Izvori bliski Vladi navode da će Nacionalni savjet imati znatno više članova i činiće ga predstavnici institucija izvršne vlasti, sudstva, tužilaštva, relevantnih NVO, ali i predstavnici privrednih asocijacija, prenose Vijesti.
Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije uskoro će biti konstituisan, a na njegovom čelu biće premijer Dritan Abazović.
Izvori bliski Vladi “Vijestima” su saopštili da će novo antikorupcijsko tijelo, odnosno Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije, imati znatno više članova i činiće ga predstavnici institucija izvršne vlasti, sudstva, tužilaštva, relevantnih NVO, ali i predstavnici privrednih asocijacija.
Navode i da je ministar bez portfelja Zoran Miljanić, zadužen za sprovođenje politike protiv korupcije, imao niz susreta s predstavncima crnogorskih institucija, ali i sa diplomatama iz partnerskih država i međunarodnih institucija, tokom kojih je prezentovao antikorupcijske mjere koje će sprovesti Vlada, a posebno konstituisanje novog savjeta i izradu Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije.
U izradi tog dokumenta, prema istim izvorima, biće uključeni i inostrani eksperti.
Cilj Vlade je da se nađe adekvatan odgovor za sve vidove korupcije, na svim nivoima, te da se napredak u borbi protiv nje prepozna već u predstojećem izvještaju Evropske komisije.
U prethodnim izvještajima korupcija je prepoznata kao jedan od gorućih problema crnogorskog društva.
Abazović je, kao bivši vicepremijer, od 17. decembra 2020. godine bio na čelu prethodnog savjeta, koji se zvao Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou, ali se to tijelo raspalo poslije njegovog sukoba s tadašnjim premijerom Zdravkom Krivokapićem.
Krajem januara ove godine, Krivokapić je smijenio Abazovića i preuzeo rukovođenje Nacionalnim savjetom, a odmah nakon toga ostavke u tom tijelu podnijeli su član Milan Popović, rukovodilac stručnog tima Nacionalnog savjeta Vanja Ćalović Marković i članica tima Milena Popović Samardžić, pa je Nacionalni savjet faktički prestao da postoji.
Nekoliko dana prije njih, ostavku je zbog izbora za člana Tužilačkog savjeta, podnio i Stevo Muk, pa su formalno u Nacionalnom savjetu ostali samo Krivokapić i bivši ministar finansija Milojko Spajić.
Ćalović Marković ranije je izjavila da Nacionalni savjet nije mogao imati rezultate zbog političke nezainteresovanosti pojedinih članova, te zbog institucionalnih opstrukcija.
”Premijera Krivokapića to nije interesovalo, a vicepremijer Abazović istovremeno je pregovarao s (Milom) Đukanovićem”, istakla je, dodajući da je u radu saplitana na svakom koraku.
Navela je da je po stupanju na funkciju bila vrlo optimistična, ali da je veliki dio dokumentacije potrebne za rad Nacionalnog savjeta bio uništen.
Tvrdila je da se to događalo dok se dogovaralo formiranje Krivokapićeve Vlade, i da je za to vrijeme Demokratska partija socijalista (DPS) bila u posjedu svih spisa.
”Tražila sam neke podatke, vidjela sam da je većina uništena, kao na primjer dokumentacija o Možuri... Ostali su samo neki fragmenti dokumenata koji su i ranije bili javno dostupni”, rekla je Ćalović Marković.
Na pitanje zašto je Nacionalni savjet neuspješno okončao svoju misiju, iz Abazovićevog kabineta nedavno su “Vijestima” odgovorili da nisu saglasni s tom ocjenom.
”Prije svega, Crna Gora je prvi put dobila jedno takvo tijelo. Tokom rada Nacionalnog savjeta otvoreno je više korupcionaških afera, za šta posebne zasluge idu rukovoditeljki stručnog tima Savjeta Ćalović Marković. Potrebno je podsjetiti na afere ‘Stanovi’, ‘Auto-put’, ‘Slobodna zona Luke Bar’ i brojne druge koje je pokrenuo Savjet”, saopštili su.