"Ne mislim da će biti novih izbora u Crnoj Gori, već da ćemo naći neki model koji bi mogao da produži trajanje Vlade u postojećem ili nekom drugom sastavu. To je nešto što je realno", kazao je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović u intervjuu za Večernji list.
On je na pitanje koliko je izvjesno da će Crna Gora ići na nove parlamentarne izbore, s obzirom na to da je jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić kazao da taj politički savez „pokreće novu inicijativu za izbor nove vlade“, rekao da je DF kao dio parlamentarne većine saopštio da ne prihvata rekonstrukciju, već da žele potpuno novu vladu.
“Vlada može biti unutar ove većine koja sada vlada, ali može biti i drugog modaliteta. Jedan od modaliteta može biti i da odemo na prijevremene parlamentarne izbore. Takvo je rješenje prilično čisto jer uvijek kada postoji neka politička kriza mislim da je u redu da se mandat vrati građanima. Od toga ne treba bježati, to su tekovine demokratije, ali iskreno ne mislim da će biti novih izbora i da ćemo naći neki model koji bi mogao da produži trajanje vlade u postojećem ili nekom drugom sastavu”, rekao je Abazović.
Nakon parlamentarnih izbora prošle godine je, prema njegovim riječima, uspostavljen novi sistem koji je po njegovom mišljenju bolji, ali koji “naravno mora proći kroz određene faze sazrijevanja gdje je svako važan – i velike i male partije”.
“Svaki lider, svaki poslanik je važan. Ovu većinu čini samo jedan poslanik u odnosu na opozciju. Potpuno se promijenio koncept”, naglasio je Abazović.
On je, kako je naveo, predsjednik Građanskog pokreta URA koja je zelena liberalna, a njegove kolege iz DF-a su “desničarska opcija”.
“I nama je bilo potrebno da prošle godine srušimo taj berlinski zid u Crnoj Gori, da objasnimo građanima da njihov glas nešto vrijedi, da im vratimo suverenitet, ali to ne znači da su se spojile stranke koje identično gledaju na političku viziju Crne Gore i zbog toga ne isključujem ni nove izbore, kao što ne isključujem da se u nekom domenu dogovorimo oko nekog novog aranžamana, oko neke nove vlade koja bi imala konture postojeće ili nešto bi bila nešto drugačija. Nijednu opciju u ovom trenutku ne bih isključio”, izjavio je Abazović.
Bezbjednosna situacija
Na pitanje kakva je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori s obzirom na nedavne događaje na Cetinju koji su, kako je konstatovao novinar Večernjeg lista, mogli dovesti do krvoprolića, odgovorio je da je to istina, ali da je aktuelna bezbjednosna situacija stabilna.
“Nemamo nikakvih moguće probleme niti najavu bilo kakvih problema”, naglasio je Aazović.
Kada je riječ o Cetinju ocijenio je da je tu situacija politizovana.
“To je stvar koja traje, to je sukob između percepcije nacionalne i religijske. Meni je zaista žao zbog svega toga. Mislim da je sve što smo emitovali oko Cetinja jako je negativno i sa tim niko ne može biti ponosan – ni jedna ni druga strana. Imali smo veliku politizaciju jednog religijskog događaja. Ono što moram da ustvrdim, što mislim da je izazvalo nedoumice i u Hrvatskoj, da su sektor bezbjednosti, Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost i ostale službe koje su pomogle učinile sve da se konflikt ne širi iako je postojao ogroman rizik da bi mogao lančanom reakcijom izazvati nestabilnost i u drugim gradovima Crne Gore”, kazao je Abazović.
Tamo je, kako je dodao, bilo razbijanja barikada, upotrebe suzavca, ali nije bilo nijedne žrtve, nijedne teže tjelesne povrede bilo koga.
“Osim tog gorkog ukusu koji je ostao, konflikt se nije proširio na druge gradove Crne Gore. Mi kao Vlada nismo ti koji mogu da određuju gdje će se održavati vjerski skupovi. Taj skup je trebalo da bude javan, ali kada su odlučili da ritual bude organizovan unutar zidina manastira više nije javan i nemamo ustavne mogućnosti nekoga sprečavati i govorimo: “Ovo ćete odraditi na ovom mjestu ili na drugom mjestu””, rekao je Abazović.
Uticaji
Žao mu je što taj religijski skup nije jednostavnije završen.
“Isto mi je žao što ljudi koji su protestovali, a čija prava branimo jer imaju ustavno pravo to raditi, nisu radili to na drugačiji način – ne uz barikade, ne uz paljenje guma, ne uz upotrebu vatrenog oružja, ne uz kamenice, ne uz blokadu saobraćajnica, nego da to uradili kao što smo imali skupove 22. avgusta i 2. septembra, gdje je sve proteklo besprekorno. Mi smo izabrali soluciju da ne ograničavamo ustavna prava građana i da omogućimo da se vjerski ritual održi”, kazao je Abazović i rekao da je mnogo važno da je mir sačuvan i da je ponosan na to, a da je ta kritična situacija eskalirala sigurno bi prešla granice Crne Gore.
Na pitanje da prokomentariše da mnogi analitičari vide taj događaj kao pokušaj Srbije da nametne svoj uticaj u Crnoj Gori preko Srpske pravoslavne crkve odgovorio je da “mnogi pokušavaju da nametnu svoj uticaj u Crnoj Gori”.
“To pokušavaju mnoge velike države. Naši odnosi sa Srbijom su tradicionalno najbolji i najveći broj stanovništva, značajan dio stanovništva u Crnoj Gori osjeća se Srbima, mnogi su pobornici SPC i to je njihovo pravo. Želim najbolje moguće odnose sa Srbijom, kao i sa ostalim komšijama, ali ako govorimo o ustavnim pravima mi smo tu da ih branimo. Ako govorimo ko će upravljati sektorom bezbjednosti u Crnoj Gori, onda će to činiti nadležni organi i niko na teritoriji Crne Gore neće obavljati vlast osim legitimno izabrane vlade”, kategoričan je Abazović.
To je, kako je dodao, poruka svima kojima misle da naprave neku intervenciju unutar Crne Gore.
“Ovdje postoje ljudi koji vole svoju državu, koji brane svoju državu, koji žele najbolje moguće odnose sa svima. Mi jesmo najmanja država u regionu, ali to ne znači da nam manjka dostojanstva i digniteta. Ko god želi na bilo koji način da utiče na djelovanje naših državnih organa moraće da se suoči sa zidom, otporom”, poručio je Abazović.
Đukanović saučesnik
Komentarišući posjetu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Hrvatskoj, gdje je imao sastanak sa tamošnjim predsjednikom Zoranom Milanovićem nakon ustoličenja mitropolita crngorsko-primorskog Joanikija, rekao je da je on pokušao da objasni svoj dio priče.
“On je bio saučesnik dešavanja na Cetinju. On nije primijetio stvari koje su svi primijetili, da se tamo narušava ustavni poredak države. On je pošao da legitimiše ljude koji su ekstremisti. Ovdje ne govorim o ljudima koji časno i na krajnje dostojanstven način željeli da iskažu svoj otpor i stav prema tome. Govorim o ljudima koji su organizovali stvaranje otpora, upotrebu vatrenog oružja, paljenje guma, a čovjeka koji je udario policajca i zbog čega je krenula cijela akcija je sada njegov savjetnik za bezbjednost, to je bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović“, naveo je Abazović.
Misli da “u želji da se opravda ili da nekako očisti svoju savjest on je preduzeo određene diplomatske aktivnosti da objasni kako je to neki atak na Crnu Goru, neka invazija na Crnu Goru i tako dalje”.
“U tom kontekstu mislim da je pokušao da iskoristi Hrvatsku, da je motiviše da se ustvari nešto dešava a da bi zaštitio svoju sopstvenu poziciju. Da nije bilo njegove vladavine 30 godina ovavka kakva je bila mi nikada ne bi imali događaje na Cetinju. Ako se sjetio sad Crnogorske pravoslavne crkve gdje je bio do sad 30 godina. Ako želi da se zaista narod pomiri, što je njegov doprinos bio svemu tome”, upitao je Abazović.
NATO
Na konstataciju da je, pored ostalog, izaslanik za Balkan Gabrijel Eskobar rekao da postoji zabrinutost kada je u pitanju opasnost za NATO u razmjeni podataka sa novom crnogorskom vladom odgovorio je da to nije istina.
“Ne, to nije istina. Mislim da je ta izjava malo istrgnuta iz opšteg konteksta. Mi smo preuzeli državu koja je bila prilično neuredna u tom sistemu. Imali smo nekoliko afera u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, to je nešto što je potpuno logično kada se promijenio režim, ali nema nikakvih negativnosti u odnosu na NATO”; istakao je Abazović.
U posjeti im je, kako je naveo, bio Dejvid Ketler, koji je zamjenik glavnog sekretara NATO-a i koji je zadužen za razmjenu podataka i sektor tajnih podataka, a koji je došao zbog Agencije za nacionalnu bezbjednost.
“Od NATO-a nema nikakvih restrikcija, niti su prema nama preduzete bili kakve mjere koje bi upućivale na to da se neki dio naših zadataka ne radi na način na koji je propisano i dogovoreno. Pričao sam sa gospodinom Eskobarom i oko toga. Oni su zabrinuti zbog drugih trendova, ti trendovi su geopolitički”, rekao je Abazović.
Nije Crna Gora, prema njegovim riječima, sama u svemu tome.
“Postoje mnogi interesi vezani za ovaj prostor i nerazriješene dileme. Ono što ja pokušavam nametnuti kao tezu: Iza svakog nacionalizma krije se velika korupcija i veliki finansijski interes”, jasan je Abazović.