Dug Fonda za zdravstveno osiguranje i javnih zdravstvenih ustanova iznosi 46.395.252 eura, kazao je premijer Đukanović, navodeći da su građani nezadovoljni kvalitetom zdravstvene zaštite naspram ogromnih sredstava koja se za to izdvajaju
Izet Bralić iz Socijaldemokratske partije pitao je Đukanovića na premijerskom satu koliki je dug Fonda za zdravstveno osiguranje i na koji način će biti izmiren.
Đukanović je kazao da su neizmirene obaveze Fonda i javnih zdravstvenih ustanova nastale akumuliranjem dugova, 31. decembra 2014. godine, iznosile 46.395.252 eura.
“Preciznije, neizmirene obaveze Fonda iznosile su 33.152.652 eura, a neizmirine obaveze javnih zdravstenih ustanova 13.242.600 eura”, pojasnio je Đukanović.
On je precizirao da su strukturu neizmerenih obaveza Fonda činile obaveze za ljekove i medicinska sredstva prema Montefarmu u iznosu od 18.486.223 eura, obaveze po transferima za socijalnu zaštitu, pod čim se podrazumijeva liječenje u Srbiji, liječenje u zdravstvenim ustanovama van sistema Fonda (kao što su Igalo, Meljine), za ortopedske sprave i pomagala, nakanade za bolovanja 14.261.681 eura.
“Od kojih je na obaveze za naknade za bolovanje preko 60 dana išlo 8.210.693 eura, obaveze za usluge stomatologije 297.750 eura, tekuće obaveze Fonda 106.997 eura”, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, kada je u pitanju struktura neizmirenih obaveza javnih zdravstvenih ustanova - obaveze za potrošni medicinski materijal i za opremu su 6.672.436 eurai obaveze za materijalne troškove javnih zdravstvenih ustanova 6.506.098 eura.
Đukanović je naveo da je u procesu reforme sistema zdravstva, sprovedene radi zaštite interesa građana, došlo do povećanja troškova uvođenjem novih procedura dijagnostike liječenja i nabavke nove opreme.
On je dodao da je proširena lista ljekova za nova 64 lijeka, za liječenje teških i rijetkih bolesti.
Đukanović je podsjetio da su osnovane i dvije nove javne zdravstvene ustanove od nacionalnog značaja - Zavod za hitnu medicinsku pomoć i Zavod za transfuziju krvi, što je, kako je naveo, iziskivalo dodatna sredstva.
“U cilju lakše dostupnosti i višeg kvaliteta zdravstvene zaštite zaključeni su ugovori sa pojedinim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori, na liječenje van Crne Gore upućuvani su osiguranici Fonda koji ne mogu dobiti adekvatnu zdravstvenu zaštitu našeg zdravsvenog sistema”, kazao je Đukanović.
On je dodao da su porasle cijena komunalnih usluga za javne zdravstvene ustanove, što je u nadležnosti lokane samouprave, a imalo je za posljedicu dodatno povećanje tih troškova.
“Objektivno nije bilo moguće uvijek predvidjeti i isplanirati sredstva potrebna Fondu i javnim zdravstenim ustanovama kroz godišnje budžete”, rekao je Đukanović, navodeći da to nije specifičnost Crne Gore, već problem sa kojim se suočavaju i razvijene države.
Prema njegovim riječima, Ministratsvo zdravlja i Vlada kontinuirano prate taj problem i ispituju sve eventualne neracionalnosti u potrošnji.
Premijer je podsjetio da je Vlada Crne Gore opredijelila dodatna 36 miliona eura za plaćanje neizmirenih obaveza akumuliranih prethodnih godina.
“Nismo dozvolili da dođemo u situaciju da se osiguranicima uskrati lijek ili liječenje u Crnoj Gori zbog nedostatataka sredstava, čime bi im ugrozili Ustavom zagarantovano pravo na zdravstvenu zaštitu i ugrozili živote, u krajnjem doveli u pitanje povjerenje u zdravstveni sistem”, smatra Đukanović.
On je naveo da naspram izdvajanja iz državne kase za potrebe zdravstvenog sistema u Crnoj Gori imamo stanje kojim su nezadovoljni i korisnici i davaoci usluga.
„Građani su nezadovoljni kvalitetom zdravstve zaštite koju dobijaju, naspram ogromnih sredstava koja se izdvajaju“, zaključio je Đukanović.