Predsjednik Crne Gore večeras je gost na javnom servisu u emisiji "Argumenti", gdje govori o političkoj krizi u kojoj se naša zemlja nalazi.
"Mi taj kvorum možemo veoma brzo da obezbijedimo, ako postoji politička volja, ako su nam isti ciljevi, ako želimo da Crna Gora bude funkcionalna i da nastavi evropskim putem... Onda, do tog dogovora možemo veoma brzo doći", istakao je Đukanović.
Naveo je da se postupak izbora sudija, umjesto dodatno demokratičnim, učinio dodatno politizovanim.
"Učinili smo njegov ishod zavisnim od političke volje parlamentarnih partija. Danas smo, nažalost, u takvoj situaciji. Uprkos svemu, želim da podsjetim da je izbor sudija Ustavnog suda i do 2013. i poslije, tokom trajanja prethodne vlasti, tekao relativno glatko, imali ste svih sedam sudija", rekao je Đukanović u "Argumentima".
Ocjenjuje da je problem posebno eskalirao posljednje dvije godine, te da nova vlast ne želi da se pridržava pravila da se kroz konsultacije dolazi do 2/3 podrške.
"Posljednji predlog je ispostavio Odbor za ustavna pitanja Parlamenta i do njega se došlo tako što se sastavila prosta većina, odabrala četiri predloga i ispostavila ih na usvajanje opoziciji. To ne ide tako, jasno je da ne ide tako. I sada očekujete da vas opozicija podrži", kazao je Đukanović.
"Do urušavanja Ustava došlo u Parlamentu"
Na pitanje koliko smo blizu ili daleko od dogovora po pitanju izmjena Zakona o predsjedniku, Đukanović je kazao da "nema ništa novo".
"Ukazali smo da je takvim djelovanjem parlamenta doveden u pitanje smisao funkcionisanja te institucije", istakao je on i istakao da je Crna Gora u dubokoj institucionalnoj, političkoj i nedovoljno vidljivoj ekonomskoj krizi, te da su jedini izlaz iz te sutuacije vanredni parlamentarni izbori.
Ocijenio je da je dobro što je predsjednica Parlamenta Danijela Đurović odreagovala i što se dobilo vrijeme za pokušaj dogovora.
"Apsolutno smo spremni za dijalog, nijesmo se bavili ucjenama, već odgovornim traženjem rješenja za izlazak iz krize", dodao je Đukanović.
Po pitanju odgovornosti DPS za institucionalnu krizu Crne Gore, predsjednik države je istakao da su svi zajedno odgovorni za ekonomsku održivost i funkcionalnost institucija.
"Dragocjeno je pogledati gdje je nastala kriza, nijesam jedini koji tvrdi da institucija predsjednika funkcioniše u skladu sa Ustavom. Prepoznavši krizu u određenim djelovima vlasti, nijesam posegao za neustavnim potezima. Ne mislim da bi bio dobar doprinos da se i predsjednik pridruži rušenju ustava. Umjesto toga, predsjednik stalno poziva na poštovanje Ustava. A, do očiglednog urušavanja Ustava došlo je u Parlamentu. Konačan sud, relevantan sud o urušavanju Ustava, donosi Ustavni sud, ali su neke stvari toliko očigledne da ih je nemoguće ne vidjeti", kazao je Đukanović u "Argumentima".
"Pitanje trećeg mandata Medenice sada pase"
Na temu nazavisnosti pravosuđa, predsjednik je istakao da su sistemske pretposavke za to jednake kao i u drugim državama.
Podsjetio je da je dio javnosti smatrao problematičnim treći mandat Vesne Medenice na čelu Vrhovnog suda, ali i predsjednika države Filipa Vujanovića. Ocijenio je da je pitanje o njenom posljednjem mandatu sada pase.
"Ne možemo sve relatizivirati. Ako dajemo sebi da pravo da tumačimo pravo mimo Ustavnog suda, to svakako nije doprinos demokratskom životu Crne Gore, već prilog nepoštovanju institucija i neredu. Vesna Medenica je imala potvrdu da ima pravo na taj mandat, kada je došlo do određenog neslaganja, ona se povukla sa pozicije i to pitanje je sada pase", dodao je Đukanović.
Konsultacije oko mandatara
U osvrtu na konsultacije sa prestavnicima političkih partija u vezi predloga kandidata za mandatara, Đukanović navodi da ih nije morao sve pozivati.
"Ako ja pozovem DF, i ako oni kažu da nema potrebe za konsultacijom i da će mi do posljednjeg dana za predlaganje kandidata, dostaviti potpise 41 poslanika, onda zaista je besmisleno da ja trijebim i tražim unutar Fronta nekoga ko bi se odazvao razgovoru", istakao je i dodao da smatra da tu nema prekršaja Ustava, te da će zaključak Ustavnog suda, kad bude funkcionisao, za njega biti neprikosnoven.
Put ka EU
Đukanović je naveo da misli da su evropska vrata otvorena i da će Evropa nastaviti sa politikom proširenja, uz osvrt na trenutno stanje:
"Nijesam siguran da kod njih postoji entuzijazam da guraju Crnu Goru kroz vrata za članstvo u EU. Ova promjena narativa EU je posljedica saznanja da u CG nijesu dobili očekivani odgovor i kooperativnost da se obnovi partnerstvo koje će u dogledno vrijeme rezultirati članstvom u Uniji."
Dodaje da se nije dogodilo da su se ranije ignorisali preporuku Venecijanske komisije ili da se promijenio ustav.
"Svaki zakon koji je donesen je prolazio obavezne konsultacije sa EU. Čekali smo da dobijemo ocjenu da je to u saglasnosti sa evropskom pravnom teklovinom, jer ne možete ići ka EU ako svoj ustavno-pravni sistem nijeste usaglasili sa evropskim", kazao je on.
"Neracionalno svako malo mijenjati Zakon o Vladi"
Na pitanje o Zakonu o Vladi, Đukanović je rekao da se on oslanjao na mišljenje pravnika, koji su zastupali stav da to pitanje treba riješiti podzakonskim aktom.
"Neracionalno je svako malo mijenjati Zakon o Vladi. Danas se pojavljuju suprotna tumačenja, koja su rezultat krize u kojoj se nalazimo i želi se sugerisati da je problem što nemamo Zakon o Vladi", dodao je on.
Istakao je i da je propuštena prilika da se izabere nova Vlada, te da je jedino ustavno rješenje da sebi skrate mandat, da se vrati građanima i da se ide u nove parlamentarne izbore.
"Open Balkan - nova veleizdaja"
Đukanović je u "Argumentima", na TVCG, ocijenio da bi uvođenje Crne Gore u Open Balkan bilo "ravno novoj veleizdaji".
"U trenutku kada je Vlada usvojila Temljni ugovor, to je bila legitimna Vlada. Uputio sam prigovor, vjerujem da je to bila zakulisna rabota, u korist nekih centara van Crne Gore, da je to činio premijer i da je htio to da uradi bez uključivanja stručne i laičke javnosti", rekao je on i dodao da bi danas uvođenje u Open Balkan bilo "neodgovorno i providno, slugansko u interesu nekih država, a protivno interesima Crne Gore"
"Po meni, to bi direktno vodilo pred sud. Ako ne vjerujemo da će ova zemlja prije ili kasnije biti pravno urađena, onda ne treba ni da živimo ovdje, a ne da se bavimo ovim poslovima. Avantura iod strane Vlade koja je izgubila opovjerenje sa pokušajem uvođenje u Open Blakan bila ravna novoj veleizdaji", dodao je.
Istakao je i da je Open Balkan lansiran od ljudi koji su izgubili povjerenje u realnost evropske perspektive za njihove zemlje, prije svega Srbije, Albanije, pa Sjeverne Makedonije.
"Inicijativa je samim tim hendikepirana u odnosu na Berlinski proces. Ta inicijtiva nas ne priprema za život u EU, podrazmijeva saradnju po balkanskim standardima, ja smatram da nam to ne treba. I ne mislim da Crna Gora treba da se pridruži onima koji su izgubili povjerenje u evropsku perspektivu", ocijenio je predsjednik Crne Gore.