Premijer Milo Đukanović očekuje podršku Francuske i kompanija iz te države u realizaciji značajnih infrastrukturnih projekta u oblasti saobraćaja i energetike, koji, kako je kazao, imaju i regionalnu i evropsku dimenziju.
„Međusobno povezivanje, kao i izlazak na evropske saobraćajne i energetske koridore, put je za brži razvoj i bržu evropeizaciju Balkana i ujedinjenje Evrope na cijelom kontinentu“, rekao je Đukanović.
On je, kako je saopšteno iz Vlade, rekao da će sa predsjednikom Francuske Francois Hollande-om danas razgovarati o tri značajna infrastrukturna projekta u oblasti saobraćaja i energetike, koji imaju i regionalnu i evropsku dimenziju.
To su Jadransko-jonski autoput, koji bi povezivao Grčku, Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu (BiH), Hrvatsku i Sloveniju sa centralnom i zapadnom Evropom, Jadransko-jonski gasovod kao dio TAP projekta (Trans-jadranski gasovod) i rekonstrukcija željezničke pruge Bar – Beograd – Budimpešta.
„Očekujemo podršku vaših kompanija i Francuske tom procesu i realizaciji tih i drugih projekata regionalnog značaja. Ovo je prilika za sve naše zemlje, za region u cjelini, kao i za francuske i druge velike evropske kompanije, uz korišćenje finansijskih instrumenata EU“, kazao je Đukanović.
„Cilj je i da otvorimo prostor za veće prisustvo francuskih renomiranih kompanija u Crnoj Gori kao i turista iz Francuske. Nema sumnje da za to postoje ne samo ozbiljni potencijali, nego i naša snažna politička volja“, kazao je Đukanović.
On je podsjetio da su crnogorski predstavnici u razgovorima sa više prestižnih francuskih kompanija kao što su Vansi, Buig, Veolia, Airbus.
„Te kontakte, kao i današnju razmjenu u MEDEF-u, smatram novom značajnom etapom u snaženju ekonomske dimenzije naših bilateralnih odnosa. Na toj liniji je i formiranje Crnogorsko-francuske privredne komore prošlog oktobra“, rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, ima pozitivnih primjera i dobrih iskustava, koja mogu biti putokaz.
„U Crnoj Gori uspješno posluje Societe Generale Montenegro banka, dio Societe Generale grupe, koja je nastala privatizacijom Podgoričke banke 2005. godine, jedne od najstarijih naših banaka. Danas je to jedna od najvećih banaka u Crnoj Gori, koja iz godine u godinu bilježi dobre poslovne rezultate“, naveo je Đukanović.
On je kazao da posebno raduje činjenica da Crna Gora iz godine u godinu bilježi dvocifren rast francuskih turista.
„Već pet godina sa prosjekom od 200 hiljada noćenja godišnje Francuska je na prvom mjestu kada su u pitanju turisti iz zapadne Evrope. Tom pozitivnom trendu pogoduje postojanje direktnih i frekventnih dvočasovnih letova između Pariza i Podgorice, kao i Pariza i Tivta, na crnogorskoj obali, koje održava crnogorski nacionalni prevoznik Montenegro Airlinesa“, rekao je Đukanović.
Uprkos svim tim pozitivnim pokazateljima, mora se, kako je naveo, konstatovati da Francuska nije među prvih deset partnera Crne Gore kada su u pitanju trgovina i investicije.
„Između ostalog i zbog toga sam danas sa mojim timom ovdje da vidimo kako da unaprijedimo našu saradnju u obostranom interesu“, rekao je Đukanović.
Ključni pokretač ekonomskog razvoja Crne Gore, prema riječima Đukanovića, u narednim godinama biće razvoj poljoprivrede, proizvodnja hrane i flaširanje i izvoz pitke vode.
On je dodao da je akcenat Vladine politike na stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, u cilju privlačenja stranih investicija i skoroj i održivoj valorizaciji naših potencijala, ekonomskom i ukupnom rastu i razvoju.
Đukanović je saopštio da je opredjeljenje Vlade da i kroz ambiciozan program javnih investicija zemlju učini atraktivnijom.
„Konkretno, gradnja autoputa koji će povezati sjever i jug zemlje, odnosno naš lučki grad Bar preko Beograda i Budimpešte sa Centralnom Evropom, počeće tokom narednih sedmica. Prva faza autoputa, vrijedna preko 800 miliona eura, sa rijetkom arhitektonskom kompleksnošću zbog planinske konfiguracije terena, značajno će uvećati naše potencijale ekonomskog rasta, kao i zaposlenost, i olakšati robnu razmjenu sa susjednim zemljama“, kazao je Đukanović.
On je naveo da ukupna vrijednost najavljenih investicija koje treba da budu realizovane do 2016. godine iznosi oko četiri milijarde eura.