On se osvrnuo na informaciju o povećanju prihoda za 54,5 miliona eura i povećanje rashoda u iznosu od 57 miliona.
Poslanik Socijaldeemokrata Boris Mugoša ocijenio je da se ne radi o tehničkim izmjenama i dopunama, nego suštinskim iz prostog razloga što u ovom predlogu nema ni „r“ od reforme državne uprave.
„Nema ni 'p' od podrške konkurentnosti, nego se radi o tome da je trebalo uklopiti određene cifre zbog promjene uredbe o načinu rada, jer sad imamo čuvenu Vladu, o kojoj se u Evropi priča, sa 32 člana, i trebalo je to ne pomiriti nego podmiriti. Čuo sam ovdje da nijesu veliki troškovi te nove vlade – pa ni ne mogu biti jer je to posljednji kvartal ove godine, vidjećemo kako će to biti sljedeće, jer ni nemaju vremena da zaposle 54 državna sekretara, sedam potpredjednika po pet savjetnika, pa nove šefove kabineta, pa nove sekretare ministarstava i tako dalje“, precizirao je Mugoša.
On se osvrnuo na informaciju o povećanju prihoda za 54,5 miliona eura i povećanje rashoda u iznosu od 57 miliona.
„Nažalost, i ove godine ćemo biti izvan kriterijuma iz Mastrihta i, ako pogledamo Fiskalnu strategiju, tako će biti i u naredne tri godine. Stavke koje su meni zanimljive i koje govore da mi ne odustajemo od rasta nemandatornijh troškova, a stalno pričamo da se racionalno ponašamo, su rashodi za usluge koji su porasli sa 73,4 na 76,7 miliona eura – dakle tri miliona, od toga dva miliona na konsultantske usluge koje su došle na 34 miliona u toku godine, dodao je on, ističući da nije sporan dio koji se odnosi na EU projekte, ali da se uvidom i izvještaj DRI vidi da neke usluge iz te stavke imaju diskutabilno utemeljenje u zakonu i služe za određenu vrstu zapošjavanja.
Problematičnom stavkom Mugoša smatra i onu koja se odnosi na troškove realizacije ugovora o djelu.
„Pored toga što se drastično zapošljava broj zaposlenih u državnoj administraciji, sa osam ili devet miliona prije par godina nije bilo dovoljno 20 miliona, već je rebalansom predviđeno više od 21 milion eura“, istakao je on, navodeći da se iz izvještaja DRI može vijdeti da veliki broj tih ugovora nije u skladu sa zakonima.
Prethodno se poslanik građanskog pokreta URA Dritan Abazović osvrnuo na problem prezaduženosti Crnee Gore, poredeći raniji i period aktuelne vlade, podsjećajući da je DPS zadužio javne finansije, kako je rekao „nešto više od tri milijarde za 14 godina“.
„Milojko Spajić nas je zadužio blizu dvije milijarde za nepune dvije godine“, naglasio je Abazović, najavljujući da će dug rasti.
On je podjsetio da je ranije upozoravao da će se Vlada zadužiti dodatnih milijardu eura, ali da to u želji da se formira nova vlada nije uzeto u obzir.
„Opet ista ekipa iz Bosne i Hercegovine i Njemačke, 750 miliona eura obveznice i ljudi iz Ministarstva finansija koji pitaju 'kakve mi veze imamo'. Vi ništa. Vi tehnički sprovodite dogovore koje neko drugi napravi. Isto kao i za brodove“, naglasio je Abazović.
On je istakao da zbog ovoga nikakve zamjerke prema Ministarstvu finansija ne idu, ali je ukazao na problem saopštavanja informacije o suficitu.
„Pričate o sufiicitima – kakav suficit kad se uzelo milijardu eura duga“, upitao je Abazović.