Crna Gora ima jasnu stratešku viziju o pripadnosti evropskim civilizacijskim vrijednostima i porodici evropskih naroda i država, kazao je predsjednik Milo Đukanović i istakao da je podrška Italije u tom procesu nezamjenjiva.
Na svečanosti, povodom Dana Republike Italije i 140 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa dvije zemlje, ambasador Luka Zelioli poručio je da na evropskom putu Crna Gora može računati na podršku Italije.
"U proteklih 13 godina od obnove državnosti naša saradnja dobila je novi snažan zamah. Italija je jedna od ključnih zemalja u Evropi i svijetu, koja Crnu Goru bezrezervno podržava. O čvrstini naših veza svjedoči projekat podmorskog energetskog kabla koji realizuje italijanska državna kompanija Terna, kao simbolički pandan uspostavljanju radiotelegrafske veze između Crne Gore i Italije početkom prošlog vijeka", naveo je Đukanović na svečanosti koja se održava na Cetinju povodom Dana Republike Italije i jubileja - 140 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa sa Crnom Gorom.
Đukanović je dodao da kao nekada, i danas je Italija ne samo pouzdan susjed i prijatelj, već i jedan od ključnih ekonomskih partnera.
"Tokom prošle godine sa 116 uloženih miliona eura bila je najveći strani investitor u Crnoj Gori. Dvije godine nakon prijema Crne Gore u NATO italijanske investicije su udvostručene u odnosu na isti period prije učlanjenja, a u poslednjih 13 godina, iznosile su blizu 850 miliona eura", istakao je Đukanović.
Ambasador Italije Luka Zeliloli saopštio je da je ponosan na saradnju Crne Gore i Italije.
"Danas obilježavamo još jednu svečanu godišnjicu, 20. maja 1879. prvi diplomatski predstavnik Italije Ćezare Durando, predao je na Cetinju akreditivna pisma Nikoli Petroviću, knjazu Crne Gore. Gospodine predsjedniče velika mi je čast što ste večeras na Cetinju sa nama na proslavi 140. godišnjice događaja koji je obilježio uspostavljanje uspostavljanje diplomatskih odnosa dvije zemlje. Italijansko prijateljstvo nakon podrške pristupanja Atlanskom savezu danas uključuje i podršku EU perspektivi Crne Gore, regionalnog kandidata koji je daleko najnapredniji u pregovaračkom procesu za pristupanje", rekao je Zelioli.
Država Crna Gora, koja je lider u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ima jasnu stratešku viziju o pripadnosti evropskim civilizacijskim vrijednostima i porodici evropskih naroda i država. U tom procesu uloga Italije, našeg susjeda i prijatelja je nezamjenjiva, rekao je Đukanović.
"Na kraju najsrdačnije čestitam prijateljskoj Italiji Dan Republike, sa željom da nastavi putem stabilnog razvoja, kao jedna od ključnih evropskih zemalja koja će davati pečat oblikovanju naše zajedničke evropske budućnosti", istakao je Đukanović.
Crna Gora i Italija su, navodi Đukanović, imale političke kontakte i bliskost u oslobodilačkim nacionalnim težnjama još u srednjem vijeku.
"Na prostoru današnje Italije, koja je izvorište jedne od najvećih kultura i civilizacija u svijetu, školovani su mnogi istoriografi, štampari, slikari, pisci rođeni u Crnoj Gori. Kao što su se i ovdje mnogi formirali pod uticajem velikog nasljeđa italijanske kulture, koja je imala posebno značenje i za Njegoša. On je više puta posjećivao Italiju, i bio impresioniran njenim kulturnim znamenitostima", kazao je Đukanović.
On je saopštio da je stvaranje italijanske države 1861. godine dočekano u Crnoj Gori sa oduševljenjem jer je to bio i njen državni san kojem je težila.
"Crnogorski knjaz Nikola napisao je pjesmu u čast pobjede Pijemonta kod Solferina 1859, izražavajući radost što na Apeninskom poluostrvu pobjeđuje nacionalna ideja", rekao je Đukanović.
"Ovih dana navršava se 115 godina od puštanja u rad prve radiotelegrafske stanice na Balkanu 1904. postavljene na brdu Volujica kod Bara, na osnovu ugovora crnogorske Vlade i italijanskog naučnika i nobelovca Guljelma Markonija, koji je prisustvovao tom događaju, kao i crnogorski vladar knjaz Nikola. Italija je imala posebno važnu ulogu i u najtežim trenucima za crnogorsku državu neposredno nakon Prvog svjetskog rata, tokom kojeg je kao saveznička zemlja pružala materijalnu pomoć Crnoj Gori i primala migrante. Preko Italije su ovdje dolazili i crnogorski dobrovoljci. Ona je pomagala i vladarsku porodicu i crnogorsku emigrantsku vladu u naporima da očuvaju državnu nezavisnost. Kada je Crna Gora već bila nasilno ukinuta kao država, u Italiji je formirana 1919. godine i Crnogorska vojska. U Gaeti i Formi bilo je više od 1500 crnogorskih vojnika i oficira", zaključio je Đukanović.