rezerve će za to biti izdvojeno oko 5 miliona eura", kazao je on.
On je kazao da će ova mjera biti pretočena u dugoručnu mjeru unapređenja nataliteta u Crnoj Gori, a koje bi trebalo da bude dio budžeta svake narodne godine.
Saopštio da je u Crnoj Gori u 2020. godini došlo do negativnog prirodnog priraštaja, čemu je doprinio i Kovid-19. Međutim, kako dodaje, do te pojave bi svakako došlo 2023. godine s obzirom na trendove koji su se dešavali.
"Jako puno izazova je sa kojima se ova vlada srela kada je u pitanju demografska kriza", saopštio je on na pres konferenciji.
On kaže da demografska tranzicija nije karakteristična samo za Crnu Goru, već i za cijeli svijet.
Ističe da je stopa nalatiteta u stalnom padu od 2015. godine, a stopa mortaliteta u stalnom rastu, pogorovu od 2010. gogine.
"U 2020. godini došlo je do negativnog prirodnog priraštaja, za šta je zaslužan i kovid ali to bi se desilo svakako, gledajući na trendove koji su se desili", kazao je Milatović, dodajući da se se negativni prirodni priraštaj nastavio i 2021. godine.
Objašnjava da bi 2023. godine da jije bilo kovida svakako došlo do te pojave.
Podsjeća da u 2020. godini 17 opština u Crnoj Gori je imalo negativan prirodni priraštaj, među kojima dominiraju gradovi sa sjevera.
"Razlozi za demografsku krizu sa kojom se Crna Gora suočava godinama su brojni. Prvi su migracije. Više od 31.000 ima trenutnu boravišnu fozvolu u zemljama EU. To su zvanični registzrovani, moguće da ih ima više.Nemamo podatke o ljudima koji su emigrirali u SAD, Kinu, Veliku Britaniu, UAE", kazao je on.
Ističe da je više od 10 odsto ljudi, pogorovo mladih je posljednjih par godina emigriralo, ističući da je to glavni razlog demografske krize.
Drugi razlog, kako kaže je, starenje populacije.
"U 2006. mlađih od 19 godina je bilo 170.000. U 2020. godini imali smo oko 20.000 manje maloljetnih građana. Za isti taj period broj starih je porastao sa 78.000 na 100.000", kazao je on.
Možda tajteži problem su ekonomski i socijalni problemi.
"Prema podacima Eurostata iz 2019. koji pokazuju rizik od siromaštva, Crna Gora je to tome prva zemlja u Evropi. Čak 25 odsto našeg stanovništva je živjelo ili živi u riziku od siromaštva. To je jedan od glavnih razloga zašto mladi ljudi ne planiraju djecu", kazao je Milatović.
On je podsjetio na rezultate ove vlade, a to je dječiji dodatak, besplatni udžbenici na sve osnovce, kao i povećanje zarada preko "Evropa sad".
Vlada je, kako kaže, uspostaviula kreditni-garantni fond, preko koga će se unapređivati stambena politika mladih ljudi za obezbjeđenje svojih prvih stabmenij jedinica.
To je kako ističe, uključeno u Zakonu o kreditno granantnom fondu, gdje će država kao garant da pomogne mladim ljudima da kupe stan.