Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović najavio je da će pred Vrhovnim sudom pokrenuti postupak vanrednog preispitivanja rješenja Upravnog suda, kojim je kao nedozvoljena odbijena njegova tužba protiv Vlade zbog imenovanja Aleksandra Radovića za šefa policije.
On je, odgovarajući na pitanja “Vijesti” upućena na adresu Ministarstva unutrašnjih poslova, rekao da će to učiniti koristeći Ustavom garantovano pravo. U najvišem pravnom aktu (član 20) piše da svako ima pravo na pravni lijek protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu.
“Jasno je da ne možemo govoriti o vladavini prava ukoliko budemo imali kao aktivnu apsurdnu situaciju u kojoj kompletna pravnička javnost jednu odluku smatra nezakonitom, a da ona bude na pravnoj snazi, bez mogućnosti provjere njene zakonitosti... Smatram da je javni interes da se mora odgovoriti potrebi eleminisanja nezakonitih odluka iz pravnog sistema, što tvrdim da u ovom slučaju nije urađeno, jer sud nije ni razmatrao moju tužbu, već je stao na stanovište da ne mogu biti stranka u postupku, iako su moja prava kao jedinog zakonitog predlagača povrijeđena”, ocijenio je Šaranović.
Upravni sud saopštio je juče da je odbio Šaranovićevu tužbu kao nedozvoljenu, navodeći da se ministar u sporu pojavljuje kao tužilac, iako nije odlučivano o nekom njegovom pravu, niti je Vladinom odlukom povrijeđeno neko njegovo pravo ili pravni interes. Sud zbog toga nije ni ulazio u ocjenu osnovanosti Šaranovićeve tužbe, pišu Vijesti.
Pravni ekspert objasnio je “Vijestima” da Vrhovni sud u ovom slučaju ne može ulaziti u suštinu spora, već samo odlučti da li je ministar stranka u sporu, pa da potvrdi da nije, ili, ako smatra da jeste stranka u postupku, da vrati predmet Upravnom sudu na ponovno odlučivanje.
Šaranović je tužbu podnio 28. marta, tvrdeći da je izvršna vlast dvije sedmice ranije, pošto je odbila njegov predlog da na čelo policije dođe Lazar Šćepanović, nezakonito ovlastila premijera Milojka Spajića (Pokret Evropa sad) da predloži novog kandidata, da je on protivpravno predložio Radovića i da je zbog toga taj policijski funkcioner nezakonito izabran na poziciju vršioca dužnosti (v. d.) direktora Uprave policije (UP).
Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima (član 16 stav 4), ministar je isključivo nadležan da Vladi dostavi predlog za v. d. direktora UP, a izvršna vlast kao kolektivno tijelo daje saglasnost ili ne na takav predlog.
Šaranović je stoga tražio od suda poništenje rješenja o imenovanju Radovića, a kao razloge za to naveo pogrešnu primjenu materijalnog prava, povredu pravila postupka i pogrešno utvrđeno činjenično stanje.
On je rekao “Vijestima” da nikad ranije nije komentarisao sudske odluke, pa da to neće činiti ni sad, s funkcije ministra. Kazao je da Upravni sud nije ulazio u meritum, odnosno, nije odlučivao o tome da li je izbor šefa policije sproveden na zakonit ili nezakonit način.
“Suprotno tome, sud se bavio jedino time da li mogu biti stranka u postupku, i samo je utvrdio da ne mogu”, dodaje Šaranović.
Ministar navodi da misli da crnogorski pravni sistem mora imati model za preispitivanje zakonitosti svih odluka koje donose državni organi, te da Ustav svakome garantuje pravo na pravni lijek. Kaže da je neposredno nakon izbora v. d. direktora UP stručna javnost u Crnoj Gori “jedinstveno bila na stanovištu da je taj postupak sproveden suprotno zakonu”.
“Konkretnije, da je postupak sproveden suprotno članu 16 stav 4 Zakona o unutrašnjim poslovima, koji eksplicitno propisuje da se vršilac dužnosti direktora Policije može izabrati isključivo na predlog ministra unutrašnjih poslova. Ovom prilikom ne moram podsjećati da ovaj postupak nije sproveden na moj predlog, već da je zaključkom Vlade ta nadležnost nezakonito prenijeta na premijera”, podsjeća Šaranović.
Radovićevim postavljenjem na mjesto šefa UP kulminirao je višemjesečni tinjajući sukob Pokreta Evropa sad i Demokrata u vezi s kadrovanjem u sektoru bezbjednosti. Zbog toga su Demokrate oročile podršku Vladi do dobijanja IBAR-a (Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila), koji se očekuje u junu.
Dio pravnika tvrdio je da Šaranović nema aktivnu legitimaciju (zakonsko ovlašćenje) za tužbu, već da je to mogao učiniti neko od kandidata koji nisu izabrani za šefa policije, ali je Šaranović u tužbi bio naveo da njegova legitimacija proističe, između ostalog, iz odredbi Zakona o upravnom sporu (član 10 stav 1). U njima piše da je tužilac u upravnom sporu fizičko ili pravno lice, koje smatra da mu je upravnim aktom ili drugom upravnom aktivnošću povrijeđeno neko pravo ili pravni interes.
On je u tužbi ocijenio da nije sporno da je stranka u upravnom postupku jer je proces izbora šefa policije vođen po njegovom predlogu, “a dobijeno svojstvo stranke u upravnom postupku, shodno već uspostavljenoj sudskoj praksi, ne može se izgubiti u upravnom sporu”, prenose Vijesti.