Uprkos negativnim reakcijama na odluku Skupštine da ponovo usvoji izmjene Zakona o predsjedniku, parlamentarna većina mogla bi, u skladu sa odredbama tog propisa, do kraja godine da izabere novu vladu, na čijem čelu će biti Miodrag Lekić.
Oko njega je ranije postignuta saglasnost, koja se navodno ne dovodi u pitanje, a i većina resora u novoj izvršnoj vlasti već je podijeljena, kako prenose Vijesti.
Pravna procedura u vezi sa ovom situacijom već je počela, pa je predsjedniku države Milu Đukanoviću juče iz Skupštine dostavljen zakon na potpisivanje, ali ga je on istog dana vratio predsjednici parlamenta Danijeli Đurović jer je postojala greška u nazivu. Skupština će ispravljenu verziju predsjedniku poslati danas, potvrdila je sinoć Đurović za RTCG.
U slučaju da Đukanović odluči da ispoštuje Ustav i potpiše izmjene propisa koji spori on i njegova Demokratska partija socijalista (DPS), to bi značilo ubrzavanje postupka za izbor Lekićevog kabineta. Međutim, ako to i ne učini, Skupština je usvojila Odluku o hitnosti koja dozvoljava predsjednici parlamenta da propis dostavi “Službenom listu” na objavu.
Jedan izvor iz vladajuće koalicije podsjetio je da izmjene Zakona važe retroaktivno i da rokovi za formiranje vlade teku od momenta kada u Skupštini nije prihvaćen predlog Đukanovića za skraćenje mandata, odnosno 30. septembra, prenose Vijesti.
”Ako Skupština ne usvoji predlog odluke predsjednika da sebi skrati mandat, postupak predlaganja mandatara se ponavlja. Rokovi za novi krug konsultacija računaju se od dana kada Skupština nije usvojila predlog odluke o skraćenju mandata. Konsultacije se obavljaju u roku od 15 dana. Predsjednik je dužan da predloži mandatara u roku od tri dana od završetka konsultacija u skladu sa ovim članom”, piše u Zakonu.
S obzirom na to da je rok za formiranje vlade 90 dana od imenovanja mandatara, to znači da bi rok za formiranje vlade bio kraj godine, s obzirom na to da će izmjene Zakona biti objavljene u Službenom listu u petak.
Prema informacijama Vijesti, parlamentarna većina čekaće do četvrtka uveče predsjednika da potpiše zakon, i ako on to ne uradi, Službenom listu će ga uputiti predsjednica Skupštine.
Đukanović je izmjene zakona juče vratio parlamentu, isti dan kada su mu dostavljene, zbog greške u naslovu.
Savjetnik predsjednika za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić u saopštenju je naveo da je predsjednik primio dopis predsjednice Skupštine, u kojem je navela da je “Skupština Crne Gore 27. saziva 12. decembra 2022. godine, ponovno odlučivala o Zakonu o predsjedniku Crne Gore i isti izglasala”.
”Podsjećanja radi, Zakon o predsjedniku Crne Gore donijela je Skupština Crne Gore 26. saziva, 26. juna 2018. godine. Dva dana kasnije, dakle 28. juna 2018. godine, predsjednik Crne Gore ga je već proglasio ukazom, koji je od toga dana integralni dio pravnog poretka naše države i proizvodi pravna dejstva”, rekao je Bastijančić.
Prema Ustavu, Đukanović ima rok od tri dana da potpiše izmjene Zakona od dana usvajanja, s obzirom na to da je to učinjeno po hitnom postupku. Zakon je prvi put usvojen 2. novembra, ali ga je Đukanović vratio Skupštini uz obrazloženje da je neustavan.
Iz kabineta predsjednika nije odgovoreno da li će on proglasiti zakon, kojem se protivi, kako ne bi prekršio Ustav - koji ga na to obavezuje u slučaju ponovnog izglasavanja. Đukanović u tom slučaju ima mogućnost da zbog nefunkcionisanja Ustavnog suda uloži pritužbu Evropskom sudu za ljudska prava, kako prenose Vijesti.
Više pravnika koje su Vijesti ranije kontaktirale objasnilo je da bi Sud u Strazburu možda prihvatio u razmatranje pritužbu ako ona bude detaljno obrazložena i bude dokazano da ustavna žalba, kao posljednje pravno sredstvo u Crnoj Gori, nije djelotvoran pravni lijek.