Poslanici opozicije kritikovali su danas učinke Vlade po pitanju najvažnijih spoljnopolitičkih prioriteta,, kao i po pitanju Prevlake, dok je potpredsjednik Vlade Igor Lukšić ponovio da je rađeno u skladu sa streteškim opredjeljenjima.
Lukšić je danas, na zajedničkoj sjednici odbora za međunarodne odnose i za evropske integracije, predstavio Izvještaj o radu Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija za prošlu godinu, koji su prihvatili članovi oba skupštinska tijela.
Iako se Izvještaj odnosio na prošlu godinu, poslanici su razgovarali i o aktuelnim političkim pitanjima, a glavne teme rasprave bile su nedobijanje poziva za članstvo u NATO, pitanje Prevlake, evropskih integracija, ekonomske diplomatije, pridruživanje sankcijama koje je Evropska unija uvela Rusiji, osuda upotrebe hemijskog naoružanja koju je počinio sirijski režim kao i situacija u Gazi.
Opozicioni poslanici kritikovali su i pojedina kadrovska namještenja u diplomatskim predstavništvima, kao i domete regionalne saradnje, posebno nedefinisane granice sa susjedima.
Poslanik Demokratskog fronta, Koča Pavlović kazao je da je nakon nedobijanja poziva za članstvo u NATO vlast imala euforične stavove, navodeći da ipak treba uspostaviti objektivnu dijagnozu stanja i konstatovati da je taj process zamrznut.
On je rekao da država srlja ka potencijalnoj blokadi pregovaračkih procesa u poglavljima 23 i 24, jer, kako je kazao, nema političke volje za ozbiljnom borbom protiv korupcije i kriminala.
Poslanik Fronta Milan Knežević smatra da je spoljna politika Crne Gore doživjela fijasko. „Ponaša se kao drogirani borac, koji je uskočio u geopolitički ring, u kojem, gdje god se okrene, dobija udarce i sve je nemoćniji“.
Knežević je upitao da li će neko zbog nedobijanja poziva za članstvo u Alijansi snositi odgovornost, a govoreći o sporu sa Hrvatskom u vezi Prevlake, kazao je da je ona definitvno izgubljena „inertnom i nemuštom politikom“.
On je ponovio stav da je uvođenje sankcija Rusiji bila greška, navodeći da je ta država nekim državama odgovorila recipročno, i upitao Lukšića da li su one uvedene i nekom crnogorskom zvaničniku.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Dritan Abazović kazao je da nedobijanje poziva za članstvo u NATO predstavlja poraz diplomatije, da je Vlada prošle godine nedovoljno uradila na tom planu, i da je zato bilo kasno što se ove godine intenzivnije pozabavila tim pitanjem.
On je ocijenio da su pogoršani diplomatski odnosi sa Rusijom, navodeći da „se nismo proslavili ni ekonomskom diplomatijom, ni odnosom sa dijasporom“.
Abazović je tražio da se Lukšić izjasni po pitanju dešavanja u Gazi, tražeći od njega da osudi nasilje i stradanje civila.
Isto je ztaražio i poslanik Bošnjačke stranke, Suljo Mustafić, navodeći da je iznenađujuće da MVPEI ćuti na ta dešavanja.
Mustafić je kazao da Izvještaj pokazuje da država kontinuirano vodi harmonizovanu spljnu politiku po pitanju evropskih i evroatlantskih integracija, navodeći da više pažnje treba posvetiti širenju mreže diplomatsko-konzulranih predstavništava, a ukazao je i da je neophodno što skorije usvanjanje Zakona o iseljenicima.
Poslanik Socijaldemokratske partije, Borislav Banović kazao je da podržava politiku koja je prikazana u Izvještaju, navodeći da je MVPEI učinio koliko je mogao, ali da pozicija Crne Gore ne zavisi samo od rada tog resora, već umnogome i od stvari unutar države.
Poslanik Demokratske partije socijalista, Obrad Stanišić kazao je da je Izvještaj sistamatično prikazao šta je urađeno, a gdje se moglo djelovati bolje, ocjenjujući da je MVPEI uradio dosta i da mu treba odati priznanje za učinjene napore.
On je kazao priča opozicionara u vezi sa Prevlakom liči na ratne pokliče, koji ne vode ničem, podsjećajući da će međunarodna arbitraža da riješi situaciju.
Poslanik Fronta, i predsjenik Odbora za evropske integracije, Slaven Radunović, kazao je da je saglasan da treba „spustiti retoriku“ po pitanju Prevlake, ali da je i neophodno da se država drži svojih interesa.
On je predložio Lukšiću da uputi pismo eventulanim ponuđačima na tenderu koji je Hrvatska raspisala za istraživanje nafte i gasa kod Prevlake, kojim bi im se ukazalo da je u pitanju sporna teritorija.
Poslanik DPS-a, i predsjednik Odbora za iseljenike, Miodrag Vuković, kazao je da Izvješatj predstavlja kvalitetan prikaz posvećenog angažovanja MVPEI i države, navodeći da su dobri odnosi sa okruženjem dokaz dobre politike unutar države.
Lukšić je ocijenio da je evropska i evroatlantska perspektiva sve izvjesnija, i bliža, kao i da su pregovori sa EU sve intenzivniji, a da se posljednje donice prema članstvu u NATO uspješno prelaze.
On smatra da je u prošloj godini ostvarena afirmacija spoljnopolitičkih ciljeva, navodeći da je odluka Ministara ministara država članica NATO-a povoljna za Crnu Goru.
“Moje uvjerenje je, da sve i da smo ispunili, u ovom trenutku zbog ukupnih okolnosti ne bi bilo pozivaza Crnu Goru. Uvjeren sam da je ovaj resor učinio sve što je bilo moguće uraditi. Crna Gora je prvi put posmatrana odvojeno od ostalih aspiranata, prvi put se govori o pozivnici i definiše vremenksi okvir u kom je to moguće očekivati”, ukazao je on.
Govoreći o regionalnoj problematici, Lukšić je rekao da je Crna Gora važan katalizator unaprjeđenja odnosa, posebno ekonomskih.
On je podsjetio da je po pitanju Prevlake bilo diplomatske reakcije države, i bilateralne i multilateralne, navodeći da je međunarodna arbitraža jedino rješenje, i da se Crna Gora priprema za to.
„Do tada mi smatramo da ovdje postoji određeni spor i da bi eksploatacija mineralnih resursa trebalo da se odvija u nekom međusobnom razumijevanju, bez prejudiciranja granice“, kazao je Lukšić.
On je rekao da se tender traje do novembra, podsjećajući da su neke države već obaviještene o potencijalnom sporu, navodeći da će biti obaviješteni i potencijalni ponuđači.
„Saglasan sam da retoriku ne treba pojačavati, niti ima potrebe, a da pitanje razgraničenja treba odvojiti od saradnje koju sa Hrvatskom imamo na mnogim drugim poljima, i po pitanju evropskih, i evroatlanstkih integracija, koja zaslužuje visoku ocjenu“, kazao je Lukšić.
Govoreći o širenju mreže diplomatskih predstavništava, on je kazao da je MVPEI pripremilo „neku vrstu bijelog paira“, koji je Vlada podržala, a koji se tiče njene optimizacije.
„Na žalost, očigledno je da iz finasijskih razloga nema mogućnosti da se taj program realizuje odmah, ali u nekom srednjoročnom i dugoročnom perodu bi to bilo dobro. Procjena troškova je oko dvadesetak miliona za takvo funksionisanje mreže koja bi dominatno mogla odgovoriti na naše potrebe“, rekao je Lukšić.
Govoreći o stavu Vlade po pitanu situacije u Siriji on je podsjetio da je Crna Gora članica Savjeta za ljudska prava i da je upotreba hemijskog naoružaja jedno od najvećih kršenja elementarnih ljudskih prava, i da država po pitanju zločina u Siriji nije mogla ostati po strani.
On je podsjetio da je Crna Gora insistirala da nema vojnog, već samo mirnog rješenja.
Lukšić je osudio svaku vrstu nasilja u Gazi.
„U izostanku formalnog saopštenja, ovo može da se iskoristi. Mi smo u prethodnim danima, jer smo članice Savjeta za ljudska prava, bili u komunikaciji sa obje strane. Dakle, apsolutno osuđujemo svaku vrstu nasilja i zalažemo se da se strane vrate za regovarački sto“, rekao je on, dodajući da civili ne smiju biti žrtve.
On je kazao da svaka nestabilnost na Mediteranu prije ili kasnije ima reperkusije na Crnu Goru. „Kroz Savjet za ljudska prava djelujemo veoma aktivno da bi poslali poruke koje su u skladu sa načelima koje propagiramo, a koji su elementi naše vanjske politike“.
Po pitanju situacije u Ukarajini, Lukšić je podsjetio da Crna Gora nije mogla “sjedjeti na dvije stolice istovremeno“, i da je logično da država koja je otvorila 12 pregovaračkih poglavlja postupi u skladu sa politikom EU.
„Naša pozicija bila je vrlo konkretana i konzistentna, i u skladu sa našim vanjskopolitičkim prioritetima, što ne znači nikakoda želimo da zatvrano vrata saradje sa Rusijom, naprotiv“, dodao je on.
Lukšić smatra da ne može doži do dramatičnog ugrožavanja odnosa sa Rusijom zbog tog pitanja.
„Nema nijednog državnog funkcionera koji je pod primjenom neke vrste kontra mjere od strane Rusije, iako sam pitanje doživio u kabare stilu“, dodao je on.
Lukšić je kazao da je pitanje vladavine prava jedno od oblasti mu kojima se prepliću integracije ka EU i NATO, i da će ispunjenjima ciljeva doprinijeti izbor vrhovnog državnog tužioca u parlamentu, kao i kako će se tretirati pitanje izbornih zakona.
Iako se Izvještaj odnosio na prošlu godinu, poslanici su razgovarali i o aktuelnim političkim pitanjima, a glavne teme rasprave bile su nedobijanje poziva za članstvo u NATO, pitanje Prevlake, evropskih integracija, ekonomske diplomatije, pridruživanje sankcijama koje je Evropska unija uvela Rusiji, osuda upotrebe hemijskog naoružanja koju je počinio sirijski režim kao i situacija u Gazi.
Opozicioni poslanici kritikovali su i pojedina kadrovska namještenja u diplomatskim predstavništvima, kao i domete regionalne saradnje, posebno nedefinisane granice sa susjedima.
Poslanik Demokratskog fronta, Koča Pavlović kazao je da je nakon nedobijanja poziva za članstvo u NATO vlast imala euforične stavove, navodeći da ipak treba uspostaviti objektivnu dijagnozu stanja i konstatovati da je taj process zamrznut.
On je rekao da država srlja ka potencijalnoj blokadi pregovaračkih procesa u poglavljima 23 i 24, jer, kako je kazao, nema političke volje za ozbiljnom borbom protiv korupcije i kriminala.
Poslanik Fronta Milan Knežević smatra da je spoljna politika Crne Gore doživjela fijasko. „Ponaša se kao drogirani borac, koji je uskočio u geopolitički ring, u kojem, gdje god se okrene, dobija udarce i sve je nemoćniji“.
Knežević je upitao da li će neko zbog nedobijanja poziva za članstvo u Alijansi snositi odgovornost, a govoreći o sporu sa Hrvatskom u vezi Prevlake, kazao je da je ona definitvno izgubljena „inertnom i nemuštom politikom“.
On je ponovio stav da je uvođenje sankcija Rusiji bila greška, navodeći da je ta država nekim državama odgovorila recipročno, i upitao Lukšića da li su one uvedene i nekom crnogorskom zvaničniku.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Dritan Abazović kazao je da nedobijanje poziva za članstvo u NATO predstavlja poraz diplomatije, da je Vlada prošle godine nedovoljno uradila na tom planu, i da je zato bilo kasno što se ove godine intenzivnije pozabavila tim pitanjem.
On je ocijenio da su pogoršani diplomatski odnosi sa Rusijom, navodeći da „se nismo proslavili ni ekonomskom diplomatijom, ni odnosom sa dijasporom“.
Abazović je tražio da se Lukšić izjasni po pitanju dešavanja u Gazi, tražeći od njega da osudi nasilje i stradanje civila.
Isto je ztaražio i poslanik Bošnjačke stranke, Suljo Mustafić, navodeći da je iznenađujuće da MVPEI ćuti na ta dešavanja.
Mustafić je kazao da Izvještaj pokazuje da država kontinuirano vodi harmonizovanu spljnu politiku po pitanju evropskih i evroatlantskih integracija, navodeći da više pažnje treba posvetiti širenju mreže diplomatsko-konzulranih predstavništava, a ukazao je i da je neophodno što skorije usvanjanje Zakona o iseljenicima.
Poslanik Socijaldemokratske partije, Borislav Banović kazao je da podržava politiku koja je prikazana u Izvještaju, navodeći da je MVPEI učinio koliko je mogao, ali da pozicija Crne Gore ne zavisi samo od rada tog resora, već umnogome i od stvari unutar države.
Poslanik Demokratske partije socijalista, Obrad Stanišić kazao je da je Izvještaj sistamatično prikazao šta je urađeno, a gdje se moglo djelovati bolje, ocjenjujući da je MVPEI uradio dosta i da mu treba odati priznanje za učinjene napore.
On je kazao priča opozicionara u vezi sa Prevlakom liči na ratne pokliče, koji ne vode ničem, podsjećajući da će međunarodna arbitraža da riješi situaciju.
Poslanik Fronta, i predsjenik Odbora za evropske integracije, Slaven Radunović, kazao je da je saglasan da treba „spustiti retoriku“ po pitanju Prevlake, ali da je i neophodno da se država drži svojih interesa.
On je predložio Lukšiću da uputi pismo eventulanim ponuđačima na tenderu koji je Hrvatska raspisala za istraživanje nafte i gasa kod Prevlake, kojim bi im se ukazalo da je u pitanju sporna teritorija.
Poslanik DPS-a, i predsjednik Odbora za iseljenike, Miodrag Vuković, kazao je da Izvješatj predstavlja kvalitetan prikaz posvećenog angažovanja MVPEI i države, navodeći da su dobri odnosi sa okruženjem dokaz dobre politike unutar države.
Lukšić je ocijenio da je evropska i evroatlantska perspektiva sve izvjesnija, i bliža, kao i da su pregovori sa EU sve intenzivniji, a da se posljednje donice prema članstvu u NATO uspješno prelaze.
On smatra da je u prošloj godini ostvarena afirmacija spoljnopolitičkih ciljeva, navodeći da je odluka Ministara ministara država članica NATO-a povoljna za Crnu Goru.
“Moje uvjerenje je, da sve i da smo ispunili, u ovom trenutku zbog ukupnih okolnosti ne bi bilo pozivaza Crnu Goru. Uvjeren sam da je ovaj resor učinio sve što je bilo moguće uraditi. Crna Gora je prvi put posmatrana odvojeno od ostalih aspiranata, prvi put se govori o pozivnici i definiše vremenksi okvir u kom je to moguće očekivati”, ukazao je on.
Govoreći o regionalnoj problematici, Lukšić je rekao da je Crna Gora važan katalizator unaprjeđenja odnosa, posebno ekonomskih.
On je podsjetio da je po pitanju Prevlake bilo diplomatske reakcije države, i bilateralne i multilateralne, navodeći da je međunarodna arbitraža jedino rješenje, i da se Crna Gora priprema za to.
„Do tada mi smatramo da ovdje postoji određeni spor i da bi eksploatacija mineralnih resursa trebalo da se odvija u nekom međusobnom razumijevanju, bez prejudiciranja granice“, kazao je Lukšić.
On je rekao da se tender traje do novembra, podsjećajući da su neke države već obaviještene o potencijalnom sporu, navodeći da će biti obaviješteni i potencijalni ponuđači.
„Saglasan sam da retoriku ne treba pojačavati, niti ima potrebe, a da pitanje razgraničenja treba odvojiti od saradnje koju sa Hrvatskom imamo na mnogim drugim poljima, i po pitanju evropskih, i evroatlanstkih integracija, koja zaslužuje visoku ocjenu“, kazao je Lukšić.
Govoreći o širenju mreže diplomatskih predstavništava, on je kazao da je MVPEI pripremilo „neku vrstu bijelog paira“, koji je Vlada podržala, a koji se tiče njene optimizacije.
„Na žalost, očigledno je da iz finasijskih razloga nema mogućnosti da se taj program realizuje odmah, ali u nekom srednjoročnom i dugoročnom perodu bi to bilo dobro. Procjena troškova je oko dvadesetak miliona za takvo funksionisanje mreže koja bi dominatno mogla odgovoriti na naše potrebe“, rekao je Lukšić.
Govoreći o stavu Vlade po pitanu situacije u Siriji on je podsjetio da je Crna Gora članica Savjeta za ljudska prava i da je upotreba hemijskog naoružaja jedno od najvećih kršenja elementarnih ljudskih prava, i da država po pitanju zločina u Siriji nije mogla ostati po strani.
On je podsjetio da je Crna Gora insistirala da nema vojnog, već samo mirnog rješenja.
Lukšić je osudio svaku vrstu nasilja u Gazi.
„U izostanku formalnog saopštenja, ovo može da se iskoristi. Mi smo u prethodnim danima, jer smo članice Savjeta za ljudska prava, bili u komunikaciji sa obje strane. Dakle, apsolutno osuđujemo svaku vrstu nasilja i zalažemo se da se strane vrate za regovarački sto“, rekao je on, dodajući da civili ne smiju biti žrtve.
On je kazao da svaka nestabilnost na Mediteranu prije ili kasnije ima reperkusije na Crnu Goru. „Kroz Savjet za ljudska prava djelujemo veoma aktivno da bi poslali poruke koje su u skladu sa načelima koje propagiramo, a koji su elementi naše vanjske politike“.
Po pitanju situacije u Ukarajini, Lukšić je podsjetio da Crna Gora nije mogla “sjedjeti na dvije stolice istovremeno“, i da je logično da država koja je otvorila 12 pregovaračkih poglavlja postupi u skladu sa politikom EU.
„Naša pozicija bila je vrlo konkretana i konzistentna, i u skladu sa našim vanjskopolitičkim prioritetima, što ne znači nikakoda želimo da zatvrano vrata saradje sa Rusijom, naprotiv“, dodao je on.
Lukšić smatra da ne može doži do dramatičnog ugrožavanja odnosa sa Rusijom zbog tog pitanja.
„Nema nijednog državnog funkcionera koji je pod primjenom neke vrste kontra mjere od strane Rusije, iako sam pitanje doživio u kabare stilu“, dodao je on.
Lukšić je kazao da je pitanje vladavine prava jedno od oblasti mu kojima se prepliću integracije ka EU i NATO, i da će ispunjenjima ciljeva doprinijeti izbor vrhovnog državnog tužioca u parlamentu, kao i kako će se tretirati pitanje izbornih zakona.