“Crna Gora treba da obezbijedi da se sva razrješenja sprovode na osnovu opravdanih razloga, kao i da licima na koja se odnose budu u potpunosti dostupni pravni ljekovi”, navodi EK.
Evropska komisija ocijenila je da je u okviru Poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, Crna Gora ostvarila određeni napredak u usklađivanju zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, jačanju institucija i borbi protiv organizovanog kriminala, terorizma i nezakonitih migracija, ali da i dalje postoje značajni izazovi u pogledu kadrovskih kapaciteta i borbe protiv korupcije, pišu Vijesti.
Komisija je ocijenila da je pravni okvir u oblasti teškog i organizovanog kriminala u velikoj mjeri usklađen sa pravnom tekovinom EU, dok se kapaciteti za borbu protiv teškog i organizovanog kriminala ocjenjuju kao uglavnom zadovoljavajući.
Podsjeća se da je u martu 2026. godine Skupština usvojila izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima su, između ostalog, revidirane procedure koje se odnose na integritet prilikom zapošljavanja i prestanka radnog odnosa policijskih službenika.
“Crna Gora treba da obezbijedi da se sva razrješenja sprovode na osnovu opravdanih razloga, kao i da licima na koja se odnose budu u potpunosti dostupni pravni ljekovi”, navodi EK.
Komisija navodi da Crna Gora treba da razvije i usvoji sveobuhvatan dokument o kaznenoj politici, sa jasno definisanim prioritetima u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije na visokom nivou i pranja novca, koji bi podržali Uprava policije, Specijalno državno tužilaštvo i Ministarstvo pravde.
U izvještaju se kontatuje da se sve policijske uprave suočavaju sa ozbiljnim nedostatkom kadra, dok su pojedine izrazito kadrovski deficitarne, prenose Vijesti.
“U okviru Uprave policije sistematizovano je 5.921 radno mjesto, od čega je trenutno popunjeno 3.756, dok je 2.165 radnih mjesta upražnjeno. Tokom 2025. godine sproveden je konkurs za zapošljavanje policijskih službenika, u okviru kojeg je zaposleno 350 službenika od predviđenih 815. Za 2026. godinu raspisana su dva konkursa za zapošljavanje 514 policijskih službenika, odnosno 500 mlađih policijskih službenika”, navodi se u izvještaju.
Komisija je naglasila da Crna Gora treba da obezbijedi da se konkursi za zapošljavanje koji su u toku sprovode na osnovu zasluga, kao i da postoje proceduralne garancije koje sprečavaju neprimjeren politički uticaj na organe za sprovođenje zakona.
Komisija navodi da sistematsko testiranje integriteta policijskih službenika još uvijek nije uspostavljeno.
“Ipak, ostvaren je napredak usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima u septembru 2026. godine, kojima je uvedeno ciljano i nasumično testiranje integriteta”.
EK navodi da su potrebni dodatni napori u borbi protiv korupcije u organima za sprovođenje zakona.
“Odjeljenje za posebne istražne mjere Uprave policije trebalo bi reorganizovati radi unapređenja efikasnosti i efektivnosti rada, kao i smanjenja rizika od curenja informacija. Takođe, potrebno je obezbijediti da ovo odjeljenje raspolaže kompletnom neophodnom tehničkom opremom, uključujući softver za istraživačku analizu, mikrofone i kamere, kako bi se podržale njegove istražne aktivnosti”, navodi se u izvještaju.
Podsjeća se da je u aprilu 2026. godine završena izgradnja novih prostorija za Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje, nakon opsežne rekonstrukcije nekadašnje zgrade Vlade.
“U martu 2026. godine broj sistematizovanih radnih mjesta u Specijalnom policijskom odjeljenju povećan je sa 60 na 80. Kadrovski kapaciteti odjeljenja dodatno su ojačani, pa je trenutno popunjeno 51 od ukupno 80 radnih mjesta, u odnosu na 33 u prethodnom izvještajnom periodu. Potrebno je nastaviti aktivnosti na popunjavanju preostalih upražnjenih radnih mjesta”, precizira EK.
Komisija navodi da Crna Gora treba da nastavi sa jačanjem svih institucija uključenih u borbu protiv teškog i organizovanog kriminala, obezbjeđujući im adekvatne prostorne uslove, specijalizovan i dovoljan broj zaposlenih, odgovarajuća finansijska sredstva, potrebnu opremu i pristup neophodnim bazama podataka.
U izvještaju se konstatuje da su Specijalno državno tužilaštvo i Vrhovno državno tužilaštvo pokazali veći stepen proaktivnosti u istragama i krivičnom gonjenju visokorizičnih kriminalnih mreža, što je dovelo do konkretnih rezultata.
“Ove početne rezultate potrebno je dodatno osnažiti daljim razvojem obavještajno vođenog policijskog rada i definisanjem jasne kaznene politike”.
Komisija je navela da je, istovremeno, potrebno ostvariti dodatni napredak u obezbjeđivanju osuđujućih presuda za krivična djela stvaranja i članstva u kriminalnoj organizaciji, uz poseban fokus na razbijanje velikih kriminalnih struktura koje imaju snažno teritorijalno uporište.
“Rezultate je potrebno unaprijediti i u drugim oblastima teškog kriminala, posebno u pogledu krijumčarenja duvanskih proizvoda, sajber kriminala, samostalnog krivičnog djela pranja novca i trgovine ljudima”, precizira se u izvještaju EK.
U izvještaju je naglašeno da je Crna Gora nastavila uspješnu saradnju sa Europolom i CEPOL-om, učestvujući u brojnim zajedničkim operacijama i aktivnostima jačanja kapaciteta, što je rezultiralo hapšenjem 12 osumnjičenih za krijumčarenje narkotika.
Komisija je preporučila dalje unapređenje stručnog usavršavanja policijskih službenika i izradu nacionalnog izvještaja o trendovima u oblasti terorizma, dodaju Vijesti.
EK je navela da je važna odluka Vrhovnog suda pojasnila da pravosudni organi nijesu dužni da utvrde konkretno predikatno krivično djelo iz kojeg potiče novac koji je predmet pranja novca, već je dovoljno dokazati da imovina nema zakonito porijeklo.
“Sud je takođe potvrdio da pojam kriminalne djelatnosti može obuhvatati i prekršaje. Ova odluka predstavlja potencijalno značajan iskorak za Crnu Goru, jer može doprinijeti efikasnijim istragama, krivičnom gonjenju i osuđujućim presudama u predmetima samostalnog krivičnog djela pranja novca”, navodi s eu izvještaju.
Naglašeno je da su kapaciteti organa za sprovođenje zakona i pravosuđa za postupanje u predmetima povezanim sa kriptovalutama i dalje ograničeni, posebno u pogledu njihovog istražnog praćenja, privremenog i trajnog oduzimanja, dokaznih standarda, upravljanja imovinom i regulatornog okvira, pišu Vijesti.
“Potrebno je ojačati kadrovske kapacitete Grupe za suzbijanje visokotehnološkog kriminala u Upravi policije. U martu 2025. godine bilo je popunjeno svega sedam od ukupno 18 sistematizovanih radnih mjesta”.
Podsjeća se da tokom 2025. godine u Crnoj Gori nije bilo osuđujućih presuda za krivična djela povezana sa terorizmom.
“Mreža lokalnih kontakt-tačaka u opštinama za prevenciju nasilnog ekstremizma nalazi se u početnoj fazi uspostavljanja. Kontakt-tačke imenovane su u pet opština, dok su izrađene i standardne operativne procedure za međuinstitucionalnu koordinaciju”.
Komisija navodi da Crna Gora treba da nastavi sa jačanjem preventivnih mjera protiv svih oblika radikalizacije i nasilnog ekstremizma, uključujući desničarski ekstremizam i etnonacionalističke ideologije.
Komisija navodi da je tokom 2025. godine na granicama Crne Gore registrovano 3.165 migranata koji su nezakonito prešli granicu, što je približno isti broj kao i 2024. godine. Većina je , kako se navodi, izrazila namjeru da zatraži azil, dok je registrovano i 209 maloljetnika bez pratnje, zbog čega Evropska komisija ukazuje na potrebu dosljednije primjene procedura za njihov smještaj i individualnu procjenu, javljaju Vijesti.
Navodi se da je u prvom kvartalu 2026. godine zabilježen značajan porast dolazaka migranata, uglavnom državljana Sudana.
Kada je riječ o azilu, u 2025. godini namjeru da zatraži međunarodnu zaštitu iskazalo je 2.724 osoba, a izbjeglički status odobren je za 11 osoba.
U izvještaju se konstatuje da, iako se zahtjevi uglavnom rješavaju u predviđenim rokovima, kapaciteti prihvatnih centara ostaju ograničeni, zbog čega su započeti radovi na njihovoj rekonstrukciji i proširenju, čime će kapacitet biti povećan sa 164 na 364 mjesta.
Crna Gora je, navodi se, nastavila da pruža privremenu zaštitu velikom broju raseljenih državljana Ukrajine, kojih je tokom 2025. godine bilo 7.851.
Komisija je ukazala na potrebu daljeg usklađivanja zakonodavstva i jačanja institucionalnih i operativnih kapaciteta u oblasti migracija i azila, u skladu sa pravnom tekovinom EU i Paktom o migracijama i azilu.