Đukanović: NATO i EU da pokažu odlučnost u zaštiti jugoistoka Evrope

Đukanović je, nakon učešća na vanrednom samitu NATO-a u Briselu, kazao da okolnost da je to drugi samit Alijanse, na kojem učestvuju svi šefovi država i vlada članica, kao i važnih partnera NATO-a, govori o visokoj mobilnosti unutar tog saveza.

On je dodao da je to pokazatelj visokog stepena odlučnosti da se stane na put agresiji koju je Rusija preduzela prema Ukrajini.

“Na samitu je potvrđena snažna podrška Ukrajini i spremnost svih članica Alijanse da, kroz razne aspekte pomoći, Ukrajini obezbijede traženu podršku, kako bi se nastavilo sa uspješnim odupiranjem agresiji”, rekao je Đukanović.

On je kazao da je na samitu ponovljena odlučnost NATO-a da u potpunosti zaštiti svoj prostor, kao i da je ponovljeno bezuslovno poštovanje člana 5 Vašingtonskog ugovora o zaštiti evroatlanskog prostora.

“Ponovljena je spremnost da se u poseban režim pažnje dovedu zemlje partneri i pretedenti na članstvo u Alijansi. Tu se najviše govorilo o Bosni i Hercegovini i Gruziji”, naveo je Đukanović.

On je rekao da je na samitu potvrđena spremnost da se ide sa daljim snaženjem NATO struktura na čitavom evroatlanskom prostoru a posebno u istočnom krilu Alijanse.

Prema riječima Đukanovića, na samitu je potvrđena čvrsta riješenost da se ne dozvoli ugrožavanje vrijednosti koje su napadnute agresijom Rusije na Ukrajinu.

“Ovdje definitivno nije riječ o problemu bezbjednosti Ukrajine niti o rusko-ukrajinskom sukobu, ovdje je riječ o udaru na aktuelni svjetski poredak, evropsku bezbjednost, kao i bezbjednost evroatlanskog prostora”, smatra Đukanović.

On je kazao da se sve te vrijednosti danas brane u Ukrajini, dodajući da otuda dolazi snažna podrška svih članica Alijanse Ukrajini da istraje u odbrani.

“Samit je bio prilika da skrenem pažnju da je Zapadni Balkan takođe na udaru ruskih imperijalnih pretenzija, kao i da je već napadnut kroz višegodišnje hibridno i maligno djelovanje ruske doktrine destrukcije”, rekao je Đukanović.

On je naveo da je na Samitu podsjetio da je Crna Gora bila prva zemlja u regionu, koja je već 2016. godine napadnuta sa namjerom da bude osujećena u ostvarivanju svog članstva u NATO alijansi.

Prema riječima Đukanovića, sve godine poslije toga zapravo su “bile godine daljeg razvoja tog hibridnog modela ratovanja”.

Crna Gora se, kako je dodao, tokom poslednjih godina suočavala sa primjenom tog hibridnog modela kroz razne sofisticirane metode ratovanja.

“Skrenuo sam pažnju da bi NATO, kao i EU morali pokazati više odlučnosti u zaštiti tog dijela jugoistoka Evrope, pokazati svoje neupitno liderstvo i odgovornost za evropeizaciju tog prostora”, rekao je Đukanović.

Đukanović je dodao da je neophodno poslati poruku da je jedini dobar put i jedino izvjesna evropska i evroatlanska budućnost regiona Zapadnog Balkana, kroz nastavak dalje integracije u EU i NATO.

On je naveo da je ohrabren onim što je danas čuo, dodajući da je ruska agresija nad Ukrajinom podstakla, posebno EU, na veće jedinstvo, odlučnost, čak i veću efikasnost u implementaciji sankcija koje primjenjuje prema Rusiji.

“Mislim da je takođe na djelu mnogo snažnije jedinstvo između NATO, EU i naših partnera. Optimista sam i vjerujem da definitivno pokazujemo kapacitet da zaštitimo evrpske i evroatlantske vrijednosti”, poručio je Đukanović.

On je, upitan da li Crna Gora razmatra slanje svojih vojnika u četiri nove borbene misije koje je najavio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, odgovorio da je Crna Gora odgovorna članica Alijanse, koja je trenutno u problemu.

“Ti problemi su posljedica upravo tog hibridnog djelovanja Rusije na prostoru Zapadnog Balkana. U posljednjih mjesec imamo problem sa funkcionalnošću institucija, a od toga zavisi ispunjavanje naših obaveza”, rekao je Đukanović.

On je poručio da je sada najvažnije da Crna Gora dobije novu vladu, da se osposobe zakonodavna i izvršna vlast kako bi se omogućilo donošenje odluka i odgovorno ispunjavanje obaveza.

Prema riječima Đukanovića, Crna Gora uz to treba da nastavi da, kroz razne vidove pomoći, obezbijedi zaštitu Ukrajine i njenih stanovnika koji su u statusu izbjeglica.

“Mi nijesmo do sada izostali ni iz jedne obaveze koja je namijenjena NATO članicama. Crna Gora već ima svoje vojnike u NATO sastavima, tako da nema nikakve sumnje da ćemo ispunjavati svoje dodatne obaveze”, poručio je Đukanović.

On je kazao da je na samitu govoreno o snaženju struktura u Rumuniji, Bugarskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, što će podrazumijevati angažman svih članica, uključujući i Crnu Goru.

“Nema nikakve sumnje da će Crna Gora toj obavezi odgovoriti”, istakao je Đukanović.

Komentarišući navode da Srbija treba da se odredi kada je u pitanju rusko-ukrajinski rat, on je kazao da se svaka evropska država mora odlučiti da li je na strani evropskih vrijednosti ili agresora.

“Nema drugog instrumenta za odupiranje ruskoj agresiji. Ako se pametno odlučilo da se ne ide u Treći svjetski rat, onda ostaje politika sankcija”, istakao je Đukanović.

Upitan da li ga brine takvo ponašanje Srbije, on je kazao da ga to uvijek brine, budući da je “nemoguće biti u raskoraku između dva pola”.

On je kazao da je NATO od prvog dana konzistentan u stavu da će se beskompromisno braniti evroatlantski prostor, kao i da će paziti da, ishitrenim postupkom, ne isprovociraju širenje sukoba svjetskih razmjera.

“To je jedina moguća politika u ovom trenutku. To što ona još ne daje rezultat koji želimo, odnosno obnovu mira i zaustavljanje stradanja – to definitivno nije na strani NATO-a. Za takav korak moramo probuditi odgovornost koja je zamrla na jednoj strani svjetske političke scene”, smatra Đukanović.

On je kazao da nema sumnje da je Crna Gora u svakom kritičnom periodu pokazala dobru volju, otvorenost i spremnost da primi sve ljude koji se nađu u nevolji.

“Ovih dana ljudi dolaze iz Ukrajine u Crnu Goru, i nema nikakve sumnje da će Crna Gora biti na visini zadatka. Nećemo propustiti priliku da našim prijateljima iz Ukrajine pružimo utočište”, rekao je Đukanović.