“Različite su teme, ali ovo su poglavlja u kojima imamo visok nivo interne spremnosti”, dodao je Zenović.
Crna Gora treba brzo i fokusirano da ide prema članstvu u Evropskoj uniji (EU), kako bi iskoristila postojanje političke volje u Uniji i među državama članicama, koja ne mora trajati do kraja procesa pridruživanja, ocijenio je glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović.
On je u intervjuu agenciji MINA kazao da već sada postoje indicije da politička volja koja postoji među državama članicama neće biti takva do kraja procesa crnogorskih pregovora.
Prema riječima Zenovića, rok za pristupanje Uniji do 2028. godine je ambiciozan, ali realan, a na tom putu, osim političko–diplomatskih, biće i administrativno-tehničkih izazova, zbog čega država mora uložiti maksimalne napore.
“Proces proširenja u prvom redu zavisi od inherentne volje država članica. To je njihova suverna volja da li svoj tim žele da upotpune nekim drugim državama ili ne”, naveo je Zenović.
On je rekao da je važna i politika institucija EU i dodao da su na čelu Evropske komisije (EK) uglavnom bili ljudi koji su držali do značaja politike proširenja.
Kako je kazao Zenović, od 2003. godine nije bilo jasnih vremenskih okvira i pozitivnih signala za Zapadni Balkan, iako postoje pretpristupni fondovi koji su sveobuhvatni i targetiraju sve ključne izazove u tranzicionom društvu.
“Kada postoji volja za proširenje, onda sve drugo zavisi od države kandidata”, naglasio je Zenović.
Osvrćući se na zamjerke da brzina promjena često ide naušrtb kvaliteta, on je naglasio da nekad nedostatak brzine oduzme bilo kakav kvalitet i postojanje bilo kakve reforme.
“Čini mi se da su se kockice poklopile, politička volja na obje strane, na strani EU u smislu država članica, ali i u Briselu, koji taj proces treba da koordinira, koji treba da stvori administrativne i druge prepostavke da se taj proces vodi, i dobili smo jedno ubrzanje”, rekao je Zenović.
On je dodao da je to ubrzanje u integracijama velikim dijelom rezultat agresije Rusije na Ukrajinu i cijelokupnog geopolitičkog momenta.
“Ali on je svakako i odraz umora, ne od proširenja, nego umora od neproširenja, umora evropske ideje zbog toga što se ne ostvaruje nova dinamika”, naveo je Zenović.
Podsjećajući na rokove za članstvo do 2030. godine, on je kazao da smatra da je nova ambicioznost koju definiše Vlada Crne Gore, ali i drugi politički akteri, dobra i realna, kao i da ima podršku EK.
Zenović je ocijenio da su, uz podršku i jasnu opredeljenost za članstvo u EU, definisani rokovi ostvarivi i da Crna Gora može do 2028. godine postati punopravna članica EU.
Upitan šta je ključno što će uraditi kako Crna Gora, koja je u pregovorima od 2012. godine, ne bi propustila aktuelni momentum proširenja, on je kazao da momentum koji je trenutno snažan, ne mora da traje zauvijek.
“Geopolitika je promjenljiva, politike velikih sila su promjenljive, a u svijetu stalnih promjena na jednom malom društvu i maloj državi nije baš da se oslanja na neke izvjesnosti kojih nema. Iz tog razloga, ako postoji taj momentum, to treba iskoristiti”, poručio je Zenović.
On je ponovio da su opredijeljenost i brzina ključne, dodajući da iskustvo pokazuje da je kad god je nešto išlo sporo, to obično bio znak da na nekim višim instancama nije bilo komunikacije i političke volje.
“Iz tog razloga mislim da u ovoj konstelaciji zvijezda koje su se ovako dobro poklopile Crnoj Gori, treba brzo, fokusirano, jasno da idemo ka članstvu EU”, rekao je Zenović.
On je, odgovarajući na pitanje šta će biti glavni izazovi na putu zatvaranja svih poglavlja do 2026. godine, ukazao na postojanje diplomatsko-političkog, ali i tehničko-administrativno-ekspertskog toka integracija.
On je istakao da politička volja mora biti jasna i u državi, među članicama Unije, ali i na nivou EU.
Zenović je kazao da je konsenzus Vlade, parlamentarne većine, političkih partija i društva o članstvu u Uniji značajan i da treba tako da ostane do kraja jer su, kako je naveo, pred Crnom Gorom dvije burne godine.
On je dodao da, kada je u pitanju crnogorsko članstvo, postoji politička volja kod Unije i država članica.
„Volja država članica postoji i ona je u ovom trenutku bila, vidjeli ste, bez ostatka kada je Crna Gora u pitanju, i mi sada već znamo da postoje indicije da to možda tako i neće biti do kraja ovog procesa“, rekao je Zenović.
On je poručio da je vrlo važno da se svi diplomatski kanali, susreti na najvišem mogućem nivou dese i da se kroz diplomatski okvir identifikuju i rješavaju tačke sporenja.
Komentarišući odnose sa Hrvatskom, Zenović je naveo da je tačaka spajanja Crne Gore sa tom državom mnogo i da u pregovaračkoj strukturi imaju jasnu viziju o tome, kao i da su hrvatski eksperti jako zastupljeni u cijelom timu Crne Gore.
“Zato je vrlo važno da pokrenemo taj političko-diplomatski mehanizam, dijalog i da vidimo kako da sve ove šumove otklonimo i da prosto zajedno idemo dalje u ovom procesu evropskih integracija”, kazao je Zenović.
Govoreći o tehničko-administrativnim izazovima, on je rekao da se neki od njih posebno vezuju za pojedina izazovna poglavlja, kao što je Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
Zenović je kazao da je Poglavlje 27 jedno od najsloženijih jer, između ostalog, finansije koje proizilaze kao potrebne u okviru tog poglavlja prevazilaze nekoliko puta budžet Crne Gore.
“Poglavlje 27 je skupo i zahtijeva jako puno restruktuiranja postojećih kapaciteta svih vrsta, otpada, pitanja buke, neophodnog instrumentarija, neophodnog broja izvršilaca, zatim pitanje Termoelektrane Pljevlja, plastike”, rekao je Zenović.
Prema njegovim riječima, u tom poglavlju nalaze se mnoge stvari kojima se države EU bore već decenijama unazad, dok Crna Gora zaostaje.
“Međutim, imamo vrijeme pred nama, treba imati volju, niko ne traži od Crne Gore da bude klimatski neutralna do 2028. godine, već da da sve od sebe”, naveo je Zenović, dodajući da postoji mogućnost da se od EU za neke oblasti traže prelazni periodi.
On je istakao problem administrativnih kapaciteta, dodajući da je važno da postoje ljudi, agencije i tijela koji mogu da primjenjuju zakone koji se donose.
Govoreći o četiri poglavlja koja bi Crna Gora trebalo da zatvori do kraja godine, Zenović je kazao da je usvajanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR) bio iskorak i „velika cenzura“ za Crnu Goru.
IBAR, kako je rekao, nije bio samo iskorak u smislu reformskih procesa u oblasti vladine prava, kao temeljnom, krucijalno važnom segmentu svake evropske politike i procesa pristupanja, već i uslov da Crna Gora nastavi sa privremenim zatvaranjem pregovaračkih pogleda.
“To je suština samog procesa. I mislim da je, u tom pogledu, IBAR bio velika cenzura”, naveo je Zenović, dodajući da je segment otključavanja evropskog procesa i zatvaranja poglavlja veliki iskorak.
Zenović je kazao da bi Crna Gora, na narednoj međuvladinoj konferenciji u decembru, nakon više godina trebalo da privremeno zatvori poglavlja, i to Poglavlje 7 - Intelektualna svojina, 10 - Informatičko društvo i mediji, 20 - Industrijske politike i preduzetništvo, kao i poglavlje 31 koje se odnosi na spoljnu i bezbjednosnu politiku Crne Gore.
“Različite su teme, ali ovo su poglavlja u kojima imamo visok nivo interne spremnosti”, dodao je Zenović.
Upitan da li Reformska agenda može ubrzati proces pristupanja Crne Gore Uniji, on je istakao da je ona signal EU da je proširenje važno i da mu ne treba pristupati samo kroz birokratske, legislativne momente, nego da treba tražiti reforme, ali i dati veliku podršku za one oblasti koje su od životnog značaja za ljude u Crnoj Gori.
„Vjerujem da će Reformska agenda biti zamajac cijelom pregovaračkom procesu”, rekao je Zenović.
Na pitanje da li država ima dovoljno kapaciteta da isprati dinamiku koja je potrebna za zatvaranje poglavlja, on je odgovorio da je činjenica da, u smislu administrativnih kapaciteta, postoji raskorak između onoga što Crna Gora treba da ima na kraju pregovaračkog procesa i onoga što u ovom trenutku posjeduje.
On je kazao da su zbog toga, kao pregovaračka grupa, inicirali izradu horizontalne analize, koja će proći kroz sva poglavlja i kroz crnogorske kapacitete, kako bi vidjeli šta je ono što fali, u smislu kvantiteta, obuka, ali i institucija.
“Te tri dimenzije administrativnih kapaciteta ćemo mapirati i smatram da je to dokument koji je već trebalo da bude izrađen, ali mislim da je i ovo dobar trenutak da se podvuče crta i da se nakon tog dokumenta, njegove analize, Vlada odredi sa konkretnim koracima na polju administrativnog kapaciteta Crne Gore”, naveo je Zenović.
On je, komentarišući predlog za sastav nove EK i činjenicu da je za komesarku za proširenje predložena predstavnica iz Slovenije Marta Kos, rekao da je slika EK sa novim sastavom refleksija političkog života unutar svih demokratija Unije.
Ukazujući na naddržavni karakter EK, Zenović je istakao da komesari ne predstavljaju države članice, već EU u cjelini.
On je kazao da Slovenija ima specifično iskustvo sa procesom pridruživanja i dodao da je siguran da će komesarka Kos reflektovati to iskustvo na države kandidate.
„U procesu evroskih integracija Slovenija je veliki prijatelj Crne Gore, to se vidi u međunarodnom kontekstu i u bilateralnim susretima”, rekao je Zenović, podsjećajući na podršku koju Slovenija pruža svim državama Zapadnog Balkana, a u prvom redu Crnoj Gori.
Zenović smatra da je i to za Crnu Goru jako dobar signal.