Javni dug Crne Gore nije nepromišljeno stvoren, već je na logičnom i potrebnom nivou, ocijenio premijer Milo Đukanović.
Javni dug Crne Gore nije nepromišljeno stvoren, već je na logičnom i potrebnom nivou, kako bi država krenula u realizaciju strateških investicija i otklanjanje uskih grla, najprije u infrastrukturi, koji su posljedica ekonomskog zaostajanja, ocijenio je premijer Milo Đukanović.
On je na sastanku Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori (SSICG) rekao da je ubijeđen da Crna Gora može da servisira taj javni dug.
"To nije javni dug da bismo obezbijeđivali sebi nerealnu potrošnju. To je, po mom sudu, logičan i potreban nivo javnog duga", kazao je Đukanović.
On je rekao da će jedan od najvećih izazova u narednoj godini biti uspostavljanje, što je moguće prije, opadajućeg trenda budžetskog deficita i javnog duga.
"Izazovi su i dalji napredak na planu konkurentnosti, smanjenje nezaposlenosti i niži deficit tekućeg računa platnog bilansa", saopštio je Đukanović.
Ključni stubovi dinamiziranja ekonomskog rasta u narednom period su, kako je rekao, očuvanje makroekonomske stabilnosti i povećanje konkurentnosti.
"Neophodno je i dalje smanjenje tekuće potrošnje i odlučnija realizacija strukturnih reformi. U bankarskom sektoru očekujemo dalje smanjenje učešća loših kredita i nastavka rasta kreditne aktivnosti", naveo je Đukanović.
On je podsjetio da je poslovni ambijent u Crnoj Gori snažno obilježen dugotrajnom krizom.
"I ova godina je pod snažnim uticajem dugoogdišnje krize. To se ogleda i u kretanju svjetske ekonomije", rekao je Đukanović.
Kada je u pitanju zapadni Balkan, on je dodao da je ovogodišnja projekcjija rasta 1,8 odsto.
"Ključni problem na zapadnom Balkanu je evidentna nekonkurentnost i to je nešto što mora biti ideja vodilja svih kreatora ekonomske politike, kako se uhvatiti u koštac sa zaostalošću i sa izazovom, a to je dinamična ekonomski rast", ocijenio je Đukanović.
Rast crnogorske ekonomije bi u ovoj godini trebalo da iznosi 4,3 odsto.
"Dominantno ovo ostvarenje je rezultat dobre turističke sezone, dobrog tempa realizacije strateških investicija i dobrog industrijskog rasta u ovoj godini", rekao je Đukanović.
Crna Gora je, kako je naveo, ojačala makroekonomsku stabilnost.
"Bankarski sistem je danas stabilniji i zdraviji, dok je učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim smanjeno na 13,8 odsto sa 16,7 odsto, koliko je bilo na kraju prošle godine", rekao je Đukanović.
Vidjljiva je, kako je dodao, povećana kreditna aktivnost banaka u odnosu na prošlu godinu.
"Poslovni rezultat većine banaka na kraju septembra je bio pozitivan sa povećanim profitom u odnosu na uporedni period prošle godine. Počela je sa radom još jedna banka. Sada ih ima 14, a u proceduri sticanja dozvole je i 15. banka", saopštio je Đukanović.
Kada je riječ o fiskalnom sistemu javna potrošnja ostaje na istom nivou u bruto domaćem proizvodu (BDP) kao i prethodnih godina, oko 47 odsto.
"Ostvaren je rast neto stranih direktnih investicija. One su u prvih devet mjeseci ove godine iznosile 526 miliona. Očekuje se da će biti na nivou od oko 16 odsto BDP-a u ovoj godini, što je ozbiljan rast u odnosu na prošlu godinu kada su učestovale sa 10,5 odsto", ocijenio je Đukanović.
On je rekao da je Vlada predložila smanjenje više stope poreza na dohodak fizičkih lica.
"Imali smo taj krizni porez koji nas je u jednom trenutku eskalacije evropske ekonomske krize doveo do 15 odsto više stope. Prošle godine smo je snizili na 13 odsto, ove godine idemo na 11 odsto, sa ambicijom da je naredne godine sasvim ukinemo", dodao je Đukanović.
On je kazao da se sada u Vladi suočavaju sa amandmanima u parlamentu gdje jedan broj poslanika predlaže da se to uradi već ove godine.
"Kao Vlada ostajemo na stanovištu da je to pametnije raditi korak po korak", saopštio je Đukanović.
On je podsjetio da je ove godine počela izgradnja autoputa, nastavljeni su radovi na postavljanju podmorskog kabla između Crne Gore i Italije i izabran je investitor za gradnju drugog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja.
"Već se grade vjetroelektrane, a parafiran je i ugovor za istraživanje nafte i gasa", rekao je Đukanović.
Nastavljeno je i sa realizacijom projekata u turizmu.
"Upravo sam završio razvgovor s ministrom finansija i otklonjeni su svi nesporazumi i stvoreni uslovi za početak realizacije investicije Qatari Diara", kazao je Đukanović.
Predsjednik SSICG-a, Miroslav Hiršl, kazao je da u toj organizaciji nastavljaju sa širenjem.
"Imamo dvije nove važne članice koje su se pridružile savjetu, a to su Hipotekarna banka i kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC), što govori o tome da treba ponovo da izraćunamo svoj udio u BDP-u", kazao je Hiršl.
Savjet stranih investitora u Crnoj Gori je osnovan 2009. godine kao nevladina i neprofitna organizacija. Savjet trenutno ima dvadeset osam članova, koji obezbjeđuju oko 7,15 hiljada radnih mjesta u Crnoj Gori, uz godišnji promet od približno 900 miliona EUR, što predstavlja oko 25 odsto procijenjenog BDP-a Crne Gore.
Izvršni direktor Crnogorskog Telekoma, Ruediger Schulz, pitao je Đukanovića da saopšti koje bi tri želje odabrao kada bi mu neko garantovao da se naredne godine deifnitivno ispunjavaju tri želje.
"I prva i druga i treća želja je vezana za ekonomiju i vezana za učvršivanje dobrog tempa ekonomskog rasta. Ako biste me sada pitali šta su moje želje u narednih deset godina, to je samo jedna želja - da imamo ekonomski rast u zoni između četiri i pet odsto. Imamo pretpostavku za to", rekao je Đukanović.
Predstavnike turistčkog sektora zanimalo je da li će naredne godine biti primijenjena niža stopa PDV-a na kompletan turistički proizvod i kada u Vladi očekuju znčajnije učešće niskotarifnih aviprevoznika.
Đukanović je rekao da ne može sa sigurnošću da saopšti kada će se kompletan turistički sektor svesti na nižu stopu PDV-a i da će to u Vladi pažljivo sagledati.
Kada su u pitanju nove avio linije, Đukanović je kazao da je veoma važno unaprijeđenje rada crnogorskih aerodroma, koji se moraju razvijati i bolje povezati.
On je najavio da je u planu uvođenje linija za Dubai i Tel Aviv.