Crna Gora, poštujući viševjekovne prijateljske odnose sa Rusijom, nije napravila ni jedan potez sa ciljem da ih poremeti, saopštio je predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS), Milo Đukanović.
On je dodao da je pogoršanje odnosa refleks poremećaja na globalnoj sceni.
“Pogoršanje odnosa Crne Gore i Rusije refleks je poremećaja na globalnoj političkoj sceni. Poštujući viševjekovne prijateljske i zvanične političke odnose sa Rusijom, Crna Gora nije napravila ni jedan potez sa ciljem da ih poremeti”, kazao je Đukanović u intervjuu Pobjedi.
On je dodao da je u vrijeme raspada Jugoslavije, Moskva više puta humanitarno i na druge načine pokazivala prijateljstvo prema Crnoj Gori, što je posebno došlo do izražaja tokom priprema za obnovu crnogorske državne nezavisnosti.
“Ruski predsjednik Vladimir Putin i ja smo o tome veoma otvoreno razgovarali i Rusija je među prvima priznala nezavisnost Crne Gore. To su gestovi koji se cijene i pamte“, rekao je Đukanović.
On je kazao da je Putina obavijestio da Crna Gora namjerava da postane dio EU i NATO-a nakon referenduma, tokom sastanka u Sočiju 2006. godine.
“On je pitao a li je to zaista neophodno Crnoj Gori. Rekao sam da je, ne samo Crnoj Gori, nego i Balkanu lišenom pouzdanih samoregulatornih mehanizama vlastite stabilnosti neophodno da kroz evroatlantske integracije unaprijedi bezbjednost. Crna Gora, dakle, ni jednu odluku nije donijela ishitreno, nepromišljeno ili iza bilo čijih leđa”, naveo je Đukanović.
On smatra da burnu reakciju Rusije na ulazak Crne Gore u NATO, nije generisala Crna Gora.
“Prije bih rekao da je 'preslaganje' odnosa na globalnoj sceni, tri decenije nakon prestanka Hladnog rata, dovelo do ponovnog odmjeravanja snaga velikih. Za te je igre Balkan uvijek bio pogodan teren”, rekao je Đukanović.
On je saopštio da neke reakcije Moskve upućuju na to da su neka očekivanja Rusije iznevjerena. Zvanična Moskva je, prema njegovim riječima, propustila da uoči da Crna Gora više nije zemlja koja će, umjesto za svojim, ići za interesima Srbije ili Rusije.
“Ovo je nova i odgovornija Crna Gora, koja je 1999, tokom NATO intervencije na Jugoslaviju, Slobodanu Miloševiću rekla - ne, to nije naš rat. Naš je interes da živimo u miru. Najzad, to je Crna Gora koja je prošle godine Rusiji jasno poručila da poštuje crnogorsko-rusko prijateljstvo, naše istorijske veze, ali i da je članstvo u NATO i EU slobodan izbor i da očekujemo, posebno od prijatelja, da on bude uvažen. Nakon toga su krenuli brutalni napadi na mene, bazirani uglavnom na poznatim diskvalifikacijama lansiranim 90-tih godina prošlog vijeka od Mirjane Marković, kasnije i Vojislava Koštunice i drugih, jednako iznutra i spolja”, kazao je Đukanović.
On je dodao da se, u toj samoobmani, koristi već viđena matrica da problem tobože nije Crna Gora, već "odnarođeno rukovodstvo", koje navodno zemlju vodi protivno volji naroda.
Đukanović je na tvrdnje ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua i šefa diplomatije Sergeja Lavrova da nešto duguje Rusiji, kazao da ne duguje ništa.
“To znaju svi u Moskvi koji su iole upoznati sa crnogorsko-ruskim odnosima. Posebno Lavrov i Šojgu, sa kojima sam, sticajem okolnosti, godinama unatrag imao odnose znatno bliže od oficijelnih. To se promijenilo, ne mojom krivicom: Moskva je valjda očekivala da se odreknemo sebe zbog interesa Rusije i da ja Crnu Goru povedem tim putem. Moj „dug“ prema Rusiji je to što nijesam izdao Crnu Goru”, rekao je Đukanović.