Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio je danas da Crna Gora ni jednom nije bila u nedoumici kada je u pitanju evropski put bez obzira na uticaj Rusije, prenose Vijesti.
On je Balkanskom integracionom forumu u Podgorici poručio da je Crna Gora bila otvorena za svakog ko je želio da radi sa njom, pa su to bili i ruski investitori.
"Samo je jedna ozbiljna investicija bila iz Rusije, a to je bila investicija u aluminijumsku industriju", saopštio je on.
On je dodao da postoje još centri moći koji žele da vode Titovu spoljnu politiku, te da oni koji vode takvu politiku se nijesu ni sami opredijelili kom krugu žele da pripadnu, navode Vijesti.
Đukanović je Evropskoj uniji poručio da kaže da li želi zemlje Balkana.
"Idemo tim putem i kada bi nakon toliko godina neko u EU odsvira kraj za politku proširenja, mi bismo nastavili ovim putem.. Crna Gora je već dugo na tom putu. Mi smo Evropljani, mi smo svoji na svome. Moramo računati na pravila da bismo postali dio kluba. Šta je alternativa, da li ovo što se nudi iz Moskve? Zaista je izlišno razgovarati na tu temu", ocijenio je Đukanović.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Komšić kazao je da se ne kaje što je stao na stranu evropskih vrijednosti nasuprot nacionalističkim.
"Stanje nekig konflikta i iščekivanja konflikta u BiH može se prevazići poštovanjem načela na kojima funkcionišu demokratske zemlje i EU", poručio je Komšić.
Đukanović: Inicijativa Otvoreni Balkan nije konzistentno formulisana
Đukanović je, komentarišući inicijativu Otvoreni Balkan, rekao da ta ideja nije konzistentno formulisana od starta niti je od starta ponuđena svim zemljama regiona.
Posebno je problem, kako je naveo, kredibilitet pojedinih autora.
"Pridružujem se onima koji misle da je riječ o političkom marketingu, prije nego ozbiljnoj ideji", dodao je Đukanović.
On je kazao da primjećuje da je ova struktura Evropske komisije (EK) mnogo naklonjenija regionu nego prethodna, koja je poslala dosta ohrabrujućih poruka.
S druge strane je, kako je istakao, poslato dosta i drugačijih poruka sa važnih adresa što stvara konfuziju kada su evropske integracije u pitanju.
Kazao je da ga čine nespokojnim poruke o nekom odloženom članstvu, o nekom drugačijem partnerstvu sa državama Zapadnog Balkana.
"Problem Zapadnog Balkana je nestabilnost, zbog dugog zaostajanja u ekonomskom razvoju. U siromaštvu se lakše razvija netolerancija što vodi u genocid", poručio je Đukanović.
Otvoreni Balkan je regionalna inicijativa koja uključuje Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, ranije poznata kao mini-Šengen. Inicijativa je promijenila ime u Otvoreni Balkan (Open Balkan) krajem jula, na sastanku u Skoplju na kojem su učestvovali lideri tri zemlje Edi Rama, Zoran Zaev i Aleksandar Vučić.
Tada je dogovreno da od 1. januara 2023. budu ukinute granične kontrole između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije i potpisana su tri dokumenta - Memorandum o razumijevanju o saradnji na olakšanju uvoza, izvoza i kretanja robe na Zapadnom Balkanu, Memorandum o razumijevanju o saradnji u vezi sa slobodnim pristupom tržištu rada na Zapadnom Balkanu i Sporazum o saradnji u zaštiti od katastrofa na Zapadnom Balkanu.
Đukanović: Vlada da isporuči rezultate u poglavljima 23 i 24 koje je sada blokirala i dovede EU pred svršen čin
Đukanović je, govoreći o situaciji u BiH, rekao da EU pored obaveze prema politici proširenja ima i obavezu da pokuša da podigne geopolitički značaj što je najavila i predsjednica EK (Ursula fon der Lajen).
On je kazao da se događa odstupanje od principa na kojima je zasnovana EU i na Balkanu i unutar EU i Evropa mora dati odgovore.
"Mi moramo da obnovimo reformski kapacitet i tačno je da je gotovo nestao. Ni to nije bez neke", kazao je Đukanović.
Naglasio je da nema ništa ozbiljno od 2013.
"Nama treba vlada jer je sad nemamo. Ona mora da se organizuje oko pregovaračkog procesa, isporuči rezultate u poglavljima 23 i 24 koje je sada blokirala i dovede EU pred svršen čin", rekao je predsjednik Crne Gore.
Poručio je da je ključno pitanje zašto mi na današnji dan nijesmo ispunili svoje obaveze.