Premijer Milo Đukanović saopštio je da nije zadovoljan tempom ekonomskog rasta Crne Gore, iako se u ovoj godini, prema konzervativnim procjenama Vlade, očekuje jačanje ekonomije od 3,5 odsto.
„S obzirom na to da sam uvijek nezadovoljan onim što sam i lično uradio i onim što rade timovi u čijem sastavu radim, ja sam sklon da je vidim kao polupraznu“, rekao je Đukanović.
On je dodao da nije zadovoljan tempom ekonomskog rasta Crne Gore.
„Opšte je poznato da vjerujem da je Crnoj Gori potrebna jedna srednjoročna stopa rasta od četiri do pet odsto na godišnjem nivou, koja bi nam obezbijedila dobar tempo sustizanja nivoa ekonomske razvijenosti zemalja u čijem društvu želimo da budemo“, saopštio je Đukanović.
Vlada je za ovu godinu konzervativno planirala da stopa rasta bude 3,5 odsto.
„Ta stopa rasta je u značajnoj mjeri oslonjena na očekivani investicioni okvir. Vjerujemo da je moguće na srednji rok, planirali smo za sada trogodišnje, obezbijediti minimalno stopu rasta od 3,8 odsto, godišnje, prosječno u naredne tri godine“, saopštio je Đukanović.
On je rekao da je Crna Gora tokom posljednjih deset godina imala dobar tempo ekonomskog rasta u datim uslovima.
„Danas možemo da kažemo da smo na dobrom putu. Očigledno je da se mijenja sistem vrijednosti u Crnoj Gori. U našoj istoriji nažalost mi smo umjesto kulta kvalitetnog života gradila kult herojske smrti“, rekao je Đukanović. "Saglasno tome mi smo mnogo više u istoriji ratovali, nego što smo radili“.
Đukanović smatra da se jaz zaostajanja u pogledu ekonomske razvijenosti Crne Gore za razvijenom Evropom može obezbijediti pametnim, promišljenim i kontinuiranim naporom na unaprijeđenju poslovnog ambijenta, realizaciji razvojnih projekata i korišćenju onoga što su neiskorišćeni razvojni resursi.
„Vladavina prava jedan je od ključnih izazova u Crnoj Gori i jedan od ključnih preduslova ekonomskog i demokratskog razvoja društva. Moramo ući u korijen problema i moramo se zapitati zbog čega imamo takav nizak novo vladavine prave u ovom regionu“, smatra Đukanović.
On je rekao da se već 15 godina realizuje reforma pravosudnog sistema u Crnoj Gori.
„Nažalost, u našem društvu se slika o neefikasnosti pravosudnog sistema Crne Gore stvara na temelju pet šest karakterističnih predmeta koji se neoprostivo dugo povlače kroz pravosudni sistem“, rekao je Đukanović.
Kada su u pitanju mjere koje Vlada sprovodi protiv sive ekonomije, Đukanović je ocijenio da je ostvaren ozbiljan napredak u radu privrednih sudova u Crnoj Gori.
„Zadovoljan sam onim što vidim da se događa posljednjih mjeseci. Mislim da se sad kvalitetnije implementira unaprijeđeni Zakon o stečaju, koji nudi formule efikasnijeg rješavanja problema preduzeća koji dođu u tu situaciju i nudi kvalitetniju zaštitu prava povjerilaca“, saopštio je Đukanović.
Na kraju prošle godine, kako je dodao, evidentirano je smanjenje zaostalih predmeta u privrednom sudu oko 65 odsto.
„Treba reći i da je ispod dva odsto presuda koje su donijeli privredni sudovi oboreno na Apelacionom sudu i to govori o kvalitetu rada privrednih sudova“, ocijenio je Đukanović.
Vlada je, kako smatra, u prethodnih par godina sprovodeći politiku konsolidacije javnh finansija napravila ozibljne iskorake na planu suzbijanja sive ekonomije, ali to i dalje ostaje kao jedan od ključnih zadataka.
Kada je u pitanju zakon o radu, Đukanović je saopštio da je taj dokument u fazi pripreme.
„Očekujem možda već do kraja ovog mjeseca da dobijemo prvi predlog novog zakona o radu. Nakon toga ćemo nastaviti razgovore i sa udruženjima poslodavaca i drugim socijalnim partnerima“, rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, treba stvoriti uslove za veću liberalizaciju tržišta rada, lakše zapošljavanje, ali i za lakše gubljenje radnog mjesta kada se neko pokaže da nije odgovorio onome što su očekivanja poslodavca i što su preuzete obaveze iz ugovora o radu.
U Crnoj Gori, kako je ocijenio, postoji nedovoljan kvalitet znanja i time nedovoljno dobra usklađenost ponude i traženje na tržištu rada.
„Danas diploma sama po sebi ne znači ništa ukoliko nije pokrivena kvalitentim znanjem“, smatra Đukanović.
Kada je u pitanju poreski sistem, on je rekao da je Crna Gora u očima investitora prepoznata kao destinacija koja nudi dosta značajne komparativne prednosti kada je u pitanju oporezivanje.
„Znam da smo djelimično tu sliku pokvarili onim što su bili korektivi poreske politike u godinama krize i nijesmo jedini. To smo uradili među posljednjim evropskim državama i naši zahvati u pogledu kvarenja bili mnogo blaži od mnogih drugih evropskih zemalja“, kazao je Đukanović.
On je dodao da će Vlada, zavisno od tempa prevazilaženja problema koje generiše evropska ekonomska kriza, razmišljati i o drugim korekcijama u poreskom sistemu uključujući i stopu poreza na dodatu vrijednost (PDV).
„Niske poreske stope su nam donijele ovakav priliv stranih direktnih investicija. Ne planiramo nikakva nova poreska opterećenja“, rekao je Đukanović.
Vlada je, kako je dodao, donijela zaključak da do 2020. godine ukine komunalne takse i da ih prevede u poreze.
„Politika Vlade je da se do 2020. godine ukinu komunalne takse, da se paralelno sa tim prelazi na politiku ofanzivnijeg oporezivanja sa osloncem na porez na nekretnine i paralelno sa tim poskupljivanje komunalnih usluga jer su sadašnje cijene neodržive“, rekao je Đukanović.
On je dodao da se napušta politika jednokratnog naplaćivanja komunalnih taksi, koje vrlo često, kako je upozorio, nijesu namjenski korišćenje za unaprijeđenje komunalnih sistema nego za tekuću potrošnju.
„Takvu politiku mijenjamo ofanzivinom politikom oporezivanja“, dodao je Đukanović.
On je kazao da vrlo često „lijeva ruka ne zna šta radi desna“ pa Vlada kreira subvencije i povlastice za investitore, ali se zato na lokalnom nivou znaju praviti barijere za realizaciju biznisa.
Predsjednik AmCham Montenegro, Predrag Lešić, predstavio je izvještaj te organozacije o poslovnom ambijentu u Crnoj Gori u prošloj godini ocijenivši da je jako važno da se sprovodi anketa svake dvije godine jer se na taj način mjeri kako se crnogorska ekonomija prilagođava globalnim ekonomskim promjenama.
“Crna Gora je atraktivna investiociona destinacija jer raspolaže značajnim prirodnim resursima skoncentrisanim na relativno malom prostoru, jer koristi euro kao zvaničnu valutu plaćanja i ima niske korporativne poreske stope” naveo je Lešić.
Preko 90 odsto članica AmCham naredni petogodišnji period vidi optimistično, dok od 25 odsto čak i veoma optimistično.
„U prilog tome idu procjene se da će očekivani profit porasti u istom periodu što otvara mogućnost većeg ulaganja u razvoj i istraživanja kao i investiranje u proširenje poslovanja, što će imati za rezultat otvaranje novih radnih mjesta u Crnoj Gori“, kazao je Lešić.
Izvještaj AmCham o poslovnom ambijentu u Crnoj Gori iz prošle godine, pokazuje da je regulativa od značaja za privredno poslovanje u osnovi dobra i usklađena sa evropskim i drugim međunarodnim standardima.
Lešić je saopštio da 70 odsto kompanija nema percepciju da je vladavina prava unaprijeđena.
Skoro 80 odsto kompanija, smatra da sudske procedure ostaju spore i krajnje nepredvidljive, što predstavlja vrlo ozbiljnu biznis barijeru.
Prema riječima Lešića, kompanije su ocijenile da sudstvo nije efikasno u riješavanju predmeta.
Više od dvije trećine članica je nezadovoljno stanjem u pogledu sive ekonomije. Sa stanovišta ljudskih resursa, oko 60 odsto članica AmCham-a stanje na tržištu rada ocjenjuje dosta lošim.
„Najbolji studenti nerijetko napuštaju Crnu Goru i nikada se više ne vraćaju, kao i da poslodavci uglavnom moraju da dodatno obučavaju novo zaposlene ili ih čak moraju prekvalifikovati“ rekao je Lešić.
Članice AmCham smatraju da bi saradnja Vlade sa obrazovnim institucijama u segmentu planiranja radne snage trebalo da bude bolja.
U izvještaju se navodi i da je porez na dobit i dalje konkurentan u poređenju sa drugim zemljama u regionu.
Pozitivno je ocijenjen porast efikasnosti u radu Poreske uprave (PU) u posljednje dvije godine.
Oko 70 odsto članica AmCham se negativno odredilo prema povećanju PDV-a, a ocijenile su i da je nivo poreza i doprinosa povezan sa platama značajna biznis barijera, posebno za mala i srednja preduzeća.
Kompanije smatraju da su akcize u Crnoj Gori izrazito visoke i da se često mijenjaju bez dovoljne komunikacije sa privatnim kompanijama.
„Naše kompanije ocjenjuju da način na koji opštine vode politiku lokalnog oporezivanja predstavlja ozbiljnu poslovnu barijeru, a postoje i ozbiljne primjedbe na rad lokalnih poreskih inspekcija, koje često ne interpretiraju i ne primjenjuju propise na adekvatan način“, rekao je Lešić.
Lešić je naveo da se poslovni ambijent sa poreskog stanovišta percipira kao prilično napregnut i neizvjestan, što može rezultirati manjim ulaganjima i manjom privrednom aktivnošću.
Prema njegovim riječima i pored znatnih ulaganja do sada još nijesu ostvarene krupnije kvalitativne promjene u oblasti infrastrukture.
„Mislimo na cestovnu povezanost sjevera i juga Crne Gore, modernizaciju željezničke infrastrukture i bolju iskorištenost luke Bar, intenzivniji i konkurentniji vazdušni saobraćaj, upravljanje otpadom i drugim aspektima zaštite životne sredine“, kazao je Lešić.
Značajan pomak u tom smislu je, kao je ocijenio Lešić, odluka o početku izgradnje prve etape autoputa od Bara do Boljara.
“Članstvo u NATO bi pozitivno uticalo na poslovni ambijent i perspektivu Crne Gore, smatra 77 odsto kompanija članica AmCham-a”, rekao je Lešić.
Ambasador SAD-a u Crnoj Gori, Margaret Ann Uyehara, je rekla da je zadovoljna što je AmCham jedna jaka organizacija u Crnoj Gori koja ima mogućnost da stvori dobro poslovno okruženje za preduzeća, kao i da državu učini atraktivnom za druge investitore.
„Moj tim i ja radimo posvećeno na poslovnoj saradnji između dvije zemlje, postoji sve veće interesovanje američkih kompanija za investicije u Crnoj Gori posebno u oblasti turizma, energije i infrastrukture“, kazala je Uyehara.
Ona je saopštila da će u budućnosti biti više kompanije koje će ulagati u Crnu Goru kao i da će one donijeti jedan jak peduzetnički duh i poslovno iskustvo.
„Uzbuđena sam jer u Crnoj Gori imamo vrlo lijepe predjele koje treba razvijati, od primorja preko srednjeg dijela do sjevera“, rekla je Uyehara.
Prema njenim riječima, ima mnogo preduzeća koja će biti privatizovana.
“Tu leži još mnogo mogućnosti za dalji razvoj Crne Gore kao zemlje koja privlači investicije.To je dobro i za razvoj biznisa u regionu jer sve više zemalja smatra Balkan jednim integrisanim tržištem“, navela je Uyehara.
Kako je kazala, te mogućnosti su otvorene i za američke firme, na primjer u području razvoja turizma ili razvoja hidropotencijala Crne Gore.
„To su velike mogućnosti za investitore i naš izazov je da obezbijedimo da više američkih kompanija obrati pažnju na Crnu Goru“, ocijenila je Uyehara.
Ona je navela da pri smanjivanju poslovnih barijera za obavljanje posla u Crnoj Gori treba sarađivati i procijeniti kako privatni sektor i vlada mogu bolje komunicirati.
„Moramo sarađivati i stvarati dobar zakonodavni okvir za investicije ali to nije dovoljno, treba da radimo zajedno na konzistentnoj i transparentnoj primjeni zakona kako bi obezbijedili pravnu sigurnost koju traže investitori“, kazala je Uyehara.
Ona je saopštila da će reforme u oblasti vladavine prava biti od koristi ne samo za Crnu Goru na njenom putu ka Evropskoj Uniji (EU) i NATO-u, već će imati dodatne koristi u smislu podsticanja ekonomskog rasta.
„Sve je to bitno za razvoj biznisa. Propisi moraju da budu jednostavni, transparentni i predvidljivi“, dodala je Uyehara.
Prema njenim riječima, zainteresovani preduzetnici ne smiju da gube vrijeme i resurse da se bore sa birokratijom.
„Kroz zajednički rad sigurna sam da gradimo onu vrstu poslovnog okruženja koju svaki Crnogorac želi“, zaključila je Uyehara.