Crna Gora je, u posljednjih deset mjeseci, pokazala da ima ozbiljan kapacitet proevropskih politika, kako u opoziciji, tako i u parlamentarnoj većini, kazao je predsjednik države Milo Đukanović.
On je na konferenciji "Zapadni Balkan: Ključni dio slagalice evropske bezbjednosti" u organizaciji GLOBSEC-a, rekao da to garantuje da će Crna Gora nastaviti dinamično da se kreće u pravcu cilja priključenja Evropskoj uniji (EU).
Đukanović je naveo da su se strukture moći prošle godine u avgustu promijenile.
“Logično je da se ljudi umore od jedne strukture na vlasti toliko dugo, a u posljednjih deset mjeseci na vlasti je nova struktura moći. Mi smo ih dočekali sa nepovjerenjem, zato što su do tada bili protiv nezavisnosti Crne Gore, članstva u NATO-u i protiv svih reformi koje bi rezultirale članstvom u EU”, rekao je Đukanović, prenosi Pobjeda.
Nekoliko dana nakon izbora čelnici partija koalicije na vlasti potpisali su sporazum kojim se obavezuju na poštovanje svih vrijednosti važnih za evropske i NATO integracije.
Đukanović je kazao da su zato odlučili da svoju sumnju umanje i da dozvole da se vidi kako će raditi.
Prema njegovim riječima, nakon deset mjeseci čini se da vladajuća koalicija pokazuje sklonost da usvoji evropske vrijednosti koje će garantovati da se Crna Gora dinamično kreće na putu evropskih integracija.
“Ali mi se čini i da se najveći dio vladajuće koalicije, odnosno dvije trećine te strukture na vlasti drži srpskog nacionalizma i važni su im ruski geopolitički interesi na Zapadnom Balkanu”, ocijenio je Đukanović.
Ne mogu, kako je rekao, biti uspješni u ostvarivanju tih ciljeva.
“Kada smo izgubili, rekli smo da ćemo nastaviti da se borimo u političkoj areni i protiviti se ako pokušaju da promijene strateška opredjeljenja Crne Gore. Sada se borimo u političkoj areni, ali ja sam optimista”, naveo je Đukanović.
Postoji, kako je kazao, određeni zamor zbog procesa proširenja EU koji je u jednom momentu zaustavljen.
“Proces proširenja je spor i to otvara vrata miješanju politika koje stvaraju ozbiljne posljedice na Zapadnom Balkanu”, rekao je Đukanović.
On je podsjetio da Crna Gora za priključenje NATO-u i priznanje nezavisnosti Kosova nije organizovala referendum, i da su građani prihvatili te odluke, ali da bi podrška možda bila veća da je podrška zapadnih lidera bila prisutnija u Crnoj Gori.
Izazovi u procesu proširenja u pogledu ispunjavanja obaveza iz otvorenih poglavlja odnose se, prema ocjeni Đukanovića, na oblasti vladavine prava, ekologije i ekonomije.
Govoreći o odnosima sa Srbijom, on je naveo da je važno analizirati odnos te države prema Crnoj Gori, kao i prema zemljama u regionu.
“To je tradicionalan odnos u kom Srbija nije prihvatila nezavisnost Crne Gore. Mogu to potvrditi za vrijeme za koje sam u politici, a to možemo potvrditi i istraživanjem istorijskih dokumenata čak iz 19. vijeka”, istakao je Đukanović.
Srbija, kako je rekao, nikad nije prihvatila nezavisnost Crne Gore i pomirila se s tim, pa gleda Crnu Goru kao dio "srpskog sveta".
“Kad se vidi odnos Srbije u regionu, ta uloga je potencijalno destruktivna, zato što se Srbija vratila politikama iz ranih devedesetih. Srbija je tu da sačuva interes Srba gdje god žive u regionu. To je ista greška koju je Slobodan Milošević napravio devedesetih, znamo što se desilo u Bosni i Hercegovini”, kazao je Đukanović.
On je rekao da je tokom devedesetih Crna Gora bila jedina zemlja u regionu koja nije učestvovala u ratovima, što je uspjeh, a pored toga je primila i više od 120 hiljada izbjeglica na svoju teritoriju.
Prema riječima Đukanovića, Crna Gora je tokom postojanja Jugoslavije bila najnerazvijenija država, da bi prešla put od toga da želi da ima održivu ekonomiju, pa se izborila za nezavisnost.
“Crna Gora je veoma ponosna na svoju državnost”, naglasio je Đukanović.
Nijedna država bivše Jugoslavije, kako je rekao, nije stekla nezavisnost bez rata, i zato je Crna Gora veoma ponosna na činjenicu da je to postigla 2006. godine bez rata.
Đukanović je kazao da je otvaranje pitanja izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti učinjeno u pogrešnom periodu, uoči parlamentarnih izbora.
“Srpska pravoslavna crkva (SPC) uložila je sve resurse da manipuliše tim pitanjem u crnogorskoj javnosti i da predstavi na način kako je željela i upotrijebi kao alat za ostvarenje velikosrpskih interesa, te da oni dođu na vlast, i u tome je uspjela”, naveo je Đukanović.
On je rekao da, bez obzira na izborni rezultat, taj fenomen zaslužuje ozbiljnu pažnju.
“Imamo veoma ozbiljan deformitet, a to je da je SPC postala politički akter u Crnoj Gori. Postali su nosioci veoma retrogradne ideologije. Nažalost, vidim tu nešto veoma slično klerikalnom nacionalizmu, pa čak i klerikalnom fašizmu”, naveo je Đukanović.
On je kazao da ima veoma svježe sjećanje na devedesete, kada je Srpska crkva stigla prije vojske.
“Išli su istom putanjom - prvo crkva, pa vojska i, na kraju, odgovorni su za genocid u Srebrenici. Crkva je opasno oruđe u rukama retrogradnog nacionalizma i treba da usmjerimo političku odgovornost i pažnju na njih ako želimo da otklonimo destruktivne sile, opasne za mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu”, ocijenio je Đukanović.
Srpska crkva je, kako je dodao, istovremeno, blisko povezana sa Ruskom pravoslavnom crkvom.
“Znamo u kojoj mjeri ta crkva radi u ruskom nacionalnom interesu. Mislim da su to sve djelići velike slagalice koja urušava evropski sistem vrijednosti i društva”, zaključio je Đukanović.