Predsjedavajući Skupštine Strahinja Bulajić (Demokratski front) potencijalno može usporiti izbor nove vlade u parlamentu, zato što u redovnom zasjedanju, koje počinje 1. marta, samo od njega zavisi da li i kad će sazvati sjednicu, pišu Vijesti.
Njega je, indirektno, na opstrukciju izbora nove vlasti pozvao lider Demokrata i bivši šef Skupštine Aleksa Bečić, koji je poručio da je sad “sva moć” u njegovim (Bulajićevim) rukama, prenose Vijesti.
”Onemogućili smo ih da u februaru, po brzoj proceduri, izaberu antidemokratsku vladu. To ne mogu sad sprovesti po kratkom naumu. Sad je sva moć u rukama potpredsjednika Skupštine Bulajića”, rekao je Bečić na protestu u srijedu.
Kazao je da su skupovima doveli do toga da se “poremete planovi onih koji su krenuli izdajničkim putem”.
Bivša poslanica i kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda Snežana Jonica, navodi da je u redovnom zasjedanju predsjednik parlamenta (u ovom slučaju predsjedavajući) jedini ovlašćen da sazove sjednicu i odredi termin njenog održavanja.
Bulajić je, nakon razrješenja Bečića, preuzeo predsjedavanje kao potpredsjednik Skupštine iz kluba poslanika s najvećim brojem predstavnika.
”Ključna razlika između redovnog i vanrednog zasjedanja je u tome što je ‘vladar dinamike procesa’ u vanrednom isključivo inicijator sazivanja sjednice, a u redovnom isključivo predsjednik parlamenta, odnosno predsjedavajući. Iako su i u redovnom zasjedanju vlada i najmanje trećina poslanika (27) ovlašćeni da predlože sazivanje Skupštine, za razliku od vanrednog zasjedanja u kom oni određuju termin i dnevni red sjednice, u ovom slučaju da li će i kad sazvati sjednicu na njihov predlog - odlučuje isključivo predsjednik parlamenta”, kazala je Jonica za Vijesti.
Prema Ustavu Crne Gore (član 92), Skupština se raspušta ako ne izabere vladu u roku od 90 dana od kad joj predsjednik države predloži mandatara. Prvog dana po raspuštanju parlamenta, šef države raspisuje izbore, naglašavaju Vijesti.
Predsjednik Milo Đukanović zakonodavnom domu nije predložio mandatara, i ima još 15 dana da to učini. Njegove konsultacije s parlamentarnim partijama koje će prethoditi tome očekuju se naredne sedmice, a odmah zatim i davanje mandata za sastav vlade.
Prema informacijama Vijesti, za to nije neophodno sačekati konačnu odluku Glavnog odbora (GO) SNP-a koja je odgođena za kraj naredne sedmice. SNP konačan stav o ulasku u manjinsku ili tehničku vladu može donijeti i nakon pokrenute procedure u Skupštini.
Bulajić bi, eventualno, mogao da opstruira i izbor Bečićevog nasljednika, ali će mu po tom pitanju manevarski prostor biti ograničen, jer, prema Poslovniku Skupštine (član 16), najkasnije na narednoj sjednici mora početi postupak izbora prvog čovjeka parlamenta.
On nije odgovorio na pitanja Vijesti kako će postupati kao predsjedavajući i kako tumači pozive pojedinih partija da ne zakazuje sjednicu na kojoj bi se birala nova vlada.
Takvi zahtjevi pristizali su prethodnih dana od stranaka koje su revoltirane “rušenjem” Vlade Zdravka Krivokapića i najavom formiranja manjinskog kabineta. Osim Bečićevih poruka, Bulajiću se obratio i poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić, koji ga je pozvao da pruži “jasne garancije da neće zakazivati sjednicu bez saglasnosti 41 poslanika parlamentarne većine od 30. avgusta 2020”.
Predsjednik i poslanik Socijaldemokrata (SD) Damir Šehović, kazao je juče Vijestima da ne očekuje da će Bulajić blokirati rad parlamenta.
”Poznavajući predsjedavajućeg kolegu Bulajića lično, imajući u vidu naše dosadašnje višegodišnje iskustvo iz Skupštine i cijeneći njegove ljudske i profesionalne kvalitete, apsolutno ne očekujem nikakve opstrukcije s njegove strane. Naprotiv. Siguran sam da će i ovaj posao raditi odgovorno i posvećeno, kao i sve dosadašnje”, potučio je on.