Đukanović: Ako su izbori rješenje,računajte na DPS

"Definisali smo hijerarhiju problema kojima se mora baviti politika Crne Gore. Kao prvi zadatak za 2013. godinu definisali smo konsolidaciju javnih finansija, i podsjećam da smo taj posao obavili dobro. Tokom 2014. nastavili se sa naporima na tom planu i ostvareni rezultati su dodatno ohrabrujući i popravili smo naplatu prihoda za 98 miliona, bitno smo smanjili deficit i stvorili ozbiljnu pretpostavku za rast i razvoj", kazao je Đukanović.

On je dodao da je najvažnije dinamizirati ekonomski rast i da je to najvažniji cilj Vlade.

Đukanović: Nemamo negativan stav o izborima

Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić pitao je Đukanovića o sredstvima za konstituisanje obaveza na osnovu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom i projektima za koje su ona utrošena.

Milić je u Skupštini rekao da su Crnoj Gori neophodni vanredni izbori, jer Vlada, ne riješava ekonomske probleme građana.

Premijer je rekao da se slaže sa Milićem da je pitanje ekonomskog socijalnog statusa ključno pitanje za definisanje odgovornosti rada Vlade.

"Napravili smo velike iskorake, ali ne dovoljne, kako bismo sanirali sve posljedice zaostajanja našeg društva. To je tema o kojoj zaista treba da razgovaramo. Od maja prošle godine utrošeno oko 2 miliona eura za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom", kazao je premijer i dodao da što se izbora tiče nikad nije imao negativan odgovor, ako ćemo nakon izbora imati bolja rješenja.

"Ako su izbori rješenje, računajte na partiju na čijem sam čelu", rekao je premijer.

Borislav Banović iz Socijaldemokratske partije pitao je premijera o koncesijama za proizvodnju ugljovodonika.

„Pregovorački postupak koncipiran je tako da država ima mogućnost da kroz taj proces dobije više od onoga što je sadržano u inicijalnim ponudama koje su dostavljene na javni poziv za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika“, kazao je Đukanović.

On je naveo da je tenderski postupak sproveden transparentno i uvjeren je da će se tako i završiti, odnosno da će Skupština kao donosilac krajnje odluke biti u potpunosti upoznata sa cjelokupnim tokom evaluacije ponuda.

Na javni poziv su ponudu zajedno dostavile firme Marathon Oil Corporation iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i OMV iz Austrije. Zajedničku ponudu su dostavile i Eni iz Italije i Novatek iz Rusije, kao i Energean Oil & Gas iz Grčke i Mediterranean Oil & Gas iz Velike Britanije.

„Ponude su dostavile respektabilne svjetske kompanije, sa višedecenijskim iskustvom, koje dolaze iz zemalja sa dugom tradicijom istraživanja nafte i gasa, dok su godišnji prihodi pojedinih kompanija, kao što su OMV, ENI, Marathon, Novatek, od tri do skoro 30 puta veći od godišnjeg budžeta Crne Gore“, saopštio je Đukanović.

Đukanović: Termoelektrana nije jedini zagađivač

Predsjednika Pozitivne Crne Gore Darko Pajović interesuje koje će biti konkretne aktivnosti Vlade u vezi zagađenosti životne sredine u Pljevljima.

„Vlada se, uz saradnju sa ostalim nadležnim subjektima odgovorno bavi problemom rješavanja zagađenja životne sredine u Pljevljima, i to će se nastaviti, što će dovesti do trajnog i kvalitetnog rješavanja ovog problema“, kazao je Đukanović u parlamentu, tokom premijerskoh sata.

On je rekao da su kao zagađivači identifikovani: individualna ložišta, kotlovska postrojenja, Rudnik uglja, Termoelektrana Pljevlja, kao i saobraćajni režim. „Ključni problem zagađenja vazduha potiče od kontinuiranog korišćenja fosilnih goriva u industriji i individualnim domaćinstvima, a dodatno na taj problem utiču i nepovoljni meteorološki uslovi, kao i morfološke karakteristike Pljevalja“.

„Do sada je u javnosti bio dominantan stav da je ključni krivac za zagađenje vazduha u Pljevljima Termoelektrana. Međutim, analiza podataka sa stanice koja mjeri kvalitet vazduha potvrdila je da su najveće koncentracije zagađenja izmjerene u periodu od 24. novembra do 7. decembra, kada Termoelektrana nije radila“, kazao je premijer.

„Od 22. decembra, na novoj lokaciji u Pljevljima instalirana je dodatna mobilna stanica za mjerenje kvaliteta vazduha od strane CETI-ja (Centar za ekotoksikološka ispitivanja), koja će vršiti mjerenja narednih 14 dana, a Agencija za zaštitu životne sredine će redovno o tome obavještavati javnost“, rekao je Đukanović.

Institut za javno zdravlje, rekao je on, uzorkovao je vodu za piće u Pljevljima i rezultati se očekuju narednih dana.

Poslanika Liberalne pratije Andriju Popovića interesuje da li u skupštinskoj proceduri treba da bude predlog zakona o poništavanju odluka Podgoričke skupštine.

„Mislim da je istorija već dala najbolji odgovor. Odnosno, da su građani Crne Gore 21. maja 2006. godine, na referendumu održanom po najvišim evropskim standardima, odgovorili na to svojom odlukom o nezavisnosti“, kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, učesnici Podgoričke skupštine koji su donijeli ovu odluku, nijesu birani na regularnim izborima, niti je bilo omogućeno slobodno i demokratsko biranje izbornih tijela i poslanika. Kako je kazao, prilikom izbora nijesu uvaženi Zakon o izboru narodnih poslanika Kraljevine Crne Gore, kao ni njen Ustav, koji su bili na snazi u tom trenutku.

„Podgorička skupština je nazvana “Velikom narodnom skupštinom”, što je institucija nepoznata u crnogorskom političkom sistemu. Shodno tome, oni koji su na Podgoričkoj skupštini odlučivali o državnom statusu Crne Gore i njene dinastije, nijesu mogli imati legitimitet da donose bilo kakve odluke, a kamo li odluku o državno-pravnom statusu Crne Gore“, smatra je Đukanović.

„Poništavanje ovih odluka, na način kako se to zalaže vaša partija, iako moguće, imalo bi samo sibmolički značaj u ovom vremenu. On ne bi mogao proizvesti nikakvo pravno, ili političko dejstvo, s obzirom da je to već obezbijeđeno kroz rezultate referenduma od prije osam godina“, poručio je Đukanović.


Nezavisni poslanik Mladen Bojanić pitao je premijera o opravdanosti sklapanja ugovora konsultanstskih ugovora Elektroprivrede Crne Gore od 2010 do 2013 godine, u iznosu od 15 miliona eura.

Odgovarajući na pitanje premijer je kazao da validnost svih konsultantskih ugovora Elektroprivrede (EPCG) već intenzivno provjeravaju nadležni organi Crne Gore, koji će se meritorno izjasniti da li je u navedenim poslovima bilo povrede zakona i kompanijskih pravila.

„Svakako, u tome će važnu ulogu imati struktura samih ugovora i ocjena efekata predmetnih usluga koji će se prethodno utvrditi“, kazao je Đukanović.

On je dodao da je potpisivanjem ugovora 3. septembra 2009. godine uspješno završen postupak dokapitalizacije i djelimične privatizacije EPCG, kojim je, kao strateški partner, izabrana italijanska kompanija A2A.

“Taj kvalifikovani akcionar pored kupovine 43,7 odsto akcijskog kapitala stekao je i pravo na upravljanje EPCG. Vlada, i kao ugovorni partner i kao nosilac upravljačkih prava ispred države Crne Gore zadržala je i u punoj mjeri ostvarivala kontrolnu funkciju rada i poslovanja kompanije”, objasnio je Đukanović.

Prema njegovim riječima, ta kontrolna funkcija je ostvarena prije svega preko Skupštine akcionara i takozvanih A direktora – članova Odbora direktora EPCG koje je predložila crnogorska Vlada.

Đukanović je saopštio da su predmet pažnje svakako bili i konsultantski ugovori koje je zaključio menadžement, od kojih je, kako tvrdi, jedan dio nesporan i sa aspekta kompanijskih potreba i sprovedenog postupka javne nabavke i obaveznosti plaćanja.

Almer Kalač iz Bošnjačke stranke pitaće o statusu radnika koji su zbog stečaja ostali bez posla.

Đukanović je rekao da je Vlada je bila protiv propisivanja posebnih uslova za penzionisanje.

“Što se tiče predloga zakona za povoljnije penzionisanje radnika koji su usljed stečaja ostali bez posla, a koji se nalaze u skupštinskoj proceduri, ističemo da njihov predlagač nije Vlada, već poslanici u Skupštini”, naveo je Đukanović.

Vlada, kako je kazao, jasno pokazuje da ne vjeruje da je rješenje egzistencijalnih problema ljudi koji su bili nekad zaposleni u preduzećima koja su usljed uobičajenih tranzicionih problema prestala da rade, u nesistemskoj - ad hoc promjeni uslova penzionisanja.

“Naprotiv, mislim da je to put za stvaranje većih problema i otežavanje održivosti javne potrošnje i ukupne ekonomije Crne Gore”, rekao je Đukanović.

On je podsjetio da je u cilju zaštite zaposlenih Zakonom o radu iz 2008. godine uveden novi institut potraživanja iz rada, koja im nijesu redovno isplaćivana zbog stečaja poslodavaca.

“Pravo na isplatu neisplaćenih potraživanja kod poslodavca nad kojim je pokrenut stečajni postupak, u skladu sa tim Zakonom, ima zaposleni koji je bio u radnom odnosu kada je pokrenut stečajni postupak u periodu za koji se ostvaruju prava utvrđena zakonskim dokumentom“, objasnio je Đukanović.

Zaposleni ima pravo na isplatu i naknade zarade za vrijeme odsustvovanja sa rada zbog privremene spriječenosti po propisima o zdravstvenom osiguranju, naknade štete za neiskorišćeni godišnji odmor usljed krivice poslodavca, otpremnine zbog odlaska u penziju u kalendarskoj godini u kojoj je pokrenut stečajni postupak ako je pravo na penziju ostvario prije pokretanja stečaja i naknadu štete na osnovu odluke suda donijete u kalendarskoj godini u kojoj je pokrenut stečajni postupak zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja.

Pravo za neisplaćena potraživanja zaposlenih ostvaruje se kod Fonda rada.

Izmjenama i dopunama Zakona o radu iz ove godine utvrđuje se pravo na uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

“To pravo mogu ostvariti osobe čiji je radni odnos prestao usljed stečaja, za godine radnog staža koje im nedostaju za sticanje uslova za penziju, ako im u tom periodu poslodavac nije uplaćivao doprinose”, objasnio je Đukanović.