Ženski klub Skupštine hitno će inicirati izmjene zakonske regulative koje će formalno onemogućiti da maloljetne osobe stupaju u brak, saopšteno je iz parlamenta.
opredsjednice Ženskog kluba, Branka Bošnjak i Vesna Pavićević, sastale su se sa regionalnom savjetnicom UNICEF-a za rodna pitanja za region Evrope i Centralne Azije Šibom Harma, šefom i zamjenicom šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Huanom Santanderom i Sabinom Žunić, koordinatorkama programa za monitoring prava djeteta i komunikacija Nelom Krnić i Jelenom Perović.
Bošnjak je, kako se navodi u saopštenju, kazala da će Ženski klub hitno inicirati izmjene zakonske regulative koje će makar formalno onemogućiti da maloljetne osobe mogu stupiti u brak.
„Svjesni smo činjenice da su maloljetnički brakovi u romskoj populaciji vrlo kompleksan problem i da se tu, pod okriljem navodne tradicije, vrši trgovina ljudima“, rekla je Bošnjak.
Zato tom problemu, smatra ona, treba prići sa više strana.
Bošnjak je kazala da je posebno važno obrazovanje i emancipacija kako bi bilo više samosvjesnih djevojčica koje će imati jasno iskazanu podršku sistema za zajedničku borbu protiv tog problema.
„Izmjena zakonske regulative će biti važan iskorak, ali to će biti samo početak borbe protiv ove pošasti", istakla je Bošnjak .
Pavićević je rekla da i danas, u moderno doba kada se uveliko propagiraju slobode i jednakosti, postoje ugovoreni brakovi, sa najvećom stopom u romskoj i egipćanskoj populaciji.
„Država je u obavezi da osigura da sve djevojčice imaju jednake mogućnosti u obrazovanju, posebno u srednjoj školi, jer je činjenica da mnoge romske djevojčice napuste školovanje zbog ugovorenih brakova i pritiska njihovih roditelja“, navela je Pacićević.
Prema njenim riječima, bez obzira što možda postoji i prinudni pristanak djeteta na ugovoreni brak, ni običaj, ni tradicija, ni kultura, ne smiju da budu opravdanje za takve stvari.
„Osim promjene zakonske regulative, neophodno je podizanje nivoa svijesti mladih ljudi, a posebno mladih romskih zajednica o važnosti obrazovanja i štetnim posljedicama dječjih brakova, koje kasnije utiču na psihičko i fizičko zdravlje njihove djece“, zaključila je Pavićević.
Harma je kazala da će zabrana dječjih brakova i promjena društvenih normi kako bi se snažnije podržala svaka djevojka u Crnoj Gori da u potpunosti ostvari svoje potencijale, pomoći zemlji da smanji nasilje i siromaštvo i ubrza socio-ekonomski razvoj.
Santander je, kako se navodi u saopštenju, istakao da je dječji brak kršenje ljudskih prava.
„Kao društvo, moramo da podržimo zdravo djetinjstvo i obrazovanje za svaku djevojčicu i dječaka kako bi mogli da žive kao produktivni članovi društva“, rekao je Santander.
To je, smatra on, najboljem interesu budućih generacija u Crnoj Gori i neophodno za iskorjenjivanje jednog od najtežih oblika diskriminacije djece.
Iz parlamenta su ukazali da su svaka treća djevojčica uzrasta 15 do 19 godina i svaki šest dječak u romskoj i egipćanskoj populaciji u braku ili zajednici, prema Istraživanju višestrukih pokazatelja stanja prava žena i djece u Crnoj Gori iz 2018.
„Zakonodavna praznina koja dozvoljava sklapanje brakova u uzrastu od 16 godina jedan je od ključnih faktora omogućavanja dječjih brakova, sudeći prema studiji iz 2018. koju je sproveo Centar za romske inicijative, uz podršku UNICEF-a i EU“, navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, povećanje finansijskih sredstava za proširenje usluga podrške djeci i porodici takođe je identifikovano kao jedna od ključnih mjera koju treba preduzeti u Crnoj Gori kako bi se smanjila izloženost djece nasilju, eksploataciji i siromaštvu i obezbijedilo da sve djevojčice i dječaci imaju jednake šanse da rastu i razvijaju svoje potencijale.
„Pružanje pouzdanih statističkih podataka o stanju i potrebama djece i porodica u zemlji takođe je izazov koji treba hitno rješavati kako bi državne politike bile zasnovane na dokazima, efikasne i mjerljive u kontekstu procesa pridruživanja EU i ispunjavanja ciljeva Crne Gore u Agendi 2030“, kaže se u saopštenju.