Ovo iz razloga, kako on navodi, što pokazatelj prosječne zarade suštinski je krio i dalje krije činjenicu da u Crnoj Gori veliki broj građana prima skromne i male zarade a manji dio velike i ona je prilično veća od navedene medijalne zarade.
Predstavnik Evropskog saveza i šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša komentarišući odnos plata i cijena kazao da je "priča da su plate rasle više od inflacije i da je poboljšan standard neutemeljena u realnosti iz više razloga".
"Baratati sa statističkim podatkom da su u prethodne četiri godine prosječne cijene porasle 30 odsto suštinski vrijeđa veliki broj građana, kad je jasno da su cijene prehrambenih proizvoda koji se najviše koriste porasle 70, 80, 100 odsto i u nekim slučajevima više nego duplo; cijene hemije su takođe značajno porasle; cijene raznih usluga (frizeri, električari, vodoinstalateri i dr.), hrane u restoranima, smještaja u hotelima, goriva...", ističe Mugoša.
On smatra da bi bilo veoma važno, na čemu duži period insistira, da se objavljuje medijalna zarada (predstavlja iznos zarade u odnosu na koji je 50 odsto zaposlenih imalo manju platu, dok je preostalih 50 odsto zaposlenih imalo više) koja je realniji pokazatelj nego prosječna. Ovo iz razloga, kako on navodi, što pokazatelj prosječne zarade suštinski je krio i dalje krije činjenicu da u Crnoj Gori veliki broj građana prima skromne i male zarade a manji dio velike i ona je prilično veća od navedene medijalne zarade.
"Ponavljam po stoti put da su plate ranije morale biti veće i na to sam ukazivao dok sam bio u vlasti, ali isto tako administrativna ekonomija nakon 2020., koja je vještački pumpala potrošnju a ništa nije uradila na razvoju ekonomije, značajno je, pored standardne uvezene inflacije, doprinijela drastičnom rastu cijena i obezvrjeđivanju administrativnog povećanja zarada”, ističe Mugoša.
On dalje navodi da se došlo u situaciju da su plate u prenatrpanom javnom sektoru značajno veće nego u privatnom, a privatni sektor dominantno "kreira" prihodnu stranu budžeta.
Ukazuje i na gomilanje javne administracije, rast ugovora o djelu, konsultantskih usluga i slično, odnosno kontinuirani rast javne potrošnje što čini javne finansije nategnute do ozbiljnog nivoa, uz projektovanih preko pet milijardi eura zaduženja od 2020. do 2027., koja su iz godine u godinu sve skuplja.
Konstatuje da dobar dio tog zaduženja ide na vraćanje dugova i kapitalne projekte, ali i da bi taj iznos mogao biti mnogo manji da se ne napumpava javna potrošnja, nego da se kroz njenu racionalizaciju iz tekućih prihoda servisira dio rashoda namijenjih za kapitalne projekte i ranije dugove.
"A da ne pričam koliko je i da li je pokrenuto novih kapitalnih projekata u prethodne četiri godine, kakva je dinamika realizacije postojećih projekata, koliko je novih investitora došlo u Crnu Goru i slično", navodi on.
"Ekonomija se mora voditi na sistemski i dugoročno održiv način (nije ni prije 2020.), a ne na dnevo-politički i populistički koji može nekome donijeti kratkoročne benefite ali dugoročno guši ionako slab i ranjiv crnogorski sistem javnih finansija", zaključuje Mugoša.