Crna Gora je prebrodila ekonomsku krizu bez većih posljedica, saopštio je premijer Milo Đukanović ocjenjujući da ima i potencijala i znanja da se stvore preduslovi da ekonomija u narednom periodu dostigne stope rasta od pet odsto.
Đukanović je u intervjuu za magazin CorD, kazao da je prošle godine obnovljen ekonomski rast, koji je iznosio 3,5 odsto, koliko se očekuje da će iznositi i ove.
“U narednom srednjoročnom periodu, do 2017. godine, doći će do bržeg rasta crnogorske ekonomije, usljed snažnog rasta investicione aktivnosti i angažovanja domaćih potencijala, prvenstveno u sektorima građevinarstva i vezanim sektorima trgovina, transport, eksploatacije ruda i kamena”, rekao je Đukanović.
On je rekao i da će prosječna stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za period do 2017. godine iznositi 3,7 odsto.
“U postojećem kontekstu to je solidan rezultat, ali vjerujem da imamo i potencijala i znanja da stvorimo preduslove da ekonomija Crne Gore u narednom periodu dostigne potencijalne stope rasta od pet odsto”, rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je, kao mala i otvorena ekonomija, veoma izložena egzogenim šokovima.
“Tako je kao posljedica finansijske krize, smanjenih investicija, zamrzavanja kreditiranja i povlačenja depozita 2009. godina bila jedna od najtežih u novijoj ekonomskoj istoriji, sa realnim padom BDP-a od 5,7 odsto”, kazao je Đukanović.
On je, komentarišući ocjene Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da zemlja i dalje pati od visokog deficita tekućeg računa i rasta javnog duga, kazao da dinamični ekonomski rast obično sobom nosi i disbalanse.
“Posebno u dijelu deficita tekućeg računa, a naročito za malu otvorenu ekonomiju koja je dominantno uslužna. Takođe, potreba za infrastrukturnim ulaganjima znači i veće državne troškove, ali i veći uvoz materijala, opreme i drugih proizvoda od kojih se većina ne proizvodi u maloj crnogorskoj ekonomiji”, rekao je Đukanović.
Vlada je, kako je dodao, prepoznala problem budžetskog deficita i rizik rasta javnog duga pa je kroz mjere fiskalne konsolidacije prošle godine smanjila budžetski deficit na ispod četiri odsto BDP-a.
“Ove godine je procjena da će deficit iznositi ispod dva odsto BDP-a, a namjera je da u srednjoročnom periodu budžet bude u suficitu. Javni dug je na kraju aprila ove godine iznosio 56 odsto BDP-a, a shodno strategiji javnog duga neće preći iznos od 60 odsto u narednim godinama”, kazao je Đukanović.
To, kako je ocijenio, znači da će Crna Gora već od ove godine biti u okviru Mastrihtskih pravila i time dodatno osnažiti svoju fiskalnu poziciju ali i reputaciju na finansijskom tržištu.
Đukanović je, na pitanje kakav je privredni ambijent u Crnoj Gori, rekao da se prema ocjenama relevantnih institucija poput Svjetske banke i Svjetskog ekonomskog foruma, privredni ambijent konstantno unapređuje.
“Ono što je još važnije, inspirativan privredni ambijent u Crnoj Gori prepoznaju domaći i strani investitori. Broj investitora iz preko 100 država svijeta i visina njihovih investicija svrstavaju Crnu Goru među države sa najvećim iznosom investicija po stanovniku i učešću u BDP-u”, dodao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, Vlada je prepoznala probleme sa kojima se suočavaju investiori, posebno u dijelu nedovoljno razvijene infrastrukture, nedovoljne povezanosti i dostupnosti Crne Gore kao investicione i turističke destinacije, nedovoljno efikasne državne, a posebno lokalne administracije.
“Sistemski i u kontinuitetu radimo da otklonimo sva ta ograničenja i probleme”, rekao je Đukanović.
Vlada je, kako je dodao, počela sa radikalnim reformama kako bi se podstakla preduzeća da ulažu i da se razvijaju.
“Državni sektor je svjestan da će povećanjem troškova poslovanja preduzetnicima biti teško da uspiju na tržištu”, saopštio je Đukanović.
On je na pitanje šta je potrebno uraditi kako bi Crna Gora imala veće stope rasta od konvencionalnih, odgovorio da je neophodno da se više i kvalitatnije radi i da se konkurentnijim ambijentom privuče što više renomiranih stranih investitora.
“Uz kontinuirane investicije u razvoj infrastrukture i održivu eksploataciju realnih razvojnih resursa, ubijeđen sam da će Crna Gora ostvarivati veoma dinamičan rast i razvoj u narednom periodu”, rekao je Đukanović.
Komentarišući neke od najvažnijih projekata čija je realizacija u toku, Đukanović je saopštio da je Porto Montenegro prvi veći novi projekat u Crnoj Gori, kada je turizam u pitanju.
“Može se reći da on, uz ulazak Amana na Sveti Stefan i Miločer, ustvari predstavlja prekretnicu u pozicioniranju Crne Gore kao visoko-kvalitetne turističke destinacije”, ocijenio je Đukanović.
U cilju daljeg razvoja postojećih i početka novih projekata, Crna Gora, kako je dodao, teži da privuče investitore koji podižu standard i koje kao operateri prate renomirani hotelski brendovi.
“Važniji turistički projekti koji su u toku ili su u završnim fazama pripreme su Luštica, Porto Novi, Aman rizort, Kraljičina plaža, Plavi horizonti, Maljevik – Bar, EcoLodge Vranjina, Bigovo-Trašte, Bjelasica i Komovi”, podsjetio je Đukanović.
On očekuje da će realizacijom započetih i planiranih projekata Crna Gora biti jedna od najbrže rastućih investicionih destinacija u regionu.
“Na takav optimizam me, prije svega, upućuje svijest o neiskorišćenim resursima u oblasti infrastrukture, energetike, turizma i proizvodnje hrane”, ocijenio je Đukanović.
“U narednom srednjoročnom periodu, do 2017. godine, doći će do bržeg rasta crnogorske ekonomije, usljed snažnog rasta investicione aktivnosti i angažovanja domaćih potencijala, prvenstveno u sektorima građevinarstva i vezanim sektorima trgovina, transport, eksploatacije ruda i kamena”, rekao je Đukanović.
On je rekao i da će prosječna stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za period do 2017. godine iznositi 3,7 odsto.
“U postojećem kontekstu to je solidan rezultat, ali vjerujem da imamo i potencijala i znanja da stvorimo preduslove da ekonomija Crne Gore u narednom periodu dostigne potencijalne stope rasta od pet odsto”, rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je, kao mala i otvorena ekonomija, veoma izložena egzogenim šokovima.
“Tako je kao posljedica finansijske krize, smanjenih investicija, zamrzavanja kreditiranja i povlačenja depozita 2009. godina bila jedna od najtežih u novijoj ekonomskoj istoriji, sa realnim padom BDP-a od 5,7 odsto”, kazao je Đukanović.
On je, komentarišući ocjene Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da zemlja i dalje pati od visokog deficita tekućeg računa i rasta javnog duga, kazao da dinamični ekonomski rast obično sobom nosi i disbalanse.
“Posebno u dijelu deficita tekućeg računa, a naročito za malu otvorenu ekonomiju koja je dominantno uslužna. Takođe, potreba za infrastrukturnim ulaganjima znači i veće državne troškove, ali i veći uvoz materijala, opreme i drugih proizvoda od kojih se većina ne proizvodi u maloj crnogorskoj ekonomiji”, rekao je Đukanović.
Vlada je, kako je dodao, prepoznala problem budžetskog deficita i rizik rasta javnog duga pa je kroz mjere fiskalne konsolidacije prošle godine smanjila budžetski deficit na ispod četiri odsto BDP-a.
“Ove godine je procjena da će deficit iznositi ispod dva odsto BDP-a, a namjera je da u srednjoročnom periodu budžet bude u suficitu. Javni dug je na kraju aprila ove godine iznosio 56 odsto BDP-a, a shodno strategiji javnog duga neće preći iznos od 60 odsto u narednim godinama”, kazao je Đukanović.
To, kako je ocijenio, znači da će Crna Gora već od ove godine biti u okviru Mastrihtskih pravila i time dodatno osnažiti svoju fiskalnu poziciju ali i reputaciju na finansijskom tržištu.
Đukanović je, na pitanje kakav je privredni ambijent u Crnoj Gori, rekao da se prema ocjenama relevantnih institucija poput Svjetske banke i Svjetskog ekonomskog foruma, privredni ambijent konstantno unapređuje.
“Ono što je još važnije, inspirativan privredni ambijent u Crnoj Gori prepoznaju domaći i strani investitori. Broj investitora iz preko 100 država svijeta i visina njihovih investicija svrstavaju Crnu Goru među države sa najvećim iznosom investicija po stanovniku i učešću u BDP-u”, dodao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, Vlada je prepoznala probleme sa kojima se suočavaju investiori, posebno u dijelu nedovoljno razvijene infrastrukture, nedovoljne povezanosti i dostupnosti Crne Gore kao investicione i turističke destinacije, nedovoljno efikasne državne, a posebno lokalne administracije.
“Sistemski i u kontinuitetu radimo da otklonimo sva ta ograničenja i probleme”, rekao je Đukanović.
Vlada je, kako je dodao, počela sa radikalnim reformama kako bi se podstakla preduzeća da ulažu i da se razvijaju.
“Državni sektor je svjestan da će povećanjem troškova poslovanja preduzetnicima biti teško da uspiju na tržištu”, saopštio je Đukanović.
On je na pitanje šta je potrebno uraditi kako bi Crna Gora imala veće stope rasta od konvencionalnih, odgovorio da je neophodno da se više i kvalitatnije radi i da se konkurentnijim ambijentom privuče što više renomiranih stranih investitora.
“Uz kontinuirane investicije u razvoj infrastrukture i održivu eksploataciju realnih razvojnih resursa, ubijeđen sam da će Crna Gora ostvarivati veoma dinamičan rast i razvoj u narednom periodu”, rekao je Đukanović.
Komentarišući neke od najvažnijih projekata čija je realizacija u toku, Đukanović je saopštio da je Porto Montenegro prvi veći novi projekat u Crnoj Gori, kada je turizam u pitanju.
“Može se reći da on, uz ulazak Amana na Sveti Stefan i Miločer, ustvari predstavlja prekretnicu u pozicioniranju Crne Gore kao visoko-kvalitetne turističke destinacije”, ocijenio je Đukanović.
U cilju daljeg razvoja postojećih i početka novih projekata, Crna Gora, kako je dodao, teži da privuče investitore koji podižu standard i koje kao operateri prate renomirani hotelski brendovi.
“Važniji turistički projekti koji su u toku ili su u završnim fazama pripreme su Luštica, Porto Novi, Aman rizort, Kraljičina plaža, Plavi horizonti, Maljevik – Bar, EcoLodge Vranjina, Bigovo-Trašte, Bjelasica i Komovi”, podsjetio je Đukanović.
On očekuje da će realizacijom započetih i planiranih projekata Crna Gora biti jedna od najbrže rastućih investicionih destinacija u regionu.
“Na takav optimizam me, prije svega, upućuje svijest o neiskorišćenim resursima u oblasti infrastrukture, energetike, turizma i proizvodnje hrane”, ocijenio je Đukanović.