Đeljošaj: Ne podržavam bojkot trgovina, on samo šteti ekonomiji Crne Gore

Učesnici panela “Bojkot trgovine - ko dobija, a ko gubi?”, u organizaciji Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i portala Bankar.me, usaglasili su se da bojkot jednog trgovačkog lanca urušava sistem crnogorske privrede, posebno ugrožava poljoprivredne proizvođače

“Cijene su refleksija brojnih faktora - globalnih trendova, strukture tržišta, nacionalnih ekonomskih politika, strategije privrednih subjekata. Neophodno je sagledati pitanje cijena iz više uglova, iz perspektive ekonomskih zakonitosti, konkurencije, poreskog opterećenja, ali i iz ugla potrošača koji na kraju snose teret ekonomskih odluka. Empirijska istraživanja pokazuju da bojkot može imati različite efekte, od privremenog pritiska na cijene do dugoročnih posljedica na poslovno okruženje i investicije.
Smatram da je neophodno podsticati tržišni moral i tražiti kredibilne političke odluke dok se istovremeno svi zajedno moramo suzdržavati od poruka koje šire nepovjerenje i potencijalno destabilizuju poslovni ambijent,” kazao je Jocović.

Ministar ekonomskog razvoja i potpredsjednik Vlade, Nik Đeljošaj kao jedan od panelista se ovom prilikom izjasnio da ne podržava bojkot prodavnica i supermarketa.

“Pozivam sve da se ne desi bojkot. Time ne podržavam trgovačke lance, nego našu ekonomiju. Pokušavamo u ovom nametnutom otvorenom pitanju da zajedno sa trgovačkim lancima i sa našim akcijama zaštitimo standard građana, te da uz rast plata sačuvamo rast cijena i da ne bude inflacije. Ja sam to u saradnji sa trgovinama uspio, imali smo rast plata u oktobru. Nije bilo inflacije i nije bilo rasta cijena, te je to jedan pozitivan primjer kako možemo da sarađujemo zajedno i da građani budu
zadovoljni,” istakao je Đeljošaj.

Saopštio je da smatra da otkup od trgovina neće biti manji i da bojkot neće uspjeti.

“Nadam se da će građani vidjeti da je bojkot loš za njih, državu, privredu, ekonomiju, budžet. Mislim da će proraditi razum kod svih da nećemo uspjeti pogotovo uz targetiranje samo jednog trgovinskog lanca. To nije dobro ni korektno, te to nikako ne bi trebalo podržati,” dodao je Đeljošaj.

Ističe da bi se više trebalo posvetiti strateškom pristupu inflaciji.

“Treba da edukujemo nove generacije da se bave preduzetništvom i da podržimo proizvodnju. Prošle godine smo oko tri miliona izdvojili iz budžeta za podršku proizvodnji, ove godine smo izdvojili pet miliona. Želimo da se poveća konkurentnost naših kompanija. To su mjere o kojima u narednom periodu možemo da razmislimo, te možemo imati veću kontrolu. Kada je riječ o uvozu i izvozu to nije u našim rukama. Moja osnovna poruka je da treba da podržimo domaću proizvodnju, da kupujemo domaće. Treba da se okanimo populizma i da jasno kažemo šta je profit za državu i šta je profit za buduće
generacije,” kazao je ministar.

Đeljošaj je kazao i da ga raduje svaka kompanija koja radi, zapošljava, pravi profit u Crnoj Gori, koja ima za partnera EBRD, te dodao da je nedopustivo podržati takve napade.

Predsjednik i osnivač kompanije Voli Dragan Bokan kazao je da, iako svako ima pravo na bojkot, niko nema pravo na rušenje crnogorske privrede, jer se, kako je kazao, ne napada samo najveći trgovac, nego i najveći privatni poljoprivredni proizvođač i najveći proizvođač mesa u Crnoj Gori.

Upitao je ministra Đeljošaja da li se slaže sa premijerovim pozivom na bojkot i iskazao zadovoljstvo što je ministar ocijenio da „targetiranje Volija nije dobro za državu, nego treba da budemo ponosni na kompanije koje proizvode, koje prave profit.“

“Drago mi je da čujem taj stav. To treba da ohrabri da imamo nadu za bolje sjutra kada je u pitanju trenutno urušeni poslovni ambijent u Crnoj Gori. Cilj je da imamo najbolje cijene, najbolje asortimane... Ne želim nikome da zabijam prst u oko, ali dovedeni smo do zida i moramo se braniti. Sve iznijeto posljednjih 20 dana odbacujem kao zlonamjerno, netačno i rušilačko – bio je kategoričan Bokan.

On je prokomentarisao navode da je „crnogorsko tržište zatvoreno, da ne mogu da dođu strani lanci... da će se riješiti problemi kad dođe Lidl...“, pa je pozvao Lidl, kao i druge evropske lance, da što prije dođu u Crnu Goru.

“Država da što prije reaguje kako bi došao Lidl, jer smo otvoreno tržište. Monopoli ne postoje, naše tržište je najjeftinije u odnosu na namete. Ipak, strah me da će poslije toga moj prijatelj Milutin Đuranović (mljekara Lazine) imati štošta da kaže, jer će mu sa domaćim lancima biti mnogo sigurnije nego sa stranim lancima – rekao je Bokan.

Naveo je da se mora otkriti ko stoji iza lobiranja za Lidl.

“To nije interes Crne Gore, šaljemo lošu poruku, pogotovo kada se to radi sa najvećih državnih pozicija – rekao je Bokan.

On je na panelu detaljno predstavio strukturu prihoda i troškova kompanije Voli, uz uporednu analizu marži kod nas i u regionu. Kazao je da Voli bilježi rast profita zbog rasta prometa, ali je naveo i da su porasli i troškovi.

“Cijene jesu previsoke, a najveći razlozi su globalni. Mi ne možemo kontrolisati nabavne cijene – kazao je Bokan.

Osvrnuo se na bilans uspjeha Volija proteklih godina i predstavio preliminarne rezultate za 2024. godinu, gdje je poslovni prihod bio 368 miliona eura, ili 3,5 odsto više nego u 2023, kada je iznosio 356 miliona, a 312 miliona u 2022. Pojasnio je da je rast profitabilnosti posljedica većeg prometa, ali i aktivnosti same kompanije, koja ima najbolje ljude i komercijaliste. Ukazao je na trošak bruto zarada, koji je sa 21,2 miliona iz 2022. porastao na 25 miliona u 2023, a 2024. je bio 29,5 miliona, pa je preko 8 miliona eura za tri godine skočila cijena rada.

Govoreći o klasičnom populizmu, čak rušenju sistema kojem prisustvujemo, podsjetio je da rastu finansijski rashodi, sa 2,7 miliona eura u 2022. na 4,7 miliona u 2024. godini.

On je ukazao i na to koliko Voli doprinosi državi uplatom svih dažbina, i samo ilustrovao porez na dobit, koji će biti u 2024. godini 3,6 miliona (bio je 2,2 miliona u 2022), i cijelu situaciju ilustrovao činjenicom da je država od poreza na dobit 22 miliona eura ubrala u 2016, a ove godine će biti preko 100 miliona, što je uspjeh države. Pa se sada postavlja pitanje – kome pada na pamet da ruši svoju ekonomiju – kazao je on.

Podsjetio je i na ukupne investicije Volija, koje su od 2012. bile 200 miliona, a na kojima je država prihodovala bar 50 miliona.

Bokan se dotakao i nabavke domaćih proizvoda i podsjetio da je Voli domaćoj proizvodnji otkupio 55,6 miliona eura – i to od pekara, proizvođača mesa, poljoprivrednih proizvođača...

Povodom kritika što je iz Volija najavljeno smanjenje otkupa od tih poljoprivrednih proizvođača, kazao je da ako se poziva na bojkot, mora svima biti jasno da će doći do pada prometa.

“Znate li što znači kad smo nekom proizvođaču partner ne za 50 odsto, nego 100 odsto njegove proizvodnje? Obavijestili smo ih da može doći do pada otkupa. Prešlo se u novu kampanju, sa istih adresa, jer ovo nije ekonomija, nego ih informišu da mi iz inata nećemo da otkupljujemo... Mi to nijesmo rekli, nego da ćemo smanjiti otkup u skladu sa padom prometa – pojasnio je on.

Upoređujući marže, što je u svjetlu aktuelnog bojkota sve zanimalo, ukazao je na bruto marže u regionu, gdje npr. Delhaize ima maržu od 30,7 odsto, a Voli 24,31; Bingo, za kojega smatra da je najjeftiniji u regionu, ima maržu 27,7 – nabrojao je Bokan, uz opasku „da Voli ima maržu 30,7, ne bih mogao doći u ovu salu, fizički bi me spriječili...“

“Mi želimo da se uporedimo sa EU, jer želimo da 2028. budemo u EU. Pa u toj EU imate Konzum sa maržama 27,5 odsto, a to je lider na tržištu u Hrvatskoj. Lidl ima maržu 25,8 odsto, Spar 22 odsto, Kaufland 27,6, i prosjek im je 25,2 odsto – nabrojao je on marže iz Hrvatske, koje su u prosjeku veće od Volijeve.

Ponovio je i koliki su iznosi poreskih opterećenja, gdje se spočitava viši hrvatski PDV od 25 odsto, a zaboravlja niži PDV, od 5 odsto, na osnovne životne namirnice nego kod nas, gdje je 7 odsto, ili čak 21 odsto za ribu i meso.

Na pitanje o eventualnoj kupovini Plantaža, Bokan je kazao:

“Sami ili zajedno sa partnerima iz EBRD – mi ćemo se sigurno javiti za kupovinu. Mada, mislim da neće doći do te privatizacije dok se “ne udari dobro o patos” – kazao je on i dodao da treba odvojiti fabriku, prodati brend i fabriku. Plantaže treba da budu osnov i vertikala buduće crnogorske proizvodnje – tako bih ja uradio – kazao je Bokan, uz napomenu da u vezi eventualne prodaje Plantaža “neće on govoriti zašto vlade u posljednjih 20 godina nemaju za to hrabrosti”.

On smatra da Plantaže, pod ozbiljnim upravljanjem, imaju ozbiljnu budućnost i podsjetio da je Voli uvijek pazio na domaću proizvodnju i da im je Voli najveći kupac, sa 8,6 miliona eura na godišnjem nivou, ili 62 odsto ukupnog prometa koji Plantaže imaju u Crnoj Gori.

Na pitanje o košarkaškom klubu Budućnost Voli, podsjetio je da su u kompaniji Voli prije 14 godina preuzeli finansiranje.

“Zbog toga smo srećni. Zašto? Ne samo da sam ja to prepoznao, nego i 14 najvećih crnogorskih privrednika. Jer je to možda i najbolji sportski kolektiv, u kojem se može prepoznati osjećaj svog, i svoje Podgorice i svoje Crne Gore. Ta emocija, poštovanje prema sebi, taj naboj – da navijamo za sebe, za svoj klub i svoju Podgoricu i Crnu Goru.

Ipak, grad i država jako malo ulažu. I prije pola godine smo govorili o izostanku podrške države i grada. Nažalost, dogovor se ne poštuje i ovih 14 privrednika ne mogu finansirati klub bez podrške grada i države – kazao je Bokan.

Na pitanje da prokomentiraše inflaciju i da li ona utiče na plasmane te da li kao poljoprivredni proizvođači mogu biti konkurentni i da li bojkot utiče i na plasman proizvoda, dr Milutin Đuranović predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u PKCG i vlasnik Mljekare Lazine je ohrabrio građane da kupuju domaće proizvode.

„Vrijeme je da podržimo domaće i tako možemo ostvariti prosperitet i ublažiti uticaj inflacije. Ne vidi razlog zašto političari ne podrže domaću proizvodnju„, kazao je Đuranović.

On se osvrnuo na poljoprivredne proizvođače i kazao da je hrana nešto što se mora proizvesti a Crna Gora je dozvolila sebi luksuz da se odrekne proizvodnje i favorizuje uvoz.

„Kada uvozimo mi uvozimo i inflaciju. Kada nešto skupo uvezemo - ono mora biti skupo. Danas je poljoprivredna proizvodnja radikalno smanjena. Moramo da proizvodimo. Struja u Crnoj Gori je niža nego u regionu jer je proizvodimo. Bila bi skuplja ako bi je uvozili. Dakle, mi moramo da proizvodimo. To je jako značajno. Da se vratimo proizvodnji“, naveo je Đuranović.

On se osvrnuo i na podsticaje države poljoprivrednicima kao jedne od osnova uspješne ekonomije. „Dva su osnovna postulata, prvi je da poljoprivreda ne ide sa liberalizmom. I drugi postulat je da nema razvoja bez budžetske podrške. Poljoprivreda je nisko akumulativna djelatnost i iz tog razloga je država tu da osigura profitabilnost ulaganja kroz podršku i osigura proizvodnju hrane kao nešto što je neophodno. Nažalost, mi to nismo prepoznali i tu smo gdje smo“, kazao je Đuranović.

Na pitanje novinara, da li podržava bojkot na koji su pozvale NVO, Đuranović je kazao da Odbor udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u PKCG obuhvata veliki broj industrija, dakle svu proizvodnju, te da je prirodno da kad je jedan trgovinski lanac kao što je Voli bojkotovan da su i oni bojkotovani.

„ Zato je je dakle prirodno da mi ne možemo podržati bojkot“, kazao je Đuranović.