Crna Gora s nadom gleda u svoju evropsku budućnost koja je utemeljena i izgrađena na njenoj velikoj istoriji, poručio je premijer Crne Gore Milo Đukanović na Svečanoj akademiji povodom 100 godina od početka Prvog svjetskog rata.
Đukanović je, podsjećajući na istorijski razvoj crnogorske države, naveo da je ona danas prepoznata kao stožer balkanske stabilnosti i uspješna evropska koordinata u turbulentnom regionu.
„Stasale su nove generacije koje grade zemlju, s novim multietničkim crnogorskim državnim identitetom“, rekao je Đukanović, objašnjavajući da događaji kao što je Prvi svjetski rat i sudbina Crne Gore u njemu, opominju na potrebu odgovornog odnosa i prema sebi i državi.
„Ona se najbolje brani radom i posvećenošću svih, demokratskim i ekonomskim razvojem, višim životnim standardom, ravnopravnošću i poštovanjem prava i sloboda svih njenih građana. Pred takvom Crnom Gorom je izvjesna i sigurna budućnost u ujedinjenoj Evropi“, poručio je on.
Đukanović je podsjetio na ulogu i gubitke Crne Gore tokom Prvog svjetskog rata kao jedne od učesnica, ali i na ukidanje njene državnosti nakon rata.
„Crna Gora nikad nije trgovala s onim u šta je vjerovala. Na početku rata, bila je jedna od osam zemalja učesnica“, rekao je on, poručujući da je rat pokazao tradicionalnu postojanost, hrabrost i moral crnogorskog vojnika.
Crnogorski narod pod okupacijom preživljavao je, kako je naveo, golgotu.
„I u takvim uslovima, po prvi put u istoriji pod okupacijom, Crna Gora pokazuje novu veliku vrijednost – opstaje kroz toleranciju nacionalnih i vjerskih različitosti. To se može pouzdano smatrati kamenom temeljcem naše današnje građanske države. Kad ni vojska ni oružje nijesu mogli sačuvati Crnu Goru, moral njenih ljudi pokazao se kao najbolja odbrana“, poručio je on.
On je podsjetio i na stvaranje velike južnoslovenske države na Balkanu, u kojoj, kako je naveo, nije bilo mjesta za crnogorsku posebnost.
„Tragika Crne Gore je jedinstvena i po tome što je na kraju uz sva stradanja ostala i bez države. Nelegalnim odlukama nelegitimne Podgoričke skupštine, koja je suštinski bila instrument državnog prevrata u službi tuđih interesa, ugašena je crnogorska nezavisnost i dinastija“, podsjetio je Đukanović.
Prema njegovim riječima, od nestanka Crne Gore nakon Prvog svjetskog rata do danas, napisano je hiljade stranica „o nepravdi koja joj je učinjena“.
Sticaj okolnosti na globalnoj političkoj sceni, kako je rekao, doveo je do sloma Jugoslavije i stavio Crnu Goru pred nova iskušenja.
„Mala država još jednom nova. Multietničko društvo u balkanskom okruženju. Nerazvijena ekonomija sa naraslim očekivanjima građana. Tradicionalna zajednica sa iskrenim opredjeljenjem da razvija institucije i unaprijedi vladavinu prava. Mnogo izazova, sve jedan krupniji od drugog“, poručio je Đukanović.
Prema njegovim riječima, 1999. godine Crna Gora nije napravila grešku da, vođena instiktom savezničke odgovornosti, uđe u rat s međunarodnom zajednicom.
„Nijesmo podlegli atmosferi netolerancije prema različitostima u vremenu nacionalnih i vjerskih sukoba svuda oko nas, već smo očuvali mir, zbrinuli izgnanike otkud god da su došli i time učvrstili temelje svoje multietničnosti i multikulturalnosti“, rekao je Đukanović.
Crna Gora je, kako je naveo, obnovila nezavisnost neugrožavajući stabilnost društva i neraspirujući sukobe sa susjedima, „i promovišući najviše evropske demokratske standarde. Jednom riječju, pokazali smo mudrost i odlučnost da definišemo i nepokolebljivo slijedimo nacionalne interese Crne Gore“.
On je rekao da je nepravde načinjene Crnoj Gori porazila istorija i demokratska zrelost države.
„Večeras ne lamentiramo nad istorijskim nepravdama. Ne želimo da optužujemo, i da upiremo prstom u krivce za takvu sudbinu Crne Gore. Niti u one koji nikada nijesu prestali da krivotvore istorijske činjenice. Nećemo time da bacamo sjenku na ovaj jubilej. Njih je porazila istorija i demokratska zrelost moderne Crne Gore“, zaključio je Đukanović.