Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zatražio je sazivanje vanredne sjednice Skupštine za 15. septembar, sa samo jednom tačkom dnevnog reda – izbor sudije Ustavnog suda.
Odluka je, kako navode iz njegovog Kabineta, institucionalni odgovor na višemjesečnu ustavnu krizu i poziv poslanicima da preuzmu odgovornost za funkcionisanje pravne države.
Još u maju ove godine, Milatović je predložio Mirjanu Vučinić za novu sudiju Ustavnog suda.
Međutim, Skupština do danas nije razmatrala taj prijedlog. Tokom prethodnih mjeseci, Kabinet je u više navrata apelovao na parlament da postupi po Ustavu, ali su, kako se navodi, „umjesto odgovorne odluke svjedočili političkim igrama koje nanose nepopravljivu štetu razvoju države i njenom evropskom putu“.
Ustavni sud trenutno funkcioniše sa četiri od predviđenih sedam sudija, a do kraja godine još jednom članu ističe mandat. Ukoliko ne dođe do popune, institucija bi mogla biti potpuno blokirana. To bi, upozoravaju iz Kabineta, značilo da građani ostaju bez garanta svojih prava, dok bi sistem pravne sigurnosti bio ozbiljno ugrožen.
Kriza traje više od godinu dana. Sudija Milorad Gogić ispunio je uslove za penziju još prošlog ljeta, a Skupština nije imenovala njegovog nasljednika. U decembru je parlamentarna većina donijela odluku o prijevremenom penzionisanju sutkinje Dragane Đuranović, što je Milatović ocijenio protivpravnim postupkom. Takav stav kasnije je potvrdila i Venecijanska komisija, kao i Evropska komisija.
„U institucionalnom vakuumu nema neutralne pozicije. Odbijanje da se izabere sudija znači političku odluku da se Ustavni sud svede na instrument partijskih interesa, umjesto da bude garant pravne države i ključ za zatvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU“, poručuje Kabinet Milatovića.
Kako dodaju, odnos Skupštine prema Ustavnom sudu šalje poruku i građanima i evropskim partnerima da politički akteri u zemlji još uvijek nijesu spremni da oslobode institucije od partijskog uticaja.
Sazivanje sjednice 15. septembra, navode iz Kabineta, nije samo ustavna dužnost predsjednika, već i njegova demokratska obaveza.
„To je datum razgraničenja – ili će poslanici stati na stranu nezavisnih institucija i evropskog puta, ili će nastaviti da drže Crnu Goru u prošlosti, nesigurnosti i obmani. Ustavni sud ne postoji da bi čuvao partijsku moć, već da bi štitio državu, građane i pravdu”, zaključuje se u saopštenju.