Opozicija upozorava na mogućnost zloupotreba i špijuniranja građana, vlast tvrdi da su reforme ključne za borbu protiv kriminala i napredak ka EU
Skupština Crne Gore usvojila je juče izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), nakon višesatne i burne rasprave u parlamentu. Za oba zakona glasalo je po 47 poslanika, dok je protiv Zakona o unutrašnjim poslovima bilo 12, a protiv Zakona o ANB-u 10 poslanika od ukupno 59 prisutnih.
Raspravu su obilježile oštre polemike između vlasti i opozicije. Opozicioni poslanici upozoravali su da predložena rješenja daju prevelika ovlašćenja policiji i bezbjednosnim službama, tvrdeći da postoji rizik od zloupotrebe i šireg nadzora nad građanima.
Predstavnici Vlade i vladajuće većine odbacili su te optužbe, navodeći da su izmjene zakona neophodne za modernizaciju bezbjednosnog sektora i usklađivanje sa evropskim standardima.
Jedna od glavnih tačaka sporenja bio je institut „bezbjednosnih smetnji“. Prema novim rješenjima, ministar unutrašnjih poslova formira komisiju koja procjenjuje bezbjednosne smetnje policijskih službenika. Opozicija upozorava da bi to moglo dovesti do “tihe čistke” u policiji, dok vlast tvrdi da je cilj spriječiti infiltraciju kriminalnih struktura u bezbjednosni sistem.
Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji imaće pet članova – tri iz policije, jednog iz unutrašnje kontrole i jednog iz druge organizacione jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova – a mandat će trajati dvije godine.
Sporna je bila i proširena operativna ovlašćenja ANB-a. Opozicija je izrazila bojazan da bi nova rješenja mogla omogućiti praćenje građana i političkih protivnika, dok Vlada tvrdi da se time jačaju kapaciteti države u borbi protiv organizovanog kriminala i stranog uticaja, uz parlamentarni i sudski nadzor.
Tokom rasprave otvoreno je i pitanje evropskih integracija. Vlada smatra da usvajanje zakona doprinosi napretku u pregovorima sa Evropskom unijom, posebno u okviru poglavlja 24 koje se odnosi na pravdu, slobodu i bezbjednost. Opozicija, međutim, tvrdi da takve izmjene nijesu direktan zahtjev Brisela.
Kraj skupštinskog zasijedanja obilježila je ostavka poslanika Miodraga Lakovića na mjesto predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu, kao i na članstva u skupštinskim odborima i u Pokretu Evropa sad. Laković je najavio da će zadržati poslanički mandat i ubuduće djelovati kao nezavisni poslanik.