„Čija je Prevlaka, crnogorska ili hrvatska? Niko u Crnoj Gori, bar ne zvanično, ne daje odgovor na ovo pitanje pod kojim se tresu državni i nacionalni interesi“, pišu Večernje Novosti u svom izdanju za Crnu Goru.
List podsjeća da je predsednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić najavio ovih dana sastanak sa šefom diplomatije Igorom Lukšićem i liderom Demokratskog fronta Miodragom Lekićem, kako bi sa njima definisao i jedinstvenu državnu platformu, da rt Oštro sa ostatkom ostane ostane pod lupom Podgorice.
„Treba da zajedno razmotrimo državne, a nikako partijske pozicije o ovom pitanju“ poručio je Krivokapić.
Lekić nije odmah prihvatio poziv, već je poručio da će naknadno dati odgovor, dok za ministra Lukšića oko ove priče nema ničeg spornog, navode Novosti, dodajući odgovor Lukšića da „ne treba širiti defetizam, jer sa naše strane postoje čvrsti argumenti koji idu nama u korist“.
Na prelazu Kobila s crnogorske strane, „graničari“ nemaju puno posla.
„Dolje ispod je hrvatska rampa (na Konfinu) i situacija je slična“, kažu Novostima policajci, uz napomenu da „nisu ovlašćeni za izjave“ pa ne žele da budu imenovani.
„U stvari isti je tempo kao i kod nas: koga mi pustimo, oni ga provjeravaju i obrnuto. A nekog prometa i nema. Uglavnom ovuda prolaze meštani sela Konavala, oko Prevlake, na hrvatskoj strani, i Bokelji koji idu kod prijatelja u ta sela. Oni koji stižu iz Dubrovnika i idu ka tom gradu, koriste, naravno, magistralni put preko Debelog brijega. I tamošnjeg graničnog prelaza gdje je promet veliki“, ispirčali sau sagovornici lista na graničnom prelazu.
„Prevlaka ili rt Oštro, „kapija Boke“ koja je svjetsku javnost zatalasala prve godine poslednje decenije prošlog vijeka, opet je u centru pažnje. I Crne Gore i Hrvatske, kao i Brisela. Još uvijek nije završeno razgraničenje između dvije države na tom dijelu. A hoće li ono biti obavljeno dogovorima, ili će Prevlaka na međunarodnu arbitražu, i dalje je otvoreno pitanje. I Zagreb i Podgorica, naime, već dugo emituju poruke o tome da između dvije države nemaju otvorenih pitanja“, navodi dnevnik.
Iz Ministarstva spoljnjih poslova i evropskih integracija Crne Gore „Novostima“ je rečeno da „prostor Prevlake funkcioniše bez problema na osnovu Privremenog sporazuma o Prevlaci, potpisanog 2002. godine“.
Međutim, nije samo granica problem, već i ležišta nafte na toj liniji morskog razgraničenja Crne Gore i Hrvatske. Baš se nekako nacrtalo da na toj liniji morskog razgraničenja dve zemlje, koji je pod sporom, budu naftna i ležišta prirodnog gasa od kojih bi mogli profitirati i Zagreb i Podgorica.
„Problem granice još nije rešen, pa zbog toga i nismo krenuli u taj posao“, saopštili su za Novosti iz Ministarstva ekonomije.
Prva ozbiljnija istraživanja područja Prevlake počeli su Amerikanci daleke 1970. godine, preko kompanije „Ševron“, koja je cijelu deceniju ispitivala taj dio jadranskog podmorja. Potom su se u taj posao uključili i Englezi i njihova kompanija „Star petroleum“ i ocijenili da na tom prostoru ima „crnog zlata“ i da se isplati ući u taj posao. Nažalost, došlo je do rata i raspada SFRJ, tako da se o ovom istraživanju ponovo počelo pričati tek u poslednje vrijeme.
Pored granice na kopnu, što je kažu lakši dio posla, treba povući i granicu na moru. Taj složeni posao zadire u interese, prije svega Crne Gore. Veoma je važno čijim vodama će se kretati brodovi, i vojni i putnički i teretni, ko će to dozvoljavati, ko naplaćivati takse. To područje je, s druge strane, označeno kao bogato nalazište prirodnog gasa, možda i nafte, pa je granica na moru veoma važna. A ona treba da se povuče u moru daleko ispod Prevlake, navodi dnevnik.
„Treba da zajedno razmotrimo državne, a nikako partijske pozicije o ovom pitanju“ poručio je Krivokapić.
Lekić nije odmah prihvatio poziv, već je poručio da će naknadno dati odgovor, dok za ministra Lukšića oko ove priče nema ničeg spornog, navode Novosti, dodajući odgovor Lukšića da „ne treba širiti defetizam, jer sa naše strane postoje čvrsti argumenti koji idu nama u korist“.
Na prelazu Kobila s crnogorske strane, „graničari“ nemaju puno posla.
„Dolje ispod je hrvatska rampa (na Konfinu) i situacija je slična“, kažu Novostima policajci, uz napomenu da „nisu ovlašćeni za izjave“ pa ne žele da budu imenovani.
„U stvari isti je tempo kao i kod nas: koga mi pustimo, oni ga provjeravaju i obrnuto. A nekog prometa i nema. Uglavnom ovuda prolaze meštani sela Konavala, oko Prevlake, na hrvatskoj strani, i Bokelji koji idu kod prijatelja u ta sela. Oni koji stižu iz Dubrovnika i idu ka tom gradu, koriste, naravno, magistralni put preko Debelog brijega. I tamošnjeg graničnog prelaza gdje je promet veliki“, ispirčali sau sagovornici lista na graničnom prelazu.
„Prevlaka ili rt Oštro, „kapija Boke“ koja je svjetsku javnost zatalasala prve godine poslednje decenije prošlog vijeka, opet je u centru pažnje. I Crne Gore i Hrvatske, kao i Brisela. Još uvijek nije završeno razgraničenje između dvije države na tom dijelu. A hoće li ono biti obavljeno dogovorima, ili će Prevlaka na međunarodnu arbitražu, i dalje je otvoreno pitanje. I Zagreb i Podgorica, naime, već dugo emituju poruke o tome da između dvije države nemaju otvorenih pitanja“, navodi dnevnik.
Iz Ministarstva spoljnjih poslova i evropskih integracija Crne Gore „Novostima“ je rečeno da „prostor Prevlake funkcioniše bez problema na osnovu Privremenog sporazuma o Prevlaci, potpisanog 2002. godine“.
Međutim, nije samo granica problem, već i ležišta nafte na toj liniji morskog razgraničenja Crne Gore i Hrvatske. Baš se nekako nacrtalo da na toj liniji morskog razgraničenja dve zemlje, koji je pod sporom, budu naftna i ležišta prirodnog gasa od kojih bi mogli profitirati i Zagreb i Podgorica.
„Problem granice još nije rešen, pa zbog toga i nismo krenuli u taj posao“, saopštili su za Novosti iz Ministarstva ekonomije.
Prva ozbiljnija istraživanja područja Prevlake počeli su Amerikanci daleke 1970. godine, preko kompanije „Ševron“, koja je cijelu deceniju ispitivala taj dio jadranskog podmorja. Potom su se u taj posao uključili i Englezi i njihova kompanija „Star petroleum“ i ocijenili da na tom prostoru ima „crnog zlata“ i da se isplati ući u taj posao. Nažalost, došlo je do rata i raspada SFRJ, tako da se o ovom istraživanju ponovo počelo pričati tek u poslednje vrijeme.
Pored granice na kopnu, što je kažu lakši dio posla, treba povući i granicu na moru. Taj složeni posao zadire u interese, prije svega Crne Gore. Veoma je važno čijim vodama će se kretati brodovi, i vojni i putnički i teretni, ko će to dozvoljavati, ko naplaćivati takse. To područje je, s druge strane, označeno kao bogato nalazište prirodnog gasa, možda i nafte, pa je granica na moru veoma važna. A ona treba da se povuče u moru daleko ispod Prevlake, navodi dnevnik.